=== RAG METAPODACI – NIJE DIO TEKSTA UGOVORA ===
VRSTA_DOKUMENTA: Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
DRŽAVA: Norveška
DATOTEKA: DTT_Norveska.txt
SLUŽBENA_OBJAVA: 'Službeni list - Međunarodni ugovori' 9/85; preuzeto 'Narodne novine - Međunarodni ugovori' 53/91
PRIMJENA_U_RH: 08.10.1991.
PRAVILO_ČITANJA: Za tumačenje pročitaj cijeli relevantni članak i sve povezane odredbe ugovora.
NAPOMENA: RAG metapodaci i oznake članaka nisu dio teksta ugovora.
=== KRAJ RAG METAPODATAKA ===

Sporazum  o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu između SFR Jugoslavije i Kraljevine Norveške

'Službeni list - Međunarodni ugovori' br. 9/85, preuzet, 'Narodne novine - Međunarodni ugovori' br. 53/91

Primjenjuje se od 8. listopada 1991.

=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 1 | Primjena Sporazuma s obzirom na osobe ===
Članak 1.

Primjena Sporazuma s obzirom na osobe

Ovaj se Sporazum primjenjuje na osobe koje su rezidenti jedne države ugovornice ili obiju država ugovornica.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 2 | Porezi na koje se primjenjuje Sporazum ===
Članak 2.

Porezi na koje se primjenjuje Sporazum

Ovaj se sporazum se primjenjuje i na poreze na dohodak i na imovinu što ih uvodi država ugovornica ili njezina društveno-politička zajednica, bez obzira na način na koji se ubiru. Sporazum se primjenjuje i na doprinose koji se ubiru u Jugoslaviji, osim doprinosa za socijalno osiguranje.
2. Porezima na dohodak i na imovinu smatraju se svi porezi koji se uvode na ukupni dohodak, ukupnu imovinu ili na dijelove dohotka ili imovine, uključujući poreze na prihode od otuđenja pokretnina ili nekretnina, poreze na ukupne iznose osobnih dohodaka što ih isplaćuju poduzeća te poreze na prirast imovine. U svrhe ov vog sporazuma porezima se smatraju i doprinosi predviđeni u stavu 1. ovog člana.
3. Postojeći porezi na koje se primjenjuje ovaj sporazum jesu:
a) u Jugoslaviji:
1) porez doprinosi iz dohotka organizacija udruženog rada;
2) porez i doprinosi iz osobnog dohotka iz radnog odnosa;
3) porez i i doprinosi iz osobnog dohotka od poljoprivredne djelatnosti;
4) porez i doprinosi iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja privrednih i neprivrednih djelatnosti;
5) porez i doprinosi iz osobnog dohotka od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja,
6) porez na prihod od imovine i imovinskih prava; 
7) porez na imovinu;
8) porez iz ukupnog prihoda građana;
9) porez na dobit stranih osobe ostvarenih ulaganjem u domaću organizaciju udruženog rada u svrhe zajedničkog poslovanja;
10) porez na dobit stranih osoba ostvarenu izvođenjem investicijskih radova;
11) porez na prihod stranih osoba ostvaren od prijevoza putnika i robe;
( u nastavku teksta "jugoslavenski porez")
b) u Norveškoj:
1) nacionalni porez na dohodak
2) okružni općinski porez na dohodak 
3) općinski porez na dohodak ;
4) nacionalni doprinosi fondu za porezno izjednačavanje; 
5) nacionalni porez na imovinu
6) općinski porez na imovinu;
7) nacionalne pristojbe na primanja umjetnika nerezidenata;
8) porez na pomorce
( u nastavku teksta "norveški porez")
4. Sporazum će se primjenjivati i na iste ili u biti slične poreze koji se uvedu nakon dana potpisivanja ovog sporazuma povrh postojećih ili umjesto njih.. Nadležni organi država ugovornica saopćavaju jedni drugima važnije promjene u svojim poreznim zakonima.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 3 | Opće definicije ===
Članak 3.

Opće definicije

1. Za potrebe ovog ugovora:
a) izraz "država ugovornica" i "druga država ugovornica" označavaju Jugoslaviju i Norvešku, ovisno o smislu;
b) izraz "Jugoslavija" označava Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, a izraz "Norveška" - kraljevinu Norvešku; taj izraz ne obuhvaća Svalbrad, Jan Mayen i norveške zavisne teritorije ( "biland" )
c) izraz "državljanin" označuje sve fizičke osobe koje imaju državljanstvo države ugovornice;
d) izraz "osoba" označuje fizičku osobu i pravnu osobu
e) izraz "društvo" označava:
(i) za Jugoslaviju - organizaciju udruženog rada i drugu pravnu osobu podložnu oporezivanju;
(ii) za Norvešku - pravnu osobu ili osobu koja se u svrhe oporezivanja smatra pravnom osobom ;
f) izrazi "poduzeće države ugovornice" i " poduzeće druge države ugovornice" označuje, ovisno o smislu: za Jugoslaviju - organizaciju udruženog rada i drugu samoupravnu organizaciju i zajednicu, radne ljude koji osobnim radom samostalno obavljaju djelatnost i poduzeće osnovano izvan teritorija Jugoslavije kojim rukovodi rezident Jugoslavije, a za Norvešku - poduzeće kojim rukovodi rezident Norveške. Oni ne obuhvaćaju djelatnosti navedene u čl. 14. i 17. ovog sporazuma;
g) izraz "međunarodni promet" označuje svaki prijevoz brodom ili zrakoplovom što ga obavlja poduzeće kojemu je sjedište stvarne uprave u državi ugovornici, osim ako se prijevoz brodom ili zrakoplovom obavlja isključivo između mjesta u drugoj državi ugovornici;
h) izraz " stalna baza" označuje središte djelatnosti stalnog ili trajnijeg karaktera preko kojeg se obavljaju profesionalne djelatnosti;
i) izraz "nadležni organ" označuje:
(i) za Norvešku - ministara financija i carine ili njegova ovlaštenog predstavnika ,
(ii) za Jugoslaviju - Savezni sekreterijat za finanacije odnosno njegova ovlaštenog predstavnika.
2. Kad država ugovornica primjenjuje ovaj sporazum, izrazi koji u njemu nisu definirani imat će značenje prema zakonu te države koji se odnosi na poreze na koje se sporazum primjenjuje.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 4 | Rezident ===
Članak 4.

Rezident

1. U smislu ovog sporazuma izraz "rezident države ugovornice" označuje osobu koja u državi ugovornici, prema zakonima te države, podliježe oporezivanju na temelju svojeg prebivališta, boravišta, sjedišta uprave ili drugog sličnog obilježja.
2. Ako je prema odredbama stava 1. fizička osoba rezident obiju država ugovornica, njezin se status određuje sa na ovaj način:
a) smatra se da je rezident države u kojoj ima stalno mjesto stanovanja. Ako ima stalno mjesto stanovanja u objema državama, smatra se rezidentom države s kojom ima čvršće osobne i ekonomske veze (središte životnih interesa);
b) ako se ne može odrediti u kojoj je državi ugovornici središte životnih interesa, ili ako ni u jednoj državi nema stalno mjesto stanovanja, smatra se rezidentom države u kojoj je njezino uobičajeno mjesto stanovanja;
c) ako ima njezino uobičajeno mjesto stanovanja u objema državama ili ako njezino uobičajeno mjesto stanovanja nije ni u jednoj od njih, smatra se rezidentom države čije je državljanin;
d) ako je državljanin obiju država ili nijedne od njih, nadležni organ država ugovornica riješit će pitanje sporazumno.
3. Ako je , u smislu odredaba stava 1., osoba, ali ne fizička osoba, rezident obiju država ugovornica, smatra se rezidentom države u kojoj se nalazi njezino sjedište stvarne uprave.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 5 | Stalna poslovna jedinica ===
Članak 5.

Stalna poslovna jedinica

1. U smislu ovom sporazuma izraz " stalna poslovna jedinica", označuje stalno mjesto poslovanja preko kojeg se potpuno ili djelomično obavlja poslovanje poduzeća.
2. Pod izrazom " stalna poslovna jedinica" razumijeva se osobito:
a) sjedište uprave
b) filijala
c) poslovnica
d) tvornica
e) radionica
f) rudnik, izvor nafte ili plina, kamenolom ili drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava.
3. Gradilište, građevinski, montažni ili instalacijski radovi ili određene nadzorne ili konzultativne djelatnosti čine stalnu poslovnu jedinicu samo ako to gradilište, radovi ili djelatnosti traju duže od dvanaest mjeseci.
4. Iznimno od odredaba prethodnih stavova ovog člana, izrazom "stalna poslovna jedinica" ne obuhvaća se:
a) upotreba objekata i opreme isključivo za uskladištenje, izlaganja ili isporuku dobara ili robe što pripadaju poduzeću;
b) održavanje zalihe dobara ili robe koja pripada poduzeću isključivo radi uskladištenja, izlaganja ili isporuke;
c) održavanje zalihe dobara ili robe koja pripada poduzeću isključivo zato da je drugo poduzeće preradi;
d) održavanje stalnog mjesta poslovanja, isključivo radi kupnje dobara ili robe ili pribavljanja obavijesti za poduzeće;
e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo radi reklamiranja, obavještavanja, znanstvenog istraživanja ili sličnih djelatnosti pripremnog ili pomoćnog karaktera za poduzeće;
f) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo radi djelatnosti navedenih u toč. od a) do e), bilo u kojoj kombinaciji, uz uvjet da je ukupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja koja nastaje iz te kombinacije pripremnog ili pomoćnog karaktera.
5. Iznimno od odredaba st.1.i 2, ako osoba, osim zastupnika sa samostalnim statusom na kojeg se primjenjuje stav 6, radi u ime poduzeće te ima u državi ugovornici ovlaštenje da sklapa ugovore u ime poduzeća, i stalno se njime koristi smatra se da to poduzeće ima stalnu poslovnu jedinicu u toj državi u vezi s djelatnosti što je ta osoba obavlja za poduzeće, osim ako su djelatnosti te osobe ograničene na djelatnosti navedene u stavu 4. koje, ako bi se obavljale preko stalnog mjesta poslovanja, ne bi činile to stalno mjesto poslovanja činile stalnom poslovnom jedinicom prema odredbama tog stava.
6. Ne smatra se da poduzeće države ugovornice ima stalnu poslovnu jedinicu u državi ugovornici samo zato što svoje poslovanje obavlja u toj državi preko posrednika, generalnog komisionog zastupnika ili drugog predstavnika sa samostalnim statusom, ako te osobe rade u okviru svoje redovne poslovne djelatnosti.
7. Činjenica da društvo koje je rezident države ugovornice kontrolira ili je pod kontrolom društva koje je rezident druge države ugovornice, ili koje obavlja poslovanje u toj drugoj državi ( bilo preko stalne poslovne jedinice ili na drugi način) sama po sebi nije dovoljna da se društvo smatra stalnom poslovnom jedinicom drugog društva.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 6 | Dohodak od nekretnina ===
Članak 6.

Dohodak od nekretnina

1. Dohodak što ga rezident države ugovornice ostvari od nekretnina (uključujući dohodak od poljoprivrede ili šumarstva) koje su u drugoj državi ugovornici može se oporezivati u toj državi.
2. Izraz "nekretnina" ima značenje prema zakonu države ugovornice u kojoj se dotična imovina nalazi. Pomorski i riječni brodovi i zrakoplovi ne smatraju se nekretninama.
3. Odredbe stava 1. ovog člana primjenjuju se i na dohodak što se ostvari neposrednom upotrebom, iznajmljivnjem ili drugim načinom iskorištavanja nekretnina.
4. Odredbe st. 1. i 3. ovog člana primjenjuju se i na dohodak od nekretnina poduzeća i na dohodak od nekretnina što se upotrebljavaju za samostalne osobne djelatnosti.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 7 | Dohoci od poslovanja ===
Članak 7.

Dohoci od poslovanja

1. Dohoci poduzeća države ugovornice oporezuje se samo u toj državi , osim ako poduzeće ne posluje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi. Ako poduzeće posluje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice, dohoci poduzeća mogu se oporezivati u toj drugoj državi, ali samo do iznosa koji se pripisuje toj stalnoj poslovnoj jedinici.
2. U skladu s odredbama stava 3. ovog člana, ako poduzeće države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, u svakoj se državi ugovornici toj stalnoj poslovnoj jedinici pripisuju dohoci što bi ih mogla ostvariti da je bila odvojeno i posebno poduzeće koje se bavi istim ili sličnim djelatnostima uz iste ili slične uvjete da je poslovala potpuno samostalno s poduzećem čija je stalna poslovna jedinica.
3. Pri utvrđivanju dohodaka stalne poslovne jedinice, priznaju se kao odbici troškovi za potrebe stalne poslovne jedinice, uključujući i izvršne i opće upravne troškove u državi u kojoj se stalna poslovna jedinica nalazi ili i na drugom mjestu.
4. Dohoci koji se pripisuju stalnoj poslovnoj jedinici određuju se na osnovi posebnih poslovnih knjiga što ih vodi stalna poslovna jedinica. Ako one ne daju odgovarajuću osnovu za određivanje dohodaka stalne poslovne jedinice, dohoci se mogu odrediti na temelju raspodjele ukupnih dohodaka poduzeća na njegove posebne dijelove. Prihvaćena metoda raspodjele mora biti takva da rezultat bude u skladu s načelima iz ovog člana. Ako je potrebno, nadležni organi država ugovornica nastojat će se dogovoriti o metodi određivanja dohodaka stalne poslovne jedinice poduzeća .
5. Stalnoj poslovnoj jedinici ne pripisuju se dohoci ako ona sama kupuje dobra ili robu za poduzeće.
6. U svrhe prethodnih stavova dohoci koji se pripisuju stalnoj poslovnoj jedinici utvrđuju se svake godine istom metodom, osim ako ne postoji opravdan i dovoljan razlog da se postupi drugačije.
7. Dobit što je rezident Norveške ostvari u Jugoslaviji na temelju udjela u zajedničkom poslovanju s jugoslavenskim poduzećem, može se oporezivati u Jugoslaviji, osim ako se posao ne obavlja preko stalne poslovne jedinice u Norveškoj.
8. Ako dohoci obuhvaćaju i dijelove dohotka koji su na poseban način regulirani u drugim članovima ovog sporazuma, odredbe ovog člana ne utječu na odredbe tih članova.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 8 | Pomorski i zračni promet ===
Članak 8.

Pomorski i zračni promet

1. Dohoci od upotrebe brodova ili zrakoplova u međunarodnom prometu oporezuju se samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi sjedište stvarne uprave poduzeća.
2. Ako se sjedište stvarne uprave poduzeća koje se bavi međunarodnim prometom na pomorskom brodu, smatra se da je ono u državi ugovornici u kojoj je matična luka pomorskog broda ili, ako nema matične luke, u državi ugovornici čiji je rezident korisnik pomorskog broda .
3. Odredbe st. 1. ovog člana primjenjuju se i na dohotke od udjela u pulu, zajedničkom poslovanju ili međunarodnoj poslovnoj agenciji.
4. Odredbe st. 1. i 3. primjenjuju se na dohotke što ih ostvari zajednički norveški, danski i švedski konzorcij za zračni promet Scandinavian Airlines System (SAS), ali samo do iznosa dobiti što je ostvari Det Norske Luftfartsselskap A/S (DNL), norveški partner u Scandinavian Airlines System (SAS), proporcionalno svojem udjelu u toj organizaciji.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 9 | Udružena poduzeća ===
Članak 9.

Udružena poduzeća

Ako
a) poduzeće države ugovornice neposredno ili posredno sudjeluje u upravljanju,
kontroli ili imovini poduzeća druge države ugovornice, ili
b) iste osobe neposredno ili posredno sudjeluju u upravljanju , kontroli ili imovini poduzeća države ugovornice i poduzeća druge države ugovornice, i ako su u oba slučaja između ta dva poduzeća u njihovim trgovinskim ili financijskim odnosima stvoreni ili nametnuti uvjeti različiti od onih koji bi bili stvoreni između samostalnih poduzeća, dohoci koji bi bez tih uvjeta nastali za jedno od poduzeća, ali zbog tih uvjeta nisu nastali, mogu se uključiti u dohotke tog poduzeća i odgovarajuće tome oporezovati.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 10 | Dividende ===
Članak 10.

Dividende

1. Dividende što ih društvo koje je rezident države ugovornice isplaćuje rezidentu druge države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi. 
2. Dividende se mogu oporezivati i u državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende, u skladu sa zakonom te države, ali tako razrezan porez ne može premašiti 15% bruto iznosa dividendi. 
Nadležni organi država ugovornica dogovaraju se o načinu primjene ovih ograničenja.
Ovaj stav ne utječe na oporezivanje društva za dohotke iz kojih se dividende isplaćuju.
3. Izraz "dividende" kako je upotrijebljen u ovom članu označuje dohodak od akcija ili drugih prava koja imaju udjela u dohotku, a nisu potraživanja, a također dohodak od drugih prava društva koji je porezno izjednačen s dohotkom od akcija u zakonu te države čiji je rezident društvo što vrši raspodjelu. Izraz dividende ne obuhvaća dobit koju rezident Norveške ostvari u Jugoslaviji od svojeg udjela u zajedničkom poslovanju s jugoslavenskim poduzećem.
4. Odredbe st. 1.i 2. ovog člana ne primjenjuju se ako primalac dividendi rezident države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici čiji je rezident društvo koje isplaćuje dividende, preko stalne poslovne jedinice u toj državi, ili ako obavlja u toj drugoj državi samostalne osobne djelatnosti iz stalne baze smještene u toj državi, a pravo na osnovi kojeg se dividende isplaćuju povezano je sa stalnom poslovnom jedinicom ili stalnom bazom. U tom se slučaju primjenjuju, prema potrebi, odredbe čl. 7. ili 14.
5. Ako društvo koje je rezident države ugovornice ostvaruje dobit ili dohodak u drugoj državi ugovornici, ta druga država ne može uvesti porez na dividende što ih isplaćuje društvo, osim ako su te dividende isplaćene rezidentu te druge države ili ako je pravo na temelju kojeg se dividende isplaćuju neposredno povezano sa stalnom poslovnom jedinicom ili stalnom bazom smještenom u toj drugoj državi, niti oporezivati neraspodijeljenu dobit društva čak ni ako se isplaćene dividende ili neraspodijeljena dobit u potpunosti ili djelomično sastoje od dobiti ili dohotka ostvarenih u toj drugoj državi.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 11 | Kamate ===
Članak 11.

Kamate

1. Kamate što ih rezident države ugovornice ostvari iz izvora u drugoj državi ugovornici oporezuju se samo u prvospomenutoj državi.
2. Izraz "kamate", kako je upotrijebljen u ovom članu, označuje dohodak od potraživanja svake vrste, neovisno o tome da li su osigurane zalogom , a posebno dohodak od državnih vrijednosnih papira i dohodak od obveznica.
3. Odredbe stava 1. i 2. ne primjenjuju se ako primalac kamata, rezident države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj kamate nastaju preko stalne poslovne jedinice u toj državi, ili obavlja u toj drugoj državi samostalne osobne djelatnosti iz stalne baze smještene u toj državi, a potraživanje na koje se plaćaju kamate neposredno je povezano s tom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnom bazom.. U tom se slučaju primjenjuju , prema potrebi, odredbe čl. 7. i 14.
4. Ako, zbog posebnog odnosa između isplatioca i primaoca, ili između njih i neke druge osobe, iznos kamata, imajući na umu potraživanje za koje je on plaćen, premašuje iznos koji bi bio ugovoren između isplatioca i primaoca, odredbe ovog člana primjenjuju se samo na iznos koji bi bio ugovoren da takva odnosa nema. U tom slučaju višak isplaćene svote oporezuje se u skladu sa zakonima svake države ugovornice, imajući na umu ostale odredbe ovog sporazuma.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 12 | Autorske naknade ===
Članak 12.

Autorske naknade

1. Autorske naknade nastale u državi ugovornici i isplaćene rezidentu druge dražve ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi ako je taj rezident primalac naknade.
2. Autorske naknade iz stava 1. ovog člana mogu se oporezovati i u državi ugovornici u kojoj nastanu, u skladu sa zakonima te države, ali tako razrezan porez ne može premašiti 10% bruto iznosa autorskih naknada. Nadležni organi država ugovornica dogovaraju se o načinu primjene tog ograničenja.
3. Izraz "autorske naknade" kako je upotrijebljen u ovom članu, označuje plaćanja bilo koje vrste koja su primljena kao naknada za korištenje ili za pravo korištenja autorskim pravaom na književno , umjetničko ili znanstveno djelo , uključujući kinematografske filmove i filmove ili vrpce za radio ili televiziju , te za korištenje ili za pravo korištenja patentima, zaštitnim znakom, nacrtom ili modelom, planom, tajnom formulom ili postupkom, ili za korištenje ili pravo korištenja industrijskom, komercijalnom ili znanstvenom opremom, ili za obavijesti koje se odnose na industrijska, komercijalna ili znanstvena iskustva.
4. Odredbe st 1. i 2. ne primjenjuju se ako primalac autorskih naknada, rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici u kojoj autorske naknade nastaju preko stalne poslovne jedinice u toj državi, ili u toj drugoj državi obavlja samostalne osobne djelatnosti iz stalne baze smještene u toj državi, a pravo ili imovina na osnovi kojih se autorske naknade plaćaju neposredno su u povezani sa stalnom poslovnom jedinicom ili stalnom bazom. U tom se slučaju primjenjuju, prema potrebi, odredbe čl. 7. ili 14. 
5. Smatra se da autorske naknade nastaju u državi ugovornici ako je isplatilac ta država, njezina društveno politička-zajednica ili rezident te države.
6. Iznimno od odredaba stava 5. ovog člana, smatra se da autorske naknade nastaju u državi ugovornici u kojoj isplatilac autorskih naknada ima stalnu poslovnu jedinicu ili stalnu bazu u vezi s kojom je nastala obveza plaćanja autorskih naknada i koja snosi te autorske naknade, bez obzira na to je li isplatilac autorskih naknada rezident te države ugovornice.
7. Ako, zbog posebnog odnosa između isplatioca i primaoca ili između njih i neke druge osobe, iznos autorskih naknada , imajući na umu upotrebu , pravo ili informaciju za koje je on plaćen, premašuje iznos koji bi bio ugovoren između isplatioca i primaoca, odredbe ovog člana primjenjuju se samo na iznos koji bi bio ugovoren da takva odnosa nema. U tom se slučaju, višak isplaćene svote oporezuje u skladu sa zakonom svake države ugovornice, imajući na umu ostale odredbe ovog sporazuma.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 13 | Prihodi od imovine ===
Članak 13.

Prihodi od imovine

1. Prihodi što ih ostvari rezident države ugovornice od otuđenja nekretnine spomenute u članu 6. , koja je u drugoj državi ugovornici, mogu se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Prihodi od otuđenja pokretnine koja je sastavnim dijelom imovine namijenjene za poslovanje stalne poslovne jedinice što je poduzeće države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici ili od pokretnine koja pripada stalnoj bazi kojom se koristi rezident države ugovornice u drugoj državi ugovornici za obavljanje samostalnih osobnih djelatnosti, uključujući i takve prihode od otuđenja te stalne poslovne jedinice ( same ili zajedno sa cijelim poduzećem) ili stalne baze, mogu se oporezivati u toj drugoj državi. 
3. Iznimno od odredaba stava 2. ovog člana, prihodi od otuđenja brodova ili zrakoplova koji se upotrebljavaju u međunarodnom prometu, od riječnih brodova što se upotrebljavaju u prometu na unutrašnjim plovnim putovima ili od pokretnine koja služi za upotrebu takvih pomorskih ili riječnih brodova ili zrakoplova oporezuju se samo u državi ugovornici u kojoj je sjedište stvarne uprave poduzeća.
4. Prihodi od otuđenja imovine, osim imovine navedene u st. 1. 2. i 3. ovog člana, oporezuju se samo u državi ugovornici čiji je rezident osoba koja je otuđila imovinu.
5. Prihodi što ih ostvari fizička osoba koja je rezident Jugoslavije od otuđenja akcija u društvu čija je imovina u potpunosti ili djelomice podijeljena na akcije i koje je rezident Norveške, u svrhe norveškog poreza, mogu se oprezovati u Norveškoj.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 14 | Samostalne osobne djelatnosti ===
Članak 14.

Samostalne osobne djelatnosti

1. Dohodak što ga ostvari fizička osoba koja je rezident države ugovornice od profesionalnih djelatnosti ili od drugih samostalnih djelatnosti sličnog karaktera može se oporezivati u toj državi ugovornici. Taj se dohodak izuzima od oporezivanja u drugoj državi ugovornici, osim u slučajevima predviđenima u stavu 2. ovog člana.
2. Dohodak što ga fizička osoba, rezident jedne od država ostvari od profesionalnih djelatnosti ili drugih samostalnih djelatnosti sličnog karaktera u drugoj državi, može se oporezivati u toj drugoj državi ako fizička osoba boravi u njoj u razdoblju ili u razdobljima koji ukupno ne traju manje od 183 dana u dvije uzastopne godine ili ako ima stalnu bazu u toj drugoj državi a dohodak se pripisuje stalnoj bazi.
3. Izraz "profesionalne djelatnosti" obuhvaća osobito samostalne znanstvene, književne, umjetničke, obrazovne ili nastavne djelatnosti te samostalne djelatnosti liječnika, odvjetnika, inženjera, arhitekata, stomatologa i računovođa.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 15 | Radni odnos ===
Članak 15.

Radni odnos

1. U skladu s odredbama čl. 16, 17, 18, 19. i 20. ovog sporazuma osobni dohoci i druga slična primanja što ih rezident države ugovornice ostvari iz radnog odnosa oporezuju se samo u toj državi , a ako se rad obavlja u drugoj državi ugovornici primanja se mogu oporezovati u toj drugoj državi, budući da su u njoj ostvarena. 
2. Iznimno od odredaba stava 1. ovog člana, primanja što ih rezident države ugovornice ostvari iz radnog odnosa u drugoj državi ugovornici, oporezuju se samo u prvospomenutoj državi:
a) ako primalac boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne premašuju 183 dana u dvije uzastopne godine
b) ako je primanja isplatila osoba ili su isplaćena u ime osobe koja je rezident države u kojoj je primalac rezident i čije se poslovne djelatnosti ne sastoje potpuno ni gotovo potpuno od iznajmljivanja radne snage;
c) ako primanja ne snosi stalna poslovna jedinica ili stalna baza što je osoba koju je rezident države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici.
3. a) Osobni dohoci što ih fizičkoj osobi isplaćuje država ugovornica ili njezina društveno -politička zajednica , oporezuju se samo u toj državi;
b) Osobni dohoci što ih fizičkoj osobi isplaćuje država ugovornica ili njezina društveno - politička zajednica, oporezuju se samo u drugoj državi ugovornici ako primalac obavlja rad u toj drugoj državi, i ako je njezin rezident te uz uvjet:
(i) da je državljanin te države, ili
(ii) da nije postao rezidentom te države isključivo zbog obavljanja rada.
4. Osobni dohoci što ih fizička osoba ostvari radom u vezi sa privrednom djelatnošću države ugovornice ili njezine društveno- političke zajednice oporezuju se u skladu s odredbama st. 1. i 2. ovog člana.
5. Osobni dohoci što ih fizička osoba ostvari kao predstavnik Zajedničkog privrednog predstavništva Jugoslavije ili Turističkog saveza Jugoslavije oporezuju se samo u Jugoslaviji.
6. Iznimno od navedenih odredaba ovog člana, primanja ostvarena iz radnog odnosa na brodu ili zrakoplovu koji se upotrebljava u međunarodnom prometu mogu se oporezivati u državi ugovornici u kojoj je mjesto stvarne uprave poduzeća.
7. Primanja što ih ostvari rezident Norveške iz radnog odnosa na zrakoplovu kojima se koristi zrakoplovni konzorcij Scandinavian Airlines System (SAS) oporezuju se samo u Norveškoj.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 16 | Naknade ostvarene za rad u zajedničkom organu poslovanja ( Direktorske naknade) ===
Članak 16.

Naknade ostvarene za rad u zajedničkom organu poslovanja ( Direktorske naknade)

1. Direktorske naknade i druga slična primanja što ih rezident Jugoslavije ostvari u svojstvu člana odbora direktora ili drugog sličnog organa društva koje je rezident Norveške mogu se oporezivati u Norveškoj.
2. Naknade i druga slična primanja što ih rezident Norveške ostvari u svojstvu člana zajedničkog organa poslovanja društva koje je rezident Jugoslavije mogu se oporezivati u Jugoslaviji.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 17 | Umjetnici i sportaši ===
Članak 17.

Umjetnici i sportaši

1. Iznimno od odredbe čl. 14. i 15. ovog sporazuma dohodak što ga ostvarene kazališni, filmski , radijski ili televizijski umjetnici, glazbenici, sportaši i drugi izvođači osobnom djelatnošću u tom svojstvu, može se oporezivati u državi ugovornici u kojoj je djelatnost obavljena.
2. Ako dohodak od osobne djelatnosti izvođača ili sportaša u tome njihovu svojstvu, iz stava 1. ovog člana, ne pritječe izvođaču ili sportašu osobno nego drugoj osobi, može se , iznimno od odredaba čl. 7, 14. i 15,ovog sporazuma, oporezovati u državi ugovornici u kojoj su obavljene djelatnosti izvođača ili sportaša.
3. Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovog člana, dohodak ostvaren od djelatnosti iz stava 1. ovog člana obavljenih u okviru programa kulturne ili sportske razmjene, što su ih odobrile obje države ugovornice, oporezuje se samo u državi u kojoj je izvođač ili sportaš rezident.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 18 | Mirovine ===
Članak 18.

Mirovine

1. Mirovine i druga slična primanja isplaćena rezidentu države ugovornice na temelju prijašnjeg radnog odnosa oporezuju se samo u državi ugovornici čiji je rezident primalac mirovine.
2. Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, mirovina što ih fizičkoj osobi isplaćuje Jugoslavija ili njezina društveno- politička zajednica iz budžeta ili iz posebnog fonda, oporezuje se samo u Jugoslaviji.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 19 | Studenti ===
Članak 19.

Studenti

1. Sredstva što ih student ili učenik usmjerenog obrazovanja ili pripravnik koji je neposredno prije odlaska u državu ugovornicu bio ili jest rezident druge države ugovornice i koji boravi u prvospomenutoj državi isključivo radi obrazovanja ili obučavanja, dobiva za uzdržavanje, obrazovanje ili obučavanje, ne oporezuje se u toj državi uz uvjet da mu pristižu iz izvora izvan te države.
2. Dohodak koji ostvari student, učenik usmjerenog obrazovanja ili pripravnik od djelatnosti što ih obavlja u državi ugovornici u kojoj boravi isključivo radi obrazovanja ili obučavanja, ne oporezuje se u toj državi u razdoblju koje ukupno iznosi najviše pet godina ako mu primanja u jednoj kalendarskoj godini od osobnih usluga učinjenih u toj drugoj državi ugovornici, koja dopunjuju spomenuta sredstva, nisu veća od 15.000 norveških kruna ili od njihove protuvrijednosti u jugoslavenskim dinarima.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 20 | Nastavnici i profesori ===
Članak 20.

Nastavnici i profesori

1. Fizička osoba koja boravi u drugoj državi ugovornici radi držanja nastave ili angažiranja u istraživačkom radu na sveučilištu , višoj školi ili drugoj priznatoj obrazovnoj ustanovi u toj državi ugovornici i koja jest ili je bila neposredno prije tog boravka rezident druge države ugovornice izuzima se od oporezivanja u prvospomenutoj državi ugovornici za primanja za takvu nastavu ili istraživački rad u razdoblju koje ne premašuje dvije godine , računajući od dana prvog njezinog boravka u tu svrhu, ali samo ako su ta primanja oporezovana u toj drugoj državi.
2. Odredbe stava 1. ovg člana ne primjenjuju se na dohodak od istraživačkog rada ako istraživački rad nije poduzet u javnom interesu nego prije svega u osobnom interesu određene osobe ili više osoba.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 21 | Ostali dohodak ===
Članak 21.

Ostali dohodak

1. Dijelovi dohotka rezidenata države ugovornice, bez obzira gdje nastanu, koji nisu regulirani u prethodnim članovima ovog sporazuma oporezuju se samo u toj državi.
2. Odredbe stava 1. ovog člana ne primjenjuju se na dohodak, osim na dohodak od nekretnina , ako njegov primalac, rezident države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, ili obavlja u toj drugoj državi samostalne osobne djelatnosti iz stalne baze koja se u njoj nalazi, a pravo ili imovina na temelju kojih se dohodak plaća neposredno su povezani sa stalnom poslovnom jedinicom ili stalnom bazom. U tom se slučaju primjenjuju, prema potrebi, odredbe čl. 7. ili 14.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 22 | Imovina ===
Članak 22.

Imovina

1. Imovina koja se sastoji od nekretnina što ih posjeduje rezident države ugovornice a nalaze se u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.
2. Imovina koja se sastoji od pokretnina koja su dijelom imovine namijenjene poslovanju stalne poslovne jedinice što je poduzeće države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici ili od pokretnina koje pripadaju stalnoj bazi koja služi rezidentu države ugovornice u drugoj državi ugovornici za obavljanje samostalnih osobnih djelatnosti, može se oporezivati u toj drugoj državi.
3. Imovina koja se sastoji od brodova i zrakoplova što se upotrebljavaju u međunarodnom prometu i pokretnina koje služe za njihovu upotrebu, oporezuje se samo u državi ugovornici u kojoj je sjedište stvarne uprave poduzeća.
4. Svi ostali dijelovi imovine rezidenta države ugovornice oporezuju se samo u toj državi.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 23 | Metode za otklanjanje dvostrukog oporezivanja ===
Članak 23.

Metode za otklanjanje dvostrukog oporezivanja

1.U Jugoslaviji se dvostruko oporezivanje izbjegava na ovaj način:
a) Ako rezident Jugoslavije ostvaruje dohodak ili posjeduje imovinu što se u skladu s odredbama ovog ugovora može oporezovati u Norveškoj, Jugoslavija, u skladu s odredbama toč. b) i c) ovog stava , izuzima taj dohodak ili imovinu od poreza.
b) Ako rezident Jugoslavije ostvaruje dohodak koji se, u skladu s odredbama čl. 10, 12. i 16. ovog sporazuma, može oporezovati u Norveškoj, Jugoslavija će priznati za odbitak od poreza na dohodak tog rezidenta iznos jednak porezu što je plaćen u Norveškoj. Taj odbitak, međutim ne može premašiti dio poreza koji je obračunat prije njega , a odgovara dohotku ostvarenom u Norveškoj.
c) Ako su u skladu s nekom odredbom Sporazuma, dohodak što ga ostvari odnosno imovina koju posjeduje rezident Jugoslavije izuzeti od poreza u Jugoslaviji, Jugoslavija može, pri obračunavanju poreza na ostali dohodak ili imovinu tog rezidenta, primijeniti poreznu stopu koja bi bila primijenjena da izuzeti dohodak ili imovina nisu bili tako izuzeti
2. U Norveškoj se dvostruko oporezivanje izbjegava na ovaj način:
a) Ako rezident Norveške ostvaruje dohodak ili posjeduje imovinu koja se, u skladu s odredbama ovog sporazuma, može oporezovati u Jugoslaviji, Norveška će u skladu s odredbama toč. b), c) i d) ovog stava, izuzeti taj dohodak ili imovinu od poreza.
b) Ako se dio dohotka rezidenta Norveške može, u skladu s odredbama čl. 7, 10, 12. i 16., oprezovati u Jugoslaviji, Norveška će priznati za odbitak od poreza na dohodak te osobe iznos jednak porezu koji je plaćen u Jugoslaviji. Taj odbitak, međutim ne može biti veći od dijela poreza koji je obračunat prije njega a odgovara dijelovima dohotka ostvarenima u Jugoslaviji.
c) Ako se izuzeće ili umanjenje od jugoslavenskog poreza koji se, u skladu s članom 7. stavom 7. ovog sporazuma, plaća na dobit što je ostvari rezident Norveške u Jugoslaviji od svojeg udjela u zajedničkom poslovanju s jugoslavenskim poduzećem, odobrava u skladu s jugoslavenskim zakonom, tada se za potrebe točke b) odbitak od norveškog poreza odobrava kao da takvo izuzeće ili umanjenje nije bilo odobreno. Odredbe ove točke primjenjuju se samo prvih deset godina djelovanja ovog sporazuma. Godinu dana prije proteka razdoblja od deset godina nadležni organi mogu se međusobno konzultirati i utvrditi hoće li se to razdoblje produljiti.
d) Ako su, u skladu s nekom odredbom Sporazuma, dohodak što ga ostvari odnosno imovina koju posjeduje rezident Norveške izuzeti od poreza u Norveškoj, Norveška može pri obračunu poreza na ostali dohodak ili imovinu tog rezidenta uzeti u obzir izuzeti dohodak ili imovinu.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 24 | Jednaki tretman ===
Članak 24.

Jednaki tretman

1. Rezidenti jedne države ugovornice ne podliježu u drugoj državi ugovornici oporezivanju ni obvezi u vezi s oprezivanjem koji su drugačiji ili teži od oprezivanja i obvezi u vezi s oporezivanjem što im u istim uvjetima podliježu ili mogu podlijegati rezidenti te druge države.
2. Oporezivanje stalne poslovne jedinice koju poduzeće jedne države ugovornice ima u drugoj državi ugovornici ne može biti nepovoljnije u toj drugoj državi od oporezivanja poduzeća te druge države koja obavljaju iste djelatnosti. Ova se odredba ne može tumačiti kao obveza države ugovornice da rezidentima druge države ugovornice odobrava osobna oslobađanja, olakšice i umanjenja pri oporezivanju zbog osobnog statusa ili obiteljskih obveza što ih odobrava svojim rezidentima.
3. Kamate, autorske naknade i druge isplate što ih plaća poduzeće jedne države ugovornice rezidentu druge države ugovornice, pri određivanja oporezivih dohodaka tog poduzeća, odbijaju se uz iste uvjete kao da su isplaćene rezidentu prvospomenute države, osim u slučajevima predviđenim u odredbama člana 9, člana 11. stava 4. ili člana 12. stava 7. Isto tako, dugovi poduzeća jedne države ugovornice rezidentu druge države ugovornice, odbijaju se, radi određivanja oporezive imovine tog poduzeća, kao da su bili utvrđeni s rezidentom prvospomente države.
4. Poduzeća jedne države ugovornice, čiju imovinu potpuno ili dijelomično , posredno ili neposredno, posjeduju ili kontroliraju jedan rezident ili više rezidenata druge države ugovornice, u prvospomenutoj državi ugovornici ne podliježu oporezivanju ni u vezi s oporezivanjem koji su drugačiji ili teži od oporezivanja i obveza u vezi s oporezivanjem što im druga slična poduzeća te države podliježu ili mogu podlijegati.
5. Odredbe ovog člana ne mogu se tumačiti kao obveza države ugovornice da državljanina druge države ugovornice koji nisu njezini državljani odobrava ikakva iznimna porezna oslobođenja koja su dana njezinim državljanima i osobama čiji su roditelji njezini državljani.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 25 | Postupak zajedničkog dogovaranja ===
Članak 25.

Postupak zajedničkog dogovaranja

1. Ako rezident države ugovornice smatra da mjere jedne države ugovornice ili obiju država ugovornica dovode ili će dovesti do njegova oporezivanja koje nije u skladu s odredbama ovog sporazuma, on može, bez obzira na pravna sredstva predviđena unutrašnjim zakonom tih država, izložiti svoj slučaj nadležnom organu države ugovornice čiji je rezident. 
Slučaj mora biti izložen u roku od pet godina od prve obavijesti o mjeri koja je dovela do oporezivanja što nije u skladu s odredbama sporazuma.
2. Ako prigovor smatra opravdanim, a nije u mogućnosti da taj slučaj sam zadovoljavajuće riješi, nadležni organ nastojat će zajedničkim dogovorom s nadležnim organom druge države ugovornice postići izbjegavanje oporezivanja koje nije u skladu s ovim sporazumom. Svaki postignuti sporazum primjenjuje se bez obzira na vremenska ograničenja u unutrašnjem zakonu država ugovornica.
3. Nadležni organ država ugovornica nastojat će zajedničkim dogovorom otkloniti poteškoće ili nejasnoće koje nastaju u tumačenju ili primjeni ovog sporazuma. Oni se mogu i zajednički savjetovati kako izbjeći dvostruko oporezivanje u slučajevima koji nisu predviđeni ovim sporazumom.
4. Nadležni organi država ugovornica mogu neposredno međusobno općiti radi postizanja dogovora u smislu prethodnih stavova. Ako je, da bi se postigao dogovor, potrebno usmeno razmjeniti mišljenja, to se može obaviti preko komisije sastavljene od predstavnika nadležnih organa država ugovornica.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 26 | Razmjena obavijesti ===
Članak 26.

Razmjena obavijesti

1.Nadležni organi država ugovornica razmjenjuju obavijesti potrebne za primjenu odredaba ovog sporazuma ili unutrašnjih zakona država ugovornica što se odnose na poreze obuhvaćene ovim sporazumom ako je oporezivanje koje oni reguliraju u skladu s ovim sporazumom. Svaka tako razmijenjena obavijest smatra se tajnom i saopćava se samo osobama ili organima koji razrezuju ili naplaćuju poreze na koje se ovaj sporazum odnosi..
2. Odredbe stava 1. ovog člana ne mogu se ni u kojem slučaju tumačiti tako da nadležnom organu jedne od država ugovornica nameće obvezu:
a) da poduzima upravne mjere suprotne zakonima ili upravnoj praksi te ili druge države ugovornice;
b) da daje obavijesti koje se ne mogu dobiti po zakonima ili u uobičajenom upravnom postupku te ili druge države ugovornice;
c) da daje obavijesti koje otkrivaju poslovnu ili službenu tajnu, ili poslovni postupak, ili obavijesti čije bi saopćenje bilo suprotnoj javnoj politici (javnom poretku).
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 27 | Diplomatski i konzularni predstavnici ===
Članak 27.

Diplomatski i konzularni predstavnici

Odredbe ovog sporazuma ne utječu na porezne povlastice diplomatskih i konzularnih predstavnika predviđene općim pravilima međunarodnog prava ili odredbama posebnih dogovora.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 28 | Stupanje na snagu ===
Članak 28.

Stupanje na snagu

Ovaj će sporazum stupiti na snagu tridesetog dana od dana kad države ugovornice pismeno obavijeste jedna drugu da su udovoljile ustavnim postupcima koji se za njegovo stupanje na snagu traži u tim državama, njegove će se odredbe primjenjivati na poreze na dohodak i na imovinu za svaku poreznu godinu koja počinje prvog siječnja ili nakon prvog siječnja kalendarske godine što slijedi godinu u kojoj je posljednja obavijest primljena.
=== RAG OZNAKA | DTT NORVEŠKA | ČLANAK 29 | Prestanak važenja ===
Članak 29.

Prestanak važenja

Ovaj će sporazum ostati na snazi sve dok ga ne otkaže jedna država ugovornica. Svaka država ugovornica može ga otkazati dostavljanjem, diplomatskim kanalima, obavijesti o njegovu prestanku najkasnije šest mjeseci prije konca bilo koje godine nakon pete godine od njegova stupanja na snagu.. U tom će slučaju ovaj sporazum prestati važiti u vezi s porezima na dohodak i na imovinu za svaku poreznu godinu koja počinje prvog siječnja ili nakon prvog siječnja kalendarske godine koja slijedi godinu u kojoj je dana obavijest o prestanku važenja.
U potvrdu tome potpisnici su , propisno za to ovlašteni, potpisali ovaj sporazum.
Satavljeno u Oslu, 1. rujana 1983, u dva izvornika, na engleskom jeziku pri čemu su oba jednako vjerodostojna.
Za Socijalističku Federativnu Za Kraljevinu Norvešku Republiku Jugoslaviju