=== RAG METAPODACI – NIJE DIO TEKSTA UGOVORA ===
VRSTA_DOKUMENTA: Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
DRŽAVA: Švedska
DATOTEKA: DTT_Svedska.txt
SLUŽBENA_OBJAVA: 'Službeni list - Međunarodni ugovori' 7/81; preuzeto 'Narodne novine - Međunarodni ugovori' 53/91
PRIMJENA_U_RH: 08.10.1991.
PRAVILO_ČITANJA: Za tumačenje pročitaj cijeli relevantni članak i sve povezane odredbe ugovora.
NAPOMENA: RAG metapodaci i oznake članaka nisu dio teksta ugovora.
=== KRAJ RAG METAPODATAKA ===

Sporazum 

o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu između SFR Jugoslavije i Kraljevine Švedske


 'Službeni list - Međunarodni ugovori' br. 7/81, preuzet, 'Narodne novine - Međunarodni ugovori' br. 53/91

Primjenjuje se od 8. listopada 1991.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 1 | Osobe na koje se primjenjuje Sporazum ===
Članak 1.

Osobe na koje se primjenjuje Sporazum

Ovaj se sporazum primjenjuje na osobe koje su rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 2 | Porezi na koje se primjenjuje Sporazum ===
Članak 2.

Porezi na koje se primjenjuje Sporazum

1. Ovaj se sporazum primjenjuje na poreze na dohodak i na imovinu koji se zavode u ime svake države ugovornice ili njezinih društveno-političkih zajednica, bez obzira na način na koji se ubiru. Sporazum se primjenjuje i na doprinose koji se ubiru u Jugoslaviji, osim doprinosa za socijalno osiguranje
2. Porezima na dohodak i na imovinu smatraju se svi porezi koji se zavode na ukupni dohodak, ukupnu imovinu, ili na dijelove dohotka ili imovine, uključujući poreze na prihode od otuđenja pokretnina ili nekretnina, te poreze na povećanje imovine. U svrhe ovog sporazuma izraz "porezi" obuhvaća i doprinose predviđene u stavu 1. ovog člana.
3. Postojeći porezi na koje se sporazum primjenjuje jesu:
a) U Švedskoj:
1 državni porez na dohodak, uključujući porez na pomorce i porez na obveznice;
2. porez na neraspodijeljene dohotke društva i porez na raspodjelu u vezi sa smanjenjem akcionarskog kapitala odnosno likvidacijom društva;
3. porez na javne izvođače;
4. općinski porez na dohodak;
5. državni porez na imovinu ( u nastavku teksta " švedski porez");
b) u Jugoslaviji:
1. porezi i doprinosi iz dohotka organizacije udruženog rada;
2 porez i doprinosi iz osobnog dohotka iz radnog odnosa;
3. porez i i doprinosi iz osobnog dohotka od poljoprivredne djelatnosti;
4. porez i doprinosi iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja privrednih i neprivrednih djelatnosti;
5 porez i doprinosi iz osobnog dohotka od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja,
6. porez na prihod od imovine i imovinskih prava; 
7. porez na imovinu;
8. porez na ukupni prihod građana;
9. porez na dobit stranih osoba ostvarenu ulaganjem u domaću organizaciju udruženog rada u svrhe zajedničkog poslovanja;
10. porez na dobit stranih osoba ostvarenu izvoiđenjem investicijskih radova;
11. porez na prihod stranih osoba ostvaren od prijevoza putnika i robe ( u nastavku teksta "jugoslavenski porez")
4. Sporazum se također primjenjuje na iste ili bitno slične poreze koji su uvedeni nakon potpisivanja ovog sporazuma osim, ili umjesto , postojećih poreza.. Nadležni organi država ugovornica saopćit će jedni drugima značajne promjene izvršene u njihovim odgovarajućim poreznim zakonima.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 3 | Opće definicije ===
Članak 3.

Opće definicije

1. Za potrebe ovog ugovora:
a) izrazi "država ugovornica" i "druga država ugovornica" označavaju Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju ili Kraljevinu Švedsku, ovisno o smislu ovog sporazuma; 
b) izraz "osoba" označava fizičku osobu i pravnu osobu;
c) izraz "društvo" označava organizaciju udruženog rada i drugu pravnu osobu podložnu oporezivanju, obuhvaćajući, u slučaju Švedske, švedsko partnerstvo;
d) izrazi "poduzeće države ugovornice " i " poduzeće druge države ugovornice " označavaju , ovisno o smislu ovog sporazuma, prema Jugoslaviji, organizaciju udruženog rada i drugu samoupravnu organizaciju i zajednicu, radne ljude koji osobnim radom samostalno obavljaju djelatnost i poduzeće osnovano izvan teritorija Jugoslavije kojim rukovodi rezident Jugoslavije, a prema Švedskoj, poduzeće kojim rukovodi rezident Švedske;
e) izraz "nadležni organ" označava:
i) prema Jugoslaviji, Savezni sekreterijat za finanacije odnosno njegova ovlaštenog predstavnika;
ii) prema Švedskoj, ministara za budžet odnosno njegova ovlaštenog predstavnika;
f) izraz "državljanin" označava fizičku osobu koja ima državljanstvo države ugovornice;
g) izraz "međunarodni promet" označava svaki prijevoz brodom ili zrakoplovom koji što ga obavlja poduzeće čije se mjesto stvarne uprave nalazi u državi ugovornici, osim ako se prijevoz brodom ili zrakoplovom obavlja isključivo između mjesta u drugoj državi ugovornici;
2. Kad država ugovornica primjenjuje ovaj sporazum, svaki izrazi koji nije definiran Sporazumom ima značenje prema zakonima te države ugovornice koji se odnose na poreze na koje se ovaj sporazum primjenjuje.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 4 | Porezni domicil ===
Članak 4.

Porezni domicil

1. Prema ovom sporazumu izraz "rezident države ugovornice" označava osobu koja u državi ugovornici, prema zakonu te države, podliježe oporezivanju po osnovi svojeg prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekog drugog obilježja slične prirode.
2. Ako je prema odredbama stava 1. fizička osoba rezident obiju država ugovornica, njezin se status određuje sa na ovaj način:
a) smatra se rezidentom one države ugovornice u kojoj ima stalno mjesto stanovanja. Ako ima stalno mjesto stanovanja u objema državama ugovornicama , smatra se rezidentom države ugovornice s kojom ima uže osobne i privredne odnose (sjedište životnih interesa);
b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ugovornici osoba ima svoje sjedište životnih interesa, ili ako ni u jednoj državi ugovornici nema stalno mjesto stanovanja, smatra se rezidentom države ugovornice u kojoj ima uobičajeno mjesto stanovanja;
c) ako osoba ima uobičajeno mjesto stanovanja u objema državama ugovornicama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatra se rezidentom države ugovornice čiji je državljanin;
d) ako je osoba državljanin obiju država ugovornica ili nijedne od njih, nadležni organi država ugovornica riješit će pitanje sporazumno.
3. Ako je osoba, koja nije fizička osoba, prema odredbama stava 1. rezident obiju država ugovornica , smatra se rezidentom države ugovornice u kojoj se nalazi njezino sjedište stvarne uprave.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 5 | Stalna poslovna jedinica ===
Članak 5.

Stalna poslovna jedinica

1. Prema ovom sporazumu izraz " stalna poslovna jedinica", označava stalno mjesto poslovanja preko kojeg se poslovanje poduzeća obavlja potpuno ili djelomično.
2. Pod izrazom " stalna poslovna jedinica" razumijeva se osobito:
a) sjedište uprave,
b) filijala,
c) poslovnica,
d) tvornica,
e) radionica,
f) rudnik, kamenolom ili drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava,
g) gradilište, građevinski ili montažni radovi koji traju dulje od dvanest mjeseci.
3. Pod izrazom "stalna poslovna jedinica" ne razumjeva se;
a) korištenje objekata i opreme isključivo za uskladištenje, izlaganja ili isporuku dobara ili roba koja pripada poduzeću;
b) održavanje zalihe dobara ili robe koja pripada poduzeću isključivo u svrhu uskladištenja, izlaganja ili isporuke;
c) održavanje zalihe dobara ili robe koja pripada poduzeću isključivo sa svrhom da je drugo poduzeće preradi;
d) održavanje stalnog mjesta poslovanja, isključivo u svrhu kupnje dobara ili robe ili pribavljanja informacija za poduzeće;
e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu reklamiranja, davanja informacija, znanstvenog istraživanja ili sličnih djelatnosti koje imaju pripremni ili pomoćni karakter za poduzeće;
4. Osoba koja radi u državi ugovornici za poduzeće druge države ugovornice - osim zastupnika sa samostalnim statusom na kojeg se primjenjuje stav 5 - smatra se stalnom poslovnom jedinicom u prvospomenutoj državi ako ima i ako se u toj državi stalno koristi ovlaštenjem za sklapanje ugovora u ime poduzeća, osim ako njegove aktivnosti nisu ograničene na kupnju dobra ili robe za poduzeće.
5. Ne smatra se da poduzeće jedne države ugovornice ima stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi ugovornici samo zato što svoje poslovanje obavlja u toj drugoj državi preko posrednika, generalnog komisionog zastupnika ili drugog zastupnika sa samostalnim statusom, ako te osoba rade u okviru svoje redovne djelatnosti.
6. Činjenica da društvo koje je rezident države ugovornice kontrolira ili je pod kontrolom društva koje je rezident druge države ugovornice, ili koje obavlja poslovanje u toj drugoj državi ugovornici ( bilo preko stalne poslovne jedinice ili na drugi način), sama po sebi ne pretvara nijedno društvo u stalnu poslovnu jedinicu drugog društva.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 6 | Dohodak od nekretnina ===
Članak 6.

Dohodak od nekretnina

1. Dohodak od nekretnine, uključujući dohodak poljoprivrede ili šumarstva može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici u kojoj se takva imovina nalazi..
2. Izraz "nekretnina" određuje se prema zakonu države ugovornice u kojoj se imovina nalazi. Pomorski brodovi i zrakoplovi ne smatraju se nekretninom.
3. Odredbe stava 1. ovog člana primjenjuju se na dohodak koji se ostvaruje od neposrednog korištenja, iznajmljivanja ili nekog drugog načina korištenja nekretnine.
4. Odredbe st. 1. i 3. ovog člana primjenjuju se i na dohodak od nekretnina poduzeća i na dohodak od nekretnina koja se koristi u obavljanju samostalne osobnih djelatnosti.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 7 | Dohodci od poslovanja ===
Članak 7.

Dohodci od poslovanja

1. Dohoci poduzeća države ugovornice porezuje se samo u toj državi , osim ako poduzeće ne obavlja poslovanje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi. Ako poduzeće obavlja poslovanje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice, dohooci poduzeća mogu biti oporezovani u toj drugoj državi, ali samo do iznosa koji se može pripisati toj stalnoj poslovnoj jedinici.
2. U skladu s odredbama stava 3, ako poduzeće države ugovornice obavlja poslovanje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, onda se u svakoj državi ugovornici - toj stalnoj poslovnoj jedinici- pripisuju dohoci koje bi mogla ostvariti da je bila odvojena u posebno poduzeće koje se bavi istim ili sličnim djelatnostima pod istim ili sličnim uvjetima i da je poslovala potpuno nezavisno s poduzećem čija je stalna poslovna jedinica.
3. Pri određivanju dohotka stalne poslovne jedinice, kao odbici priznaju se troškovi koji su učinjeni u svrhe poslovanja stalne poslovne jedinice, uključujući i izvršne i opće administrativne troškove tako učinjene, bilo u državi i kojoj se stalna poslovna jedinica nalazi ili i na drugom mjestu. Međutim, ništa u ovom stavu ne daje pravo na odbijanje troškova koji se inače ne bi odbijali ako bi ta stalna poslovna jedinica bila posebno poduzeće. 
4. Dohoci što se pripisuju stalnoj poslovnoj jedinici određuju se na temelju posebnih poslovnih knjiga .koje vodi stalna poslovna jedinica. Ako takve knjige ne daju odgovarajuću osnovu u svrhu određivanja dohodaka te stalne poslovne jedinice, takvi se dohoci mogu odrediti na temelju raspodjele ukupnih dohodaka poduzeća na njegove posebne dijelove. Usvojena metoda raspodjele, međutim treba da bude takva da rezultat bude u skladu s principima usvojenim u ovom članu. Ako je potrebno, nadležni organi država ugovornica nastojat će se dogovoriti o metodi raspodjele dohotka poduzeća. 
5. Nikakvi dohoci ne pripisuju se stalnoj poslovnoj jedinici samo zbog toga što ta stalna poslovna jedinica kupuje dobra ili robu za poduzeće.
6. Odredbe ovog člana primjenjuju se i na dobit koju rezident Švedske ostvari u Jugoslaviji po osnovi udjela u zajedničkom poslovanju s jugoslavenskim poduzećem.
7. Ako dohoci obuhvaćaju i vrste dohodaka što se na poseban način tretiraju u drugim članovima ovog sporazuma, odredbe ovog člana ne utječu na odredbe tih članova.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 8 | Pomorski i zračni promet ===
Članak 8.

Pomorski i zračni promet

1. Dohoci od iskorištavanja brodova ili zrakoplova u međunarodnom prometu oporezuju se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi sjedište stvarne uprave poduzeća.
2. Ako je sjedište stvarne uprave brodarskog poduzeća koje se bavi međunarodnim prometom nalazi na brodu, smatra se da se nalazi u državi ugovornici u kojoj se nalazi matična luka broda ili, ako nema matične luke, u državi ugovornici čiji je rezident korisnik broda.
3. U vezi s dohocima koje ostvaruje konzorcij zračnog prometa Scandinavian Airlines System (SAS) primjenjuju se odredbe stava 1, ali samo do iznosa dohotka koji odgovara akcionarskom udjelu u tom konzorciju AB Aerotransport (ABA), švedskog partnera Scandinavian Airlines System (SAS):
4. Odredbe stava 1. primjenjuju se i na dohotke od udjela poduzeća država ugovornica u pulu ,zajedničkom poslovanju ili u međunarodnoj poslovnoj agenciji.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 9 | Udružena poduzeća ===
Članak 9.

Udružena poduzeća

Ako
a) poduzeća države ugovornice sudjeluju neposredno ili posredno u upravi,
kontroli ili imovini poduzeća druge države , ili
b) iste osobe sudjeluju neposredno ili posredno u upravi , kontroli ili imovini poduzeća države ugovornice i poduzeća druge države ugovornice,
i ako se u oba slučaja, između ta dva poduzeća u njihovim trgovačkim ili financijskim odnosima određeni ili nametnuti uvjeti različiti od onih koji bi bili određeni između samostalnih poduzeća, onda se dohoci koji bi bez tih uvjeta nastali za jedno od poduzeća, ali zbog tih uvjeta nisu nastali, mogu uključiti u dohotke tog poduzeća i odgovarajuće tome oporezivati.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 10 | Dividende ===
Članak 10.

Dividende

1. Dividende koje plaća društvo rezident države ugovornice rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi. 
2. Dividende se mogu oporezivati i u državi ugovornici čiji je rezidente društvo koje isplaćuje dividende, u skladu sa zakonima te države, ali tako razrezan porez ne može biti veći od:
a) 5% od brutto-iznosa dividendi, ako je primalac društvo (izuzimajući partnerstvo)
koje neposredno raspolaže 25% glasačke snage društva koje plaća dividende,
b) 15% od brutto-iznosa dividendi, u svim drugim slučajevima.
.Nadležni organi država ugovornica zajednički će se dogovarati o način primjene ovih ograničenja.
Ovaj stav ne utječe na oporezivanje dohodaka društava iz kojih se dividende plaćaju.
3. Izraz "dividende" upotrebljen u ovom članu označava dohodak od akcija ili drugih prava koja sudjeluju u dohocima, a nisu potraživanja, te dohodak od drugih prava korporacija koji je porezno izjednačen s dohodkom od akcija u zakonima države čiji je rezident društvo koje obavlja raspodjelu.
4. Odredbe st. 1.i 2. ne primjenjuju se ako primalac dividendi, rezident države ugovornice, u drugoj državi ugovornici , čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende, ima stalnu poslovnu jedinicu s kojom je pravo udjela na temelju kojega se dividende isplaćuju stvarno povezano. U takvom se slučaju primjenjuju odredbe člana 7.
5. Ako društvo koje je rezident države ugovornice a ostvaruje dobit ili dohodak u drugoj državi ugovornici , ta druga država ne može zavesti ni jedan porez na dividende koje isplaćuje društvo osobama koje nisu rezidenti te druge države, niti podvrgnutim neraspodijeljene dobiti društva, čak i ako se isplaćene dividende odnosno neraspodijeljene dobiti u potpunosti ili djelomično , sastoje od dobiti ili dohotka koji su ostvareni u toj drugoj državi.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 11 | Kamate ===
Članak 11.

Kamate

1. Kamata nastala u državi ugovornici i isplaćena rezidentu druge države ugovornice oporezuju se samo u toj drugoj državi.
2. Izraz "kamate" kako je upotrijebljen u ovom članu, označava dohodak od državnih vrijednosnih papira, obveznica ili obligacija , bilo da su osigurane ili da nisu osigurane zalogom i bilo da nose ili da ne nose pravo udjela u dobicima, a i potraživanja svih vrsta i svakog drugog dohotka izjednačenog od pozajmljenog novca prema poreznom pravu države u kojoj se dohodak ostvaruje.
3. Odredbe stava 1. ne primjenjuju se ako primalac kamate, rezident države ugovornice, ima u drugoj državi ugovornici u kojoj ostvaruje kamatu stalnu poslovnu jedinicu s kojom je potraživanje od kojeg potječe kamata stvarno povezano. U tom se slučaju primjenjuju odredbe člana 7.
4. Ako, zbog posebnog odnosa između platioca i primaoca ili između njih i neke druge osobe, iznos plaćene kamate, imajući na umu potraživanje za koje se ona plaća, premašuje iznos koji bi bio ugovoren između platioca i primaoca , odredbe ovog člana primjenjuju se samo na iznos koji bi bio ugovoren da takvog odnosa nema. U tom slučaju višak plaćanja ostaje za oporezivanje prema zakonu države ugovornice u skladu s ostalim odredbama ovog sporazuma.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 12 | Autorske naknade ===
Članak 12.

Autorske naknade

1. Autorske naknade nastale u državi ugovornici i isplaćene rezidentu druge države ugovornice oporezuju se samo u toj drugoj državi.
2. Izraz "autorske naknade" kako je upotrebljen u ovom članu, označava plaćanja svake vrste primljena kao naknada za korištenje ili za pravo korištenje autorskog prava na književno umjetničko ili znanstveno djelo , uključujući kino-filmove i vrpce za televiziju i radio , svaki patent , zaštitni znak, nacrt ili model, plan , tajnu formulu ili proces odnosno za korištenje ili pravo korištenja industrijske, komercijalne odnosno znanstvene opreme, ili obavijesti koje se odnose na industrijska, komercijalna ili znanstvena iskustva.
3. Odredbe st 1. ne primjenjuju se ako primalac autorske naknade koji je rezident države ugovornice ima drugoj državi ugovornici u kojoj autorske naknade nastaju stalnu poslovnu jedinicu s kojom su pravo ili vlasništvo od kojih potječu autorske naknade stvarno povezani. U tom se slučaju primjenjuju odredbe člana 7.
4. Ako, zbog posebnog odnosa između platioca i primaoca ili između njih i neke druge osobe, iznos plaćenih autorskih naknada , imajući na umu korištenje, pravo ili informaciju za koje su one plaćene, premašuje iznose koji bi bio ugovoren između platioca i primaoca, odredbe ovog člana primjenjuju se samo na iznos koji bi bio ugovoren da takva odnosa nema. U tom slučaju, više plaćeni iznos oporezuje se prema zakonu svake države ugovornice, u skladu s ostalim odredbama ovog sporazuma.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 13 | Prihodi od imovine ===
Članak 13.

Prihodi od imovine

1. Prihodi od otuđenja nekretnina, definirani u stavu 2. člana 6, mogu se oporezivati u državi ugovornici u kojoj se takva imovina nalazi.
2. Prihodi od otuđenja pokretnine koja čini dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice, koju poduzeće države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici ili od pokretnine što pripada stalnoj bazi koju koristi rezident države ugovornice u drugoj državi ugovornici za obavljanje samostalne osobne djelatnosti, uključujući i prihode od otuđenja te stalne poslovne jedinice ( same ili zajedno sa cijelim poduzećem) ili stalne baze, mogu se oporezivati u drugoj državi. 
3. Iznimno od odredaba stava 2. ovog člana, prihodi ostvareni od otuđenja brodova ili zrakoplova koji se koriste u međunarodnom prometu, ili pokretnina koje služe za korištenje brodova ili zrakoplova oporezuju se samo u državi u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave poduzeća.
4. Prihodi od otuđenja imovine, osim imovine navedene u st. 1. 2. i 3. ovog člana, oporezuju se samo u državi ugovornici čiji je rezident osoba koja je otuđila imovinu.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 14 | Samostalne osobne djelatnosti ===
Članak 14.

Samostalne osobne djelatnosti

1. Dohodak koji ostvari rezident države ugovornice od od profesionalnih djelatnosti ili od drugih samostalnih djelatnosti slične vrste oporezuje se samo u toj državi.
2. Iznimno od odredaba stava 1. ovog člana koji ostvari rezident države ugovornice od profesionalnih djelatnosti ili drugih samostalnih djelatnosti slične vrste u drugoj državi ugovornici može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici, ako rezident boravi u toj drugoj državi ugovornici u razdoblju ili u razdobljima koja ukupno iznose 183 dana ili više u toj kalendarskoj godini, bez obzira da li rezident raspolaže stalnom bazom u toj drugoj državi ugovornici.
3. Izraz "profesionalne djelatnosti" posebno obuhvaća samostalne znanstvene, književne, umjetničke, obrazovne ili nastavne djelatnosti te samostalne djelatnosti liječnika, odvjetnika, inženjera, arhitekata, stomatologa i računovođa.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 15 | Nesamostalne osobne djelatnosti ===
Članak 15.

Nesamostalne osobne djelatnosti

1. U skladu s odredbama čl. 16, 18. i 19. ovog sporazuma, osobni dohoci i druga slična primanja koja ostvari rezident države ugovornice iz radnog odnosa oporezuju se samo u toj državi, osim ako rezident nije zaposlen u drugoj državi ugovornici . Ako je zaposlen u drugoj državi ugovornici, takva se primanja mogu oporezivati u toj drugoj državi pošto su u njoj ostvarena. 
2. Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, primanja koja ostvari rezident države ugovornice iz radnog odnosa u drugoj državi ugovornici, oporezuju se samo u prvospomenutoj državi ako:
a) primalac boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koji ukupno ne prelaze 183 dana u toj kalendarskoj godini,
b) primanja isplati osoba ili se isplate u ime osobe koja nije rezident druge države;
c) primanja ne snosi stalna poslovna jedinica niti stalna baza koju osoba ima u drugoj državi.
3 a) Osobni dohoci koje fizičkoj osobi isplaćuje država ugovornica ili njezina društveno politička zajednica oporezuju se samo u toj državi;
b) Osobni dohoci koje fizičkoj osobi isplaćuje država ugovornica ili njezina društveno politička zajednica oporezuju se samo u drugoj državi ugovornici ako je primalac, koji je obavio rad u toj drugoj državi, rezident te države ugovornice pod uvjetom:
i) da je državljanin te države, 
ii) da nije postao rezident te države isključivo zbog obavljanja rada.
4. Osobni dohoci koje fizička osoba ostvari radom u vezi s privrednom djelatnošću jedne od država ugovornica ili njezine društveno političke zajednice oporezuju se u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog člana.
5. Osobni dohoci koje fizičke osoba ostvari radom u Zajedničkom privrednom predstavništvu Jugoslavije ili u Turističkom savezu Jugoslavije oporezuju se samo u Jugoslaviji. Odredbe ovog stava neće se primjenjivati na osobu koja je švedski državljanin niti na osobu koja nije postala rezident Švedske samo radi obavljanja ovog posla.
6. Iznimno od prethodnih odredaba ovog člana, primanja po osnovi zaposlenja na brodu ili zrakoplovu u međunarodnom prometu mogu se oporezivati u državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave poduzeća. Kada rezident Švedska ostvari primanja po osnovi zaposlenja na zrakoplovu koji za međunarodni promet upotrebljava konzorcij aerotransporta Scandinavian Airlines Systam (SAS), takva se primanja oporezuju u Švedskoj.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 16 | Naknade ostvarene za rad u poslovnim odborima ( naknade direktora) ===
Članak 16.

Naknade ostvarene za rad u poslovnim odborima ( naknade direktora)

1. Naknade direktora i slična primanja koja ostvari rezident Jugoslavije u svojstvu člana odbora direktora društva koje je rezident Švedske mogu se oporezivati u Švedskoj.
2. Naknade i slična primanja koja ostvari rezident Švedske u svojstvu člana poslovnog odbora društva koji je rezident Jugoslavije mogu se oporezivati u u Jugoslaviji..
3. Odredbe st 1. i 2. ne odnose se na primanja isplaćena na temelju redovnih funkcija u društvu u svojstvu službenika, savjetnika, konzultanta i slično. U takvom će se slučaju primjenjivati odredbe čl. 14. ili 15, ovisno o slučaju.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 17 | Umjetnici i sportaši ===
Članak 17.

Umjetnici i sportaši

1. Iznimno od odredaba čl. 14. i 15, dohodak koji od osobnih djelatnosti ostvare izvođači, kao što su kazališni, filmski , radio ili televizijski umjetnici, muzičari i sportaši može se oporezivati u državi ugovornici u kojoj se te djelatnost obavljene.
2. Ako dohodak od takve osobne djelatnosti izvođača ili sportaša ne pritječe osobno izvođaču ili sportašu već drugoj osobi, taj dohodak , iznimno od odredaba čl. 7, 14. i 15, može biti oporezivan u državi ugovornici u kojoj su obavljene djelatnosti izvođača ili sportaša..
3. Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, dohodak koji ostvari izvođač ili sportaš rezident države ugovornice od takvih osobnih djelatnosti, oporezivat će se samo u toj državi ako su djelatnosti obavljene u drugoj državi u okviru programa kuturne ili sportske razmjene koji su odobrile obje države ugovornice.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 18 | Mirovine ===
Članak 18.

Mirovine

1. Mirovine i druga slična primanja oporezuju se samo u državi ugovornici čiji je rezident primalac takove mirovine ili primanja.
2. Iznimno od odredaba stava 1, mirovina koju fizičkoj osobi isplati država ugovornica ili njezina društveno-politička zajednica iz buđeta ili iz posebnih fondova oporeziuje se samo u toj državi. Takva se mirovina oporezuje samo u drugoj državi ugovornici ako je primalac državljanin ili rezident te države.
3 Mirovina koju fizička osoba ostvari radom u vezi sa privrednom djelatnošću jedne od država ugovornica ili njezine društveno-političke zajednice oporezuje se samo u državi ugovornici čiji je rezident fizička osoba.
4. Iznimno od odredaba st. 1. i 3. ovog člana plaćanja izvršena prema sistemu javnog socijalnog osiguranja države ugovornice mogu se oporezivati u toj državi.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 19 | Studenti ===
Članak 19.

Studenti

1. Student, učenik u privredi ili stažist koji boravi u državi ugovornicu isključivo radi obrazovanja ili obučavanja, a koji je rezident ili je neposredno prije svojeg boravka u toj državi bio rezident druge države ugovornice, izuzima se od plaćanja poreza u prvospomenutoj državi u vezi sa plaćanjem primljenim za potrebe svojeg uzdržavanja, obrazovanja ili obučavanja ako su mu takva plaćanja izvrešena iz izvora izvan te prvospomenute države.
2. Student na sveučilištu ili nekoj drugoj obrazovnoj ustanovi u Jugoslaviji, koji je za vrijeme privremenog boravka u Švedskoj zaposlen u Švedskoj u razdoblju koje ne prelazi 100 dana u jednoj kalendarskoj godini u svrhu stjecanja praktičnog iskustva u vezi sa svojim studijem, oporezuje se u Švedskoj samo za onaj dio dohotka od zaposlenosti koji premašuje 1.500 kruna za jedan kalendarski mjesec. Izuzeće koje je odobreno prema ovom stavu ne premašuje međutim, ukupnu svotu od 4.500 švedskih kruna. Svaki iznos izuzet od poreza prema ovom stavu obuhvaća osobne olakšice za tu kalendarsku godinu.
3. Student na sveučilištu ili nekoj drugoj obrazovnoj ustanovi u Švedskoj koji je za vrijeme privremenog boravka u Jugoslaviji zaposlen u Jugoslaviji u razdoblju koje ne prelazi 100 dana u jednoj kalendarskoj godini radi stjecanja praktičnog iskustva u vezi sa svojim studijem, oporezuje se u Jugoslaviji samo za onaj dio dohotka od zaposlenosti koji premašuje zakonom zajamčeni osobni dohodak za kalendarski mjesec. Svaki iznos izuzet od poreza prema ovom stavu obuhvaća osobne olakšice za tu kalendarsku godinu.
4.Student, učenik u privredi ili stažist koji boravi u državi ugovornici radi obrazovanja ili obučavanja, a koji je rezident ili je neposredno prije svojeg boravka u toj državi bio rezident druge države ugovornice oslobađa se poreza u prvospomenutoj državi ugovornici na primanje za osobne usluge koje je obavio u toj prvospomenutoj državi pod uvjetom da ta primanja ne premašuju 5.000 švedskih kruna odnosno ekvivalentnu svotu u jugoslavenskoj valuti za svaku poreznu godinu.
Povlastice iz ovog stava daju se samo za razdoblje koje je razumno ili uobičajeno potrebno da se završi započeto obrazovanje odnosno obučavanje ali ni u kojem slučaju ne može biti dulje od tri uzastupne godine.
Svaki iznos oslobođen poreza prema ovom stavu obuhvaća osobne olakšice za tu kalendarsku godinu.
5. Nadležni će organi država ugovornica uz obostranu suglasnost odrediti način primjene odredaba st. 2, 3. i 4. Nadležni organi mogu se dogovoriti i o takvim promjenama iznosa navedenih u ovim stavovima koji se mogu smatrati razumnim s obzirom na promjene u vrijednosti novca, izmjene zakonodavstva u jednoj državi ugovornici ili drugih sličnih uvjeta.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 20 | Ostali dohodak ===
Članak 20.

Ostali dohodak

1. Dijelovi dohotka rezidenata države ugovornice , bez obzira gdje nastaju, koji nisu izričito navedeni u prethodnim članovima ovog sporazuma oporezuju se samo u toj državi.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 21 | Imovina ===
Članak 21.

Imovina

1. Imovina koja se sastoji od nekretnina , definirana u stavu 2. člana 6. može se oporezivati u državi ugovornici u kojoj se ta imovina nalazi.
2. Imovina koja se sastoji od pokretnine koja predstavlja dio imovine namjenjene za poslovanje stalne poslovne jedinice poduzeća ili pokretnine koja pripada stalnoj bazi koja služi za obavljanje profesionalne djelatnosti, može se oporezivati u državi ugovornici u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili stalna baza..
3. Brodovi i zrakoplovi koji se upotrebljavaju u međunarodnom prometu te pokretnine koje služe za rad tih brodova i zrakoplova oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj je mjesto stvarne uprave poduzeća.
4. Svi ostali dijelovi imovine rezidenta države ugovornice oporezuje se samo u toj državi.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 22 | Otklanjanje dvostrukog oporezivanja ===
Članak 22.

Otklanjanje dvostrukog oporezivanja

1. U skladu s odredbama stava 4, kada rezident Švedska ostvaruje dohodakili posjeduje imovinu koji, prema odredbama ovog sporazuma, mogu biti oporezovani u Jugoslaviji, Švedska odobrava:
a) kao odbitak od poreza na dohodak te osobe , iz nos jednak porezu na dohodak plaćen u Jugoslaviji;
b) kao odbitak od poreza na imovinu te osobe , iznos jednak porezu na imovinu plaćen u Jugoslaviji.
2. Taj odbitak ni u kojem slučaju ne može biti veći od onog dijela poreza na dohodak odnosno poreza na imovinu koji je bio obračunat prije nego što je odobreno odbijanje i odgovara, ovisno o slučaju, dohotku odnosno imovini koji se mogu oporezovati u Jugoslaviji.
3. Ako se u skladu s jugoslavenskim zakonom odobrava oslobađanje odnosno umanjenje jugoslavenskog poreza koji se plaća u skladu s odredbama člana 7. ovog sporazuma na prihode koje ostvari švedsko poduzeće od stalne poslovne jedinice odnosno zajedničkog ulaganja koji se nalazi u Jugoslaviji, tada se, u svrhe st.1a) i 2, odobrava odbijanje od švedskog poreza za jugoslavenski porez kao da takvo oslobađanje odnosno umanjenje nije ni bilo dano.
Odredbe ovog stava primjenjivat će se prvih deset godina koliko traje važnost ovog sporazuma. Nadležni će se organi međusobno konzultirati da bi odlučili da li će ovo razdoblje produljiti.
4. Ako rezident Švedske ostvaruje dohodak ili posjeduje imovinu koji se, odgovarajuće odredbama ovog sporazuma, mogu oporezovati samo u Jugoslaviji. Švedska može uključiti ovaj dohodak odnosno imovinu u poreznu bazu ali odobrava kao odbitak od svojega poreza na dohodak odnosno poreza na imovinu onaj dio od poreza na dohodak odnosno poreza na imovinu koji ima isti razmjer prema ukupnom porezu na dohodak odnosno na imovinu ovisno o slučaju, koji imaju ostvareni dohodak odnosno posjedovana imovina u Jugoslaviji prema ukupnom dohotku odnosno imovini.
5. Ako rezident Jugoslavije ostvaruje dohodak ili posjeduje imovinu koji se, prema odredbama ovog sporazuma , mogu oporezivati u Švedskoj, Jugoslavija će, u skladu s odredbama stava 6., izuzeti takav dohodak ili imovinu od poreza, ali može, pri obračunavanju poreza na preostali dohodak ili imovinu te osobe primjeniti poreznu stopu koja bi se primjenjivala da izuzeti dohodak odnosno imovina nisu bili izuzeti.
6. Ako rezident Jugoslavije ostvaruje dohodak koji je u skladu s odredbama člana 10. može biti oporezovan u Švedskoj, Jugoslavija će odobriti kao umanjenje od poreza na dohodak te osobe iznos jednak porezu koji je plaćen u Švedskoj. Takvo umanjenje neće, međutim, biti veće od onog dijela poreza, kako je obračunato prije umanjivanja, a koje odgovara dohotku ostvarenom u Švedskoj.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 23 | Jednaki tretman ===
Članak 23.

Jednaki tretman

1. Državljani države ugovornice bilo da jesu ili nisu rezidenti jedne od država ugovornica, ne podliježu zbog toga u drugoj državi ugovornici oporezivanju ili nekoj obvezi koja je drugačija ili teža od tog oporezivanja ili obvezama kojima su državljani te druge države u istim uvjetima podvrgnuti ili mogu biti podvrgnuti.
2.Oporezivanje stalne poslovne jedinice koju poduzeće države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici ne može biti nepovoljnije u toj drugoj državi od oporezivanja poduzeća te druge države koja obavljaju iste djelatnosti. Ova odredba ne shvaća obvezujućom za državu ugovornicu da pri oporezivanju odobrava rezidentima druge države ugovornice neka osobna oslobađanja, olakšice i odbitke zbog osobnog statusa ili porodičnih obaveza koje odobrava svojim rezidentima
3. Osim kada se promjenjuju odredbe iz člana 9. iz stava 4. člana 11. odnosno iz stava 4. člana 12.kamata, autorski honorari i druga primanja koja isplaćuje poduzeće države ugovornice rezidentu druge države odbijaju se u svrhu određivanja oporezivih dobiti takvog poduzeća na isti način kao i da su isplaćeni rezidentu prvospomenute države.
Isto se tako dugovi poduzeća države ugovornice prema rezidentu druge države ugovornice odbijaju i svrhe određivanja oporezive imovine takvog poduzeća, kao da su bili ugovoreni prema rezidentu prvo spomenute države.
4. Poduzeća države ugovornice, čiju imovinu potpuno ili dijelomično posjeduju odnosno kontroliraju posredno ili neposredno jedan ili više rezidenata druge države ugovornice, u prvospomenutoj državi ugovornici ne podliježu zbog toga oporezivanju ili obvezi koja je drugačija ili teža od oporezivanja i obveza kojima druga slična poduzeća prvospomenute države podliježu ili mogu podlijegati.
5. U ovom članu izraz "oporezivanje" označava poreze svake prirode i vrste.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 24 | Postupak sporazumijevanja ===
Članak 24.

Postupak sporazumijevanja

1. Ako rezident države ugovornice smatra da mjere jedne ili obiju država ugovornice 
dovode ili mogu dovesti do njegova oporezivanja koje nije u skladu s ovim sporazumom, on može, bez obzira na pravna sredstva predviđena unutrašnjim zakonima tih država, izložiti svoj slučaj nadležnom organu države ugovornice čiji je rezident.
2. Nadležni organ nastoji, ako prigovor smatra opravdanim i ako nije u mogućnosti sam doći do zadovoljavajućeg rješenja , slučaj riješiti sporazumno s nadležnim organom druge države ugovornice radi izbjegavanje oporezivanja koje nije u skladu s ovim Sporazumom.
3. Nadležni organi država ugovornica nastojat će sporazumno riješiti teškoće ili nejasnoće koje nastaju u tumačenju ili primjeni Sporazuma. Mogu se i međusobno savjetovati radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja u slučajevima koji nisu predviđeni ovim Sporazumom
4. Nadležni organi država ugovornica mogu neposredno međusobno saobraćati radi postizanja dogovora u smislu navedenih stavova. Ako se pokaže svrsishodnim da se radi postizanja dogovora usmeno razmjene mišljenja, ona se mogu razmjeniti u okviru komisije sastavljene od predstavnika nadležnih organa država ugovornica.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 25 | Razmjena obavijesti ===
Članak 25.

Razmjena obavijesti

1.Nadležni organi država ugovornica razmjenjuju obavijesti potrebne za primjenu ovog sporazuma ili unutrašnjih zakona država ugovornica koji se odnose na poreze obuhvaćene ovim sporazumom, ako je oporezivanje regulirano njima u skladu s ovim sporazumom . Svaka obavijest tako razmjenjena smatra se tajnom i može se saopćiti samo osobama ili organima koji se bave razrezom ili naplatom poreze koji su predmetom Sporazuma.
2..Odredbe stava 1.ovog člana ne mogu ni u kojem slučaju biti tumačene tako da jednoj od država ugovornica nameće obvezu da :
a) poduzima upravne mjere suprotne zakonima ili upravnoj praksi te ili druge države ugovornice;
b) daje podatke koje se ne mogu dobiti po zakonima ili u uobičajenom upravnom postupku te ili druge države ugovornice;
c) daje obavijesti kojima se otkrivaju poslovna i službena tajna ili poslovni postupci, ili obavijesti čije bi saopćenje bilo suprotno javnoj politici (javnom poretku).
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 26 | Diplomatski i konzularni funkcionari ===
Članak 26.

Diplomatski i konzularni funkcionari

Odredbe ovog sporazuma ne odnose. se na porezne povlastice diplomatskih ili konzularnih funkcionara predviđene općim pravilima međunarodnog prava ili odredbama posebnih sporazuma.
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 27 | Stupanje na snagu ===
Članak 27.

Stupanje na snagu

1. Sporazum se ratificira i ratifikacijski se instrumenti se, po mogućnosti, što prije razmjenjuju u Beogradu.
2. Sporazum stupa na snagu nakon razmjene ratifikacijskih instrumenata i njegove se se odredbe primjenjuju:
b) u Švedskoj:
na dohodak ostvaren na dan ili nakon prvog siječnja koji neposredno slijedi kalendarsku godinu u kojoj se razmjenjuju ratifikacijski instrumenti, a za imovinu koja se razrezuje u drugoj ili nakon druge kalendarske godine koja slijedi kalendarsku godinu u kojoj se razmjenjuju ratifikacijski instrumenti;
a) u Jugoslaviji:
na dohodak koji se ostvari i imovinu u toku kalendarske godinu koja slijedi kalendarsku godinu u kojoj se razmjenjuju ratifikacijski instrumenti
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | ČLANAK 28 | Prestanak važenja ===
Članak 28.

Prestanak važenja

Ovaj sporazum ostaje na snazi neograničeno vrijeme, ali svaka država ugovornica može i na dan ili prije 30. lipnja svake kalendarske godine nakon proteka petogodišnjeg razdoblja od datuma njegovog stupanja na snagu diplomatskim kanalima dostaviti drugoj državi ugovornici pismenu obavijest o prestanku važenja.
U tom slučaju Sporazum prestaje važiti:
a) u Švedskoj:
za dohodak koji se ostvari na dan ili nakon 1. siječnja koji neposredno slijedi kalendarsku godinu u kojoj je dana takva obavijest i za imovinu koja podliježe razrezu u drugoj ili nakon druge kalendarske godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je takva obavijest dana;
a) u Jugoslaviji:
za dohodak koji ostvari i imovinu koja se posjeduje u svakoj kalendarskoj godini koja slijedi kalendarsku godinu u kojoj je takva obavijest dana.
U potvrdu tome dolje potpisani, propisno ovlašteni, potpisali su ovaj sporazum.
Sastavljeno u Stockholmu 18. lipnja 1980. u dva izvornika na engleskom jeziku.
U ime Socijalističke Federativne U ime
Republike Jugoslavije Kraljevine Švedske
=== RAG OZNAKA | DTT ŠVEDSKA | PROTOKOL | SASTAVNI DIO SPORAZUMA ===
PROTOKOL

U trenutku potisivanja sporazuma između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Kraljevine Švedske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, potpisani, propisno ovlašteni, dogovorili su se da su slijedeće odredbe sastavnim dijelom sporazuma.
1. uz član 7.
Države ugovornice obvezuju se na osnovi reciprociteta da ne oporezuju bruto-prihod od osobnog i robnog prometa koji ostvari u državi ugovornici rezident druge države ugovornice, osim ako se takav prihod ne pripisuje stalnoj poslovnoj jedinici koju taj rezident ima u prvospomenutoj državi ugovornici.
2. uz član 11.
Porezno pravilo u ovom članu je dano uzimajući u obzir da ni jedna druga država ugovornica  vrijeme potpisivanja ovog sporazuma nema mogućnost da na osnovi svojih odnosnih unutrašnjih zakona zavodi porez na kamatu koja se isplaćuje nerezidentima. Razumijeva se da će se, ako jedna od država ugovornica uvede takvu mogućnost, voditi pregovori o reviziji čl. 11. i 22. 
1. Uz član 25. stav 2. pod c)
Izraz “službena tajna” označava trgovačku, industrijsku, komercijalnu i profesionalnu tajnu.