########################################################################
Tax-Tix RAG v2.0 — MODULARNI PROPIS
NAVIGACIJSKA GLAVA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA

PROPIS: Zakon o trgovačkim društvima
MODUL_ID: ZTD_21
DATOTEKA: 21_POVEZANA_DRUSTVA.txt
NAZIV_MODULA: Povezana društva
IZVORNA_HIJERARHIJA: Dio drugi, Glava VI.
OBUHVAT: čl. 473.–511.
SAZETAK_MODULA: Ovisna i vladajuća društva, koncern, poduzetnički ugovori, odgovornost u odnosima ovisnosti i priključena društva.
KLJUCNI_POJMOVI: povezana društva; ovisno društvo; vladajuće društvo; koncern; poduzetnički ugovor; ugovor o vođenju poslova; prijenos dobiti; priključeno društvo; uzajamni udjeli
SINONIMI_I_KORISNICKI_IZRAZI: grupa društava; holding; kontrola društva; društvo majka i kći
POVEZANI_MODULI: 12_DD_UTJECAJ_NAKNADA_STETE_I_SAZIVANJE_GLAVNE_SKUPSTINE.txt; 22_PRIPAJANJE_I_SPAJANJE_U_RH.txt; 26_PRIJENOS_IMOVINE_I_PREOBLIKOVANJE.txt
PRIMJENJIVOST_IZVORA: Na snazi od 04.12.2024.
IZMJENE_NAVEDENE_U_ZAGLAVLJU_IZVORA: NN 111/93; NN 34/99; NN 121/99; NN 52/00; NN 118/03; NN 107/07; NN 146/08; NN 137/09; NN 125/11; NN 152/11; NN 111/12; NN 68/13; NN 110/15; NN 40/19; NN 34/22; NN 114/22; NN 18/23; NN 130/23; NN 136/24
VREMENSKO_PRAVILO: Za pitanje o stupanju na snagu, prijelaznim režimima ili povijesnoj primjeni obvezno provjeriti 30_PRIJELAZNE_I_ZAVRSNE_ODREDBE_ZTD.txt i 31_PRIJELAZNE_I_ZAVRSNE_ODREDBE_IZMJENA.txt.
STATUS_TEKSTA: Tekst nakon oznake IZVORNI PRAVNI TEKST prenesen je iz jedinog dostavljenog Word izvora. Normalizirani su samo Word oblikovanje, tvrdi razmaci i prijelomi odlomaka; pravni tekst nije jezično ispravljan niti dopunjavan.
IZVORNA_DATOTEKA: Zakon o trgovačkim društvima 2025.docx
IZVOR_SHA256: 45f8b9b60ccd1d6928ea6b587e8729b4293657624452aabc7ad983cc70b7ca7f
########################################################################

UNUTARNJA NAVIGACIJA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA
- GLAVA VI.   POVEZANA DRUŠTVA → Članak 473.
- Odjeljak 1.   OPĆE ODREDBE → Članak 473.
- Odjeljak 2.   PODUZETNIČKI UGOVORI → Članak 479.
- Pododjeljak 1.   Vrste ugovora → Članak 479.
- Pododjeljak 2.   Sklapanje, izmjena i prestanak ugovora → Članak 481.
- Pododjeljak 3.   Osiguranje društva i vjerovnika → Članak 487.
- Pododjeljak 4.   Osiguranje vanjskih dioničara → Članak 491.
- Odjeljak 3.   OVLASTI I ODGOVORNOST U SLUČAJU OVISNOSTI DRUŠTVA → Članak 493.
- Pododjeljak 1.   Ovlasti i odgovornost iz ugovora o vođenju poslova društva → Članak 493.
- Pododjeljak 2.   Odgovornost kada nema ugovora o vođenju poslova društva → Članak 496. (NN 40/19)
- Odjeljak 4.   PRIKLJUČENA DRUŠTVA → Članak 503.
- Odjeljak 5.   DRUŠTVA S UZAJAMNIM UDJELIMA → Članak 511.

========================================================================
IZVORNI PRAVNI TEKST
========================================================================
GLAVA VI.   POVEZANA DRUŠTVA

Odjeljak 1.   OPĆE ODREDBE

Članak 473.

Vrste povezanih društava

Povezana društva su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao:

1. društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju,

2. ovisno i vladajuće društvo,

3. društva koncerna,

4. društva s uzajamnim udjelima i

5. društva povezana poduzetničkim ugovorima.

Članak 474. (NN 40/19, 34/22)

Društvo s većinskim udjelom i društvo s većinskim pravom odlučivanja u drugome društvu

(1) Ako jedno društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja u drugome pravno samostalnome društvu (većinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo društvo nalazi u većinskome sudjelovanju, a prvo društvo je društvo s većinskim sudjelovanjem u njemu.

(2) Koliki udio pripada jednome društvu određuje se kod društava kapitala na temelju odnosa nominalnog iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnome temeljnome kapitalu drugoga društva, a ako je to društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa brojem tih dionica koje mu pripadaju. Vlastite udjele društva treba odbiti od temeljnoga kapitala. S vlastitim udjelima društva izjednačuju se udjeli koji pripadaju nekome drugome tko ih drži za račun toga društva.

(3) Koji broj glasova u skupštini društva pripada nekome društvu određuje se prema odnosu broja glasova koje ono može koristiti na temelju udjela koji mu pripadaju, prema ukupnom broju svih glasova. Od ukupnog broja glasova moraju se odbiti glasovi koji pripadaju vlastitim udjelima i udjelima koje netko drugi drži za račun toga društva.

(4) Kao udjeli koji pripadaju društvu računaju se i oni udjeli koji pripadaju društvu koje je o njemu ovisno ili koje za njegov račun ili za račun društva koje je o njemu ovisno drži netko drugi, a ako društvo pripada fizičkoj osobi koja je poduzetnik i udjeli koji inače ulaze u njezinu imovinu.

Članak 475.

Ovisno i vladajuće društvo

(1) Ovisno društvo je pravno samostalno društvo na koje neko drugo društvo (vladajuće društvo) može imati neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj.

(2) Pretpostavlja se da je društvo koje se nalazi u većinskome sudjelovanju ovisno o društvu koje u njemu ima većinski udio.

(3) Smatra se da neko društvo može imati prevladavajući utjecaj u drugome društvu ako kao dioničar ili član društva ima pravo izabrati odnosno imenovati i opozvati imenovanje odnosno razriješiti većinu članova uprave, odnosno većinu izvršnih direktora ili članova nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva ili na temelju sporazuma sklopljenog s drugim dioničarima ili članovima tog društva ima kontrolu nad većinom glasačkih prava u društvu.

Članak 476.

Koncern i koncernsko društvo

(1) Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućega društva, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna. Smatra se da su jedinstvenim vodstvom objedinjena društva među kojima je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva (članak 479.) ili od kojih se jedno društvo priključuje drugome (članak 503.). Pretpostavlja se da ovisno i vladajuće društvo čine koncern.

(2) Ako su pravno samostalna društva, a da jedno nije ovisno o drugome, spojena zajedničkim vođenjem, ona čine koncern a pojedinačna društva su društva koncerna.

Članak 477.

Društva s uzajamnim udjelima

(1) Društva s uzajamnim udjelima su društva kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugome društvu. Za utvrđenje pripada li nekome društvu više od četvrtine udjela u drugome društvu primjenjuju se odredbe članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

(2) Ako jednome od društava s uzajamnim udjelima pripada većinski udio u drugome društvu ili ako jedno društvo može imati neposredno ili posredno vladajući utjecaj na drugo društvo, jedno društvo treba smatrati vladajućim a drugo ovisnim društvom.

(3) Ako svakome od društava s uzajamnim udjelima pripada većinski udio u drugome društvu ili ako svako od tih društava može imati neposredno ili posredno vladajući utjecaj na drugo društvo, oba se društva smatraju vladajućim i ovisnim.

(4) Odredbe članka 511. ovoga Zakona ne primjenjuju se na društva koja su prema stavku 2. ili 3. ovoga članka vladajuća ili ovisna.

Članak 478.

Obveza obavještavanja

(1) Čim jedno društvo stekne više od četvrtine dionica ili udjela u nekome društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mora o tome bez odgađanja pismeno obavijestiti to društvo. Za utvrđenje ima li društvo više od četvrtine dionica ili udjela primjenjuju se odredbe članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

(2) Među dionice i udjele o čijem se stjecanju mora obavijestiti društvo iz stavka 1. ovoga članka pripadaju i dionice i udjeli:

1. koje društvo, od njega ovisno društvo ili netko tko ih drži za njegov račun ili za račun društva koje je od njega ovisno može tražiti da mu se prenesu,

2. za čije preuzimanje je u obvezi društvo, neko društvo koje je ovisno o njemu ili netko tko djeluje za račun društva ili društva koje je o njemu ovisno.

(3) Čim društvo stekne većinsko sudjelovanje u drugome društvu (članka 474. stavak 1.), mora o tome bez odgađanja pismeno obavijestiti to društvo.

(4) Ako udio u društvu postane manji od onoga zbog kojega je postojala obveza obavještavanja, društvo se o tome mora pismeno obavijestiti bez odgađanja.

(5) Društvo mora sudjelovanje, o kojemu je obaviješteno prema stavku 1. ili 3. ovoga članka, bez odgađanja objaviti u svome glasilu i navesti društvo koje u njemu drži dionice ili udio. Na isti se način i u istome roku mora objaviti i da više nema sudjelovanja navedenoga u stavku 1. ili 3. ovoga članka.

(6) Društvo iz stavka 1. ovoga članka, društvo koje je od njega ovisno, kao ni onaj tko drži dionice i udjele za račun tih društava ne mogu ostvarivati prava iz dionica i udjela u drugome društvu sve dok ga o tome ne obavijeste.

(7) Društvo koje je primilo obavijest iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka može zahtijevati da mu se dokaže držanje dionica ili udjela.

Članak 478.a

Vanjski dioničari

(1) Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti (članak 479. stavak 1.), vanjski su dioničari svi dioničari ovisnoga društva osim onih koji na temelju pravno ili gospodarski utemeljene veze s vladajućim društvom (drugom ugovorom stranom) neposredno ili posredno imaju od ugovora koristi na sličan način kao i to društvo (druga ugovorna strana).

(2) Vanjskim dioničarom ne smatra se vladajuće društvo.

(3) Vanjskim dioničarima smatraju se i članovi ovisnoga društva, ako je ono društvo s ograničenom odgovornošću.

Odjeljak 2.   PODUZETNIČKI UGOVORI

Pododjeljak 1.   Vrste ugovora

Članak 479.

Ugovor o vođenju poslova društva. Ugovor o prijenosu dobiti

(1) Ugovor kojim društvo kapitala podvrgava vođenje poslova društva drugome društvu jest ugovor o vođenju poslova društva. Ugovor kojim se takvo društvo obvezuje da će drugome društvu prenijeti cijelu svoju dobit jest ugovor o prijenosu dobiti. Ugovorom o prijenosu cijele dobiti smatra se i ugovor kojim se društvo kapitala obvezuje da će svoje poduzeće voditi za račun drugoga društva (ugovor o vođenju vlastitog poduzeća).

(2) Postave li se društva, koja nisu međusobno ovisna, ugovorom pod jedinstvenu upravu, a da time jedno od njih ne postane ovisno o drugoj strani, takav ugovor nije ugovor o vođenju poslova društva.

(3) Plaćanja društva na temelju ugovora o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti, ne smatraju se suprotnima odredbama članka 217., 220. i 223. ovoga Zakona.

Članak 480.

Ostali poduzetnički ugovori

(1) Poduzetnički su nadalje ugovori kojima se društva kapitala:

1. obvezuju da će svoju dobit ili dobit pojedinih dijelova svoga poduzeća (svojih pogona) u potpunosti ili djelomično udružiti s dobiti drugih društava ili pojedinih pogona tih društava radi podjele zajedničke dobiti (ugovor o zajednici dobiti),

2. obvezuju da će dio svoje dobiti ili dobiti pojedinih dijelova svog poduzeća (pogona) u potpunosti ili djelomično prenijeti nekome drugome (ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti),

3. obvezuju da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća (pogon) dati u zakup drugome (ugovor o zakupu poduzeća ili pogona) ili da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća prepustiti da ga drugi vodi u ime društva, a za svoj račun (ugovor o prepuštanju poduzeća ili pogona).

(2) Ne smatraju se ugovorima o djelomičnom prijenosu dobiti ugovor sa članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima i članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora ili s pojedinim zaposlenima u društvu o njihovu sudjelovanju u dobiti društva ni ugovori o udjelu u dobiti društva u okviru ugovora iz tekućeg poslovanja ili ugovora o licenci.

(3) Ugovor o zakupu pogona ili ugovor o prepuštanju pogona i odluka kojom skupština na njih daje suglasnost nisu ništetani zbog toga što se njima postupa suprotno odredbama članka 217., 220. i 223. ovoga Zakona.

Pododjeljak 2.   Sklapanje, izmjena i prestanak ugovora

Članak 481.

Suglasnost skupštine

(1) Poduzetnički ugovor je valjan kada se s njime suglasi skupština društva. Odluka o tome donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenog na skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(2) Ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti valjan je, ako je druga ugovorna strana društvo kapitala, kada se s njime suglasi skupština toga društva. Za donošenje odluke o tome primjenjuju se odredbe stavka 1. ovoga članka.

(3) Ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku.

(4) Uprava, odnosno izvršni direktori svakog društva čija glavna skupština odnosno skupština treba prema prethodnim stavcima ovoga članka odobriti poduzetnički ugovor, moraju sastaviti pisano izvješće u kojem se pravno i gospodarski obrazlažu razlozi za sklapanje poduzetničkog ugovora i njegov sadržaj. U izvješću se trebaju posebno opisati i obrazložiti oblik i visina primjerene naknade iz članka 491. ovoga Zakona odnosno otpremnine iz članka 492. ovoga Zakona te upozoriti na posebne teškoće pri procjeni vrijednosti društva. Uprave, odnosno izvršni direktori obaju društava koja sklapaju poduzetnički ugovor mogu sastaviti i zajedničko izvješće.

Članak 481.a

Revizija poduzetničkog ugovora

(1) Poduzetnički ugovor mora pregledati jedan ili više revizora. Revizore imenuje uprava ovisnoga društva ili na njezin zahtjev sud u čiji je sudski registar ovisno društvo upisano.

(2) Revizori moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome jesu li primjerena naknada iz članka 491. ovoga Zakona odnosno otpremnina iz članka 492. ovoga Zakona primjereno odmjerene. Pri tome se treba navesti:

1. kojim su metodama određene primjerena naknada i otpremnina,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se primjerene naknade i otpremnine došlo primjenom pojedine metode, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predložene primjerene naknade i otpremnine,

4. posebne teškoće koje su se javile pri procjeni vrijednosti društva.

(3) Revizija nije potrebna ako sve dionice odnosno udjele u ovisnome društvu drži vladajuće društvo.

Članak 481.b

Priprema i provođenje glavne skupštine odnosno skupštine društva

(1) Od sazivanja glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na poduzetnički ugovor, dioničarima odnosno članovima društva mora se omogućiti da u poslovnim prostorijama u sjedištu društva pregledaju:

1. poduzetnički ugovor,

2. izvješća uprava iz članka 481. stavka 4. ovoga Zakona,

3. izvješće revizora iz članka 481.a ovoga Zakona,

4. godišnja financijska izvješća, a ako ih je društvo dužno izraditi i izvješća o stanju društva onih društava koja sklapaju poduzetnički ugovor za zadnje tri godine.

(2) Svakom članu odnosno dioničaru mora se na njegov zahtjev, a na trošak društva, uručiti prijepis poduzetničkog ugovora.

(3) Dioničari odnosno članovi društva imaju pravo iz stavka 1. ovoga članka i na glavnoj skupštini odnosno skupštini koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na poduzetnički ugovor.

(4) Društvo nema obvezu iz stavka 1. do 3. ovoga članka ako su isprave iz stavka 1. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva.

(5) Na početku rasprave o davanju suglasnosti na poduzetnički ugovor, uprava ga mora učiniti dostupnim. Svakog dioničara odnosno člana društva mora se, na njegov zahtjev, izvijestiti o svemu što je bitno glede društva s kojim treba sklopiti poduzetnički ugovor.

(6) Poduzetnički ugovor mora se priložiti zapisniku sa skupštine.

Članak 482.

Upis u sudski registar. Stupanje ugovora na snagu

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis poduzetničkog ugovora u sudski registar i u njoj navesti postojanje i vrstu poduzetničkog ugovora, kao i ime druge ugovorne strane, a ako se radi o ugovoru o prijenosu dobiti i sporazum o visini dobiti koja se prenosi. Prijavi se prilažu ugovor i zapisnik sa skupštine društva koja se s njime suglasila, a ako je on pravovaljan tek nakon što se s njime suglasi skupština druge ugovorne strane, i zapisnik s te skupštine s prilozima u originalu ili u javno ovjerenome prijepisu ili preslici.

(2) Ugovor stupa na snagu kada ga se upiše u sudski registar sjedišta društva.

Članak 483.

Izmjena ugovora

(1) Poduzetnički ugovor može se izmijeniti samo uz suglasnost skupštine. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 481. i 482. ovoga Zakona.

(2) Da bi bila valjana izmjena odredaba ugovora kojima se obvezuje na isplatu naknade dioničarima, odnosno članovima društva, koji nisu druga ugovorna strana a nisu istodobno ni dioničari ni članovi društva koje ugovorom postaje vladajuće (vanjski dioničari), ili na stjecanje njihovih dionica, odnosno udjela, potrebna je i posebna odluka vanjskih dioničara. Za donošenje posebne odluke primjenjuju se odredbe članka 481. stavka 1. ovoga Zakona. Svakog vanjskog dioničara mora se na njegov zahtjev u skupštini koja odlučuje o suglasnosti izvijestiti o svim činjenicama koje se tiču druge ugovorne strane, a bitne su za izmjenu ugovora.

Članak 484.

Otkaz ugovora

(1) Poduzetnički ugovor se može otkazati samo krajem poslovne godine ili krajem nekog drugog obračunskog razdoblja koje je određeno ugovorom. Povratno otkazivanje ugovora nije dopušteno. Otkaz se mora dati u pisanom obliku.

(2) Ugovor koji obvezuje na plaćanje naknade vanjskim dioničarima ili na stjecanje njihovih dionica ili udjela može se otkazati samo ako se s time posebnom odlukom suglase vanjski dioničari. Za donošenje posebne odluke na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 481. stavka 1. i članka 483. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 485.

Raskid ugovora

(1) Poduzetnički ugovor može se raskinuti iz važnog razloga i bez pridržavanja otkaznog roka. Važan je razlog kada se može predvidjeti da druga ugovorna strana neće biti u stanju ispuniti svoje obveze iz ugovora.

(2) Uprava, odnosno izvršni direktori društva mogu ugovor koji obvezuje na plaćanje vanjskim dioničarima ili na stjecanje njihovih dionica ili udjela raskinuti bez važnog razloga samo onda, ako se s time posebnom odlukom suglase vanjski dioničari. Za donošenje posebne odluke na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 481. stavka 1. i članka 483. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ugovor se mora raskinuti u pisanom obliku.

Članak 486.

Upis prestanka ugovora u sudski registar

Odmah po prestanku poduzetničkoga ugovora mora se registarskome sudu podnijeti prijava za upis prestanka toga ugovora u sudski registar i navesti razlog i vrijeme prestanka.

Pododjeljak 3.   Osiguranje društva i vjerovnika

Članak 487.

Zakonske rezerve

U zakonske rezerve mora se izdvojiti:

1. ako je sklopljen ugovor o prijenosu cijele dobiti, iz ukupne još neprenesene dobiti umanjene za gubitak prenesen iz prethodne godine, iznos koji je potreban za to da se popune zakonske rezerve uključujući u to i rezervu kapitala u prvih pet poslovnih godina, koje počinju za vrijeme trajanja ugovora ili nakon povećanja kapitala, i to na visinu dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala ili većega dijela toga kapitala koji je određen statutom, ali najmanje iznos koji je naveden u točki 2. ovoga članka,

2. ako je sklopljen ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti, iznos koji bi se po propisima morao unijeti u zakonsku rezervu iz godišnje dobiti bez prijenosa dobiti po ugovoru, ali uz smanjenje za preneseni gubitak iz prethodne godine,

3. ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, a društvo se nije obvezalo na to da prenese cijelu dobit, iznos koji je potreban za popunjenje zakonske rezerve prema točki 1. ovoga članka, ali najmanje iznos utvrđen propisima ili, ako je društvo obvezno da prenese dio dobiti, iznos određen u točki 2. ovoga članka.

Članak 488.

Najviši iznos prijenosa dobiti

Bez obzira na sporazume o visini dobiti koju treba prenijeti, društvo može prenijeti svoju dobit najviše do iznosa godišnje dobiti, umanjene za prijenos gubitka iz protekle godine i za iznos koji se po odredbama članka 487. ovoga Zakona mora unijeti u zakonsku rezervu. Ako su za vrijeme trajanja ugovora neki iznosi iz dobiti uneseni u ostale rezerve, ti se iznosi mogu uzeti iz ostalih rezervi i prenijeti kao dobit.

Članak 489.

Preuzimanje gubitka

(1) Ako su sklopljeni ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti, druga ugovorna strana mora pokriti svaki godišnji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja ugovora, ako ga se ne pokrije iz ostalih rezervi u koje je za vrijeme trajanja ugovora unošena dobit.

(2) Ako je ovisno društvo dalo u zakup pogon svoga poduzeća vladajućemu društvu ili mu ga je prepustilo na drugi način, vladajuće društvo mora pokriti svaki godišnji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja ugovora, ako ugovorena protučinidba nije u visini primjerene naknade.

(3) Društvo se može odreći prava da traži podmirenje gubitka tek po proteku tri godine od dana kada se prestanak ugovora upiše u sudski registar. To ne vrijedi ako onaj tko je u obvezi da pokrije gubitak nije sposoban za plaćanje ili se radi otklanjanja ili izbjegavanja stečajnog postupka nagodio sa svojim vjerovnicima. Odricanje ili nagodba valjani su tek kada se s njima posebnom odlukom suglase vanjski dioničari, a tome se ne suprotstavi manjina čiji udjeli zajedno čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala zastupljenoga pri donošenju odluke. Prigovor manjine mora se unijeti u zapisnik skupštine.

Članak 490.

Zaštita vjerovnika

(1) Prestane li ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti, druga ugovorna strana mora dati osiguranje vjerovnicima društva čije su tražbine nastale prije nego što se upis prestanka ugovora u sudski registar smatra objavljenim, ako se vjerovnici u tu svrhu jave drugoj ugovornoj strani u roku od šest mjeseci od objave upisa. U objavi upisa vjerovnike treba upozoriti na to njihovo pravo.

(2) Ne mogu zahtijevati osiguranje oni vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju pravo prvenstvene naplate iz stečajne mase.

Pododjeljak 4.   Osiguranje vanjskih dioničara

Članak 491.

Primjerena naknada

(1) U ugovoru o vođenju poslova društva i u ugovoru o prijenosu dobiti mora se predvidjeti primjerena naknada vanjskim dioničarima onoga društva koje drugome prepušta da vodi njegove poslove, odnosno koje prenosi dobit. Odredbu o primjerenoj naknadi ne treba predvidjeti ako društvo u trenutku sklapanja ugovora nema vanjskih dioničara.

(2) Primjerena naknada određuje se najmanje u visini godišnjih iznosa koji bi se mogli isplatiti kao predvidiva prosječna dividenda za pojedinu dionicu, odnosno udio uzimajući u obzir sadašnje i buduće stanje društva i odgovarajuće okolnosti.

(3) Ništetan je ugovor koji ne predviđa naknadu iz stavka 1. ovoga članka. Ako u ugovoru određena naknada nije primjerena odredit će je sud iz članka 40. ovoga Zakona.

(4) Zahtjev za određenje primjerene naknade može postaviti svaki vanjski dioničar najkasnije u roku od dva mjeseca od kada je u sudskom registru objavljen upis da je ugovor sklopljen ili izmijenjen po odredbi članka 483. stavka 2. ovoga Zakona. Više postupaka koji se vode sud će spojiti.

(5) Ako sud odredi primjerenu naknadu, naložit će društvu da vanjskim dioničarima koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka a druga ugovorna strana može u roku od dva mjeseca od pravomoćnosti odluke raskinuti ugovor, bez pridržavanja otkaznog roka.

(6) Odluka suda o visini naknade iz stavka 5. ovoga članka djeluje prema svim dioničarima, odnosno imateljima udjela koji imaju pravo na naknadu neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojemu je određena.

Članak 492.

Otpremnina

(1) Pored obveze da se plati naknada, ugovor o vođenju poslova društva i ugovor o prijenosu dobiti moraju sadržavati obvezu druge ugovorne strane da na zahtjev vanjskih dioničara preuzme njihove dionice, odnosno udjele u zamjenu za isplatu primjerene otpremnine koja je određena ugovorom.

(2) Kao otpremnina u ugovoru se može predvidjeti davanje dionica druge ugovorne strane, ako je ona dioničko društvo, ili dionica društva koje je u odnosu na to društvo vladajuće društvo, ili isplatu u novcu.

(3) Ako se kao otpremnina daju dionice drugoga društva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice daju u omjeru u kojemu bi se u slučaju spajanja društava na svaku dionicu jednoga društva, odnosno udio u tome društvu morale dati dionice drugoga društva, pri čemu se iznosi mogu podmiriti i doplatom u novcu. Za određivanje što se smatra primjerenim plaćanjem u novcu moraju se uzeti u obzir imovinsko stanje i kretanje dobiti u društvu u vrijeme kada glavna skupština donosi odluku o ugovoru.

(4) Ako ugovor ne sadržava odredbe o otpremnini ili ako se ona po odredbama ovoga Zakona ne smatra primjerenom, svaki vanjski dioničar može u roku od tri mjeseca od objave upisa ugovora u sudski registar zahtijevati od suda da donese odluku o primjerenoj otpremnini. Više postupaka sud će spojiti.

(5) Sud će odrediti da se otpremnina isplati u novcu, ako ugovor ne predviđa stjecanje dionica druge ugovorne strane kada je ona dioničko društvo, ili društva o kojemu je to društvo ovisno. Donese li sud odluku u korist dioničara, naložit će društvu da dioničarima koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka. Sudska odluka odnosi se na sve vanjske dioničare. Uprava, odnosno izvršni direktori društva dužni su pravomoćnu sudsku odluku objaviti u glasilu društva.

Odjeljak 3.   OVLASTI I ODGOVORNOST U SLUČAJU OVISNOSTI DRUŠTVA

Pododjeljak 1.   Ovlasti i odgovornost iz ugovora o vođenju poslova društva

Članak 493.

Pravo vođenja poslova društva

(1) Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, vladajuće društvo je ovlašteno upravi, odnosno izvršnim direktorima ovisnoga društva davati upute glede vođenja poslova društva. Ako ugovorom nije drugačije određeno, mogu se dati i upute koje su štetne za ovisno društvo, ako služe interesima vladajućega društva ili društava koja su s njime i s ovisnim društvom povezana u koncern.

(2) Uprava, odnosno izvršni direktori ovisnoga društva moraju slijediti upute vladajućega društva. Ona ne može odbiti da postupi po dobivenim uputama ako smatra da one ne služe interesima vladajućega društva niti društava koja su s njime i s ovisnim društvom povezana u koncern, osim ako je očito da dane upute ne služe tim interesima.

(3) Ako se upravi, odnosno izvršnim direktorima ovisnoga društva dadu upute da obavi neki posao za koji je potrebna suglasnost nadzornog, odnosno upravnog odbora ovisnoga društva, pa taj odbor ne dade suglasnost u primjerenome roku, uprava, odnosno izvršni direktori to moraju priopćiti vladajućemu društvu. Ponovi li vladajuće društvo uputu i nakon te obavijesti, suglasnost nadzornog, odnosno upravnog odbora više nije potrebna. Ako vladajuće društvo ima nadzorni, odnosno upravni odbor, uputa se može ponoviti samo uz odobrenje toga odbora.

Članak 494. (NN 40/19)

Odgovornost zakonskih zastupnika vladajućega društva

(1) Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, zakonski zastupnici (kod fizičke osobe koja je poduzetnik ta osoba) vladajućega društva moraju pri davanju upute ovisnome društvu primijeniti pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova.

(2) Ako povrijede svoje obveze, zakonski zastupnici vladajućega društva odgovaraju ovisnome društvu za naknadu time nastale štete kao solidarni dužnici. Ako je sporno jesu li primijenili pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova, oni moraju dokazati da su primijenili pozornost koja se od njih zahtijeva.

(3) Društvo može odustati od zahtjeva za naknadu štete ili se nagoditi povodom postavljenog zahtjeva tek po proteku tri godine od nastanka prava na naknadu samo ako se s time posebnom odlukom suglase vanjski dioničari, a manjina, čiji udjeli zajedno čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala zastupljenoga pri donošenju odluke, ne izjavi protiv toga prigovore u zapisnik sa skupštine društva na kojoj se o tome odlučivalo. Navedeno vremensko ograničenje ne vrijedi ako obveznik nije sposoban za plaćanje ili ako je radi otklanjanja ili izbjegavanja stečajnog postupka sklopio nagodbu sa svojim vjerovnicima.

(4) Svaki član društva može, ali samo u korist društva, postaviti zahtjev za naknadu štete. Zahtjev mogu postaviti i vjerovnici društva, ako se ne mogu namiriti od društva. Obveza naknade štete vjerovnicima ne može se isključiti odricanjem ni nagodbom koju sklopi društvo. Ako se nad društvom otvori stečajni postupak, za vrijeme toga postupka stečajni upravitelj ostvaruje prava članova društva i vjerovnika prema društvu.

(5) Zahtjevi na temelju odredaba prethodnih stavaka ovoga članka prema zakonskim zastupnicima zastaruju za pet godina.

Članak 495.

Odgovornost članova uprave i nadzornog odbora ovisnoga društva

(1) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora ovisnoga društva odgovaraju kao solidarni dužnici, pored obveznika na naknadu štete iz članka 494. ovoga Zakona, ako svojim djelovanjem povrijede svoje obveze. Ako je sporno jesu li primijenili pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova, oni moraju dokazati da su primijenili pozornost koja se od njih zahtijeva.

(2) Obveza naknade štete ne isključuje se time što se nadzorni, odnosno upravni odbor suglasio s nekom radnjom.

(3) Nema obveze članova uprave da nadoknade štetu, ako je štetna radnja poduzeta prema uputi po kojoj se moralo postupiti po odredbama članka 493. stavka 2. ovoga Zakona. Ovdje treba primijeniti odredbe članka 494. stavka 3. do 5. ovoga Zakona.

Pododjeljak 2.   Odgovornost kada nema ugovora o vođenju poslova društva

Članak 496. (NN 40/19)

Granice utjecaja

(1) Ako nije sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, vladajuće društvo ne smije koristiti svoj utjecaj da ovisno društvo uputi na to da poduzme štetne pravne poslove ili da poduzme ili propusti radnje na svoju štetu, osim ako se vladajuće društvo obveže da će ovisnome društvu nadoknaditi štetu koja bi mu time nastala.

(2) Ako se šteta ne nadoknadi u poslovnoj godini, mora se najkasnije na kraju poslovne godine u kojoj je ovisnome društvu počinjena šteta utvrditi kada će se i na koji način to učiniti. Ovisnome društvu mora se osigurati odgovarajući pravni zahtjev prema vladajućem društvu.

(3) Pravila ovoga članka ne isključuju primjenu odredbi članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona.

Članak 497.

Izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora ovisnog društva o odnosima s povezanim društvima

(1) Ako nije sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, uprava, odnosno izvršni direktori ovisnoga društva moraju u prva tri mjeseca poslovne godine izraditi izvješće o odnosima društva s povezanim društvima. U izvješću treba navesti sve pravne poslove koje je društvo u prethodnoj godini poduzelo s vladajućim društvom ili s njime povezanim društvima ili prema uputama u interesu tih društava, kao i sve druge radnje, koje je u protekloj godini prema uputama tih društava poduzelo ili propustilo poduzeti. Kod pravnih poslova moraju se navesti činidba i protučinidba, a kod ostalih radnji razlozi za njihovo poduzimanje te njima postignute prednosti i štete koje su nastale za društvo. Pri pokrivanju gubitaka mora se pojedinačno navesti kako je stvarno nadoknađen gubitak u poslovnoj godini ili za što je društvu bilo omogućeno da postavi pravni zahtjev.

(2) Izvješće se mora izraditi u skladu s načelima savjesnog i istinitog polaganja računa.

(3) Na kraju izvješća uprava, odnosno izvršni direktori moraju izjaviti je li društvo prema okolnostima koje su bile poznate u trenutku kada je poduzet pravni posao ili neka radnja ili kada je ona propuštena, za svaki pravni posao primilo odgovarajuću protučinidbu i nije li time što je neka radnja bila poduzeta ili propuštena došlo do štete. Ako je društvo pretrpjelo štetu, uprava mora osim toga izjaviti je li mu ona nadoknađena. Ova se izjava unosi i u izvješće o stanju društva.

(4) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka ne podnosi se ako je između vladajućega i ovisnoga društva sklopljen ugovor o prijenosu dobiti.

Članak 498. (NN 40/19)

Revizija izvješća o odnosima s povezanim društvima

(1) Ako se godišnja financijska izvješća moraju revidirati, zajedno s njima i s izvješćem o stanju društva revizoru se mora predati i izvješće iz prethodnoga članka ovoga Zakona. Revizor mora provesti reviziju toga izvješća u opsegu koji je potreban za stjecanje razumnog uvjerenja o tome:

1. jesu li navodi u tome izvješću točni,

2. nije li u pravnim poslovima koji se navode u izvješću prema okolnostima koje su bile poznate u vrijeme kada su poslovi poduzimani vrijednost činidbe društva bila neprimjereno visoka, a ako je to bio slučaj, je li razlika u vrijednosti nadoknađena,

3. ima li okolnosti koje bi glede mjera navedenih u izvješću govorile za bitno drugačiju prosudbu od one koju je dala uprava, odnosno izvršni direktori.

Prilikom provođenja revizije na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 299. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.

(2) Revizor mora o obavljenoj reviziji podnijeti pisano izvješće. Ako utvrdi da godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva i izvješće o odnosima s povezanim društvima nisu potpuni, mora to navesti u svome izvješću. Revizor svoje potpisano izvješće dostavlja upravi društva, odnosno izvršnim direktorima.

(3) Ako revizor na temelju provedene revizije i prosudbe smatra da se izvješću o odnosima s povezanim društvima ne mogu staviti prigovori, mora vezano uz to izvješće dati sljedeću izjavu:

»Na temelju moje/naše revizije i prosudbe izvješća o odnosima s povezanim društvima potvrđujem/potvrđujemo u svim značajnim odrednicama:

1. da su navodi u izvješću točni,

2. da u pravnim poslovima koji se navode u izvješću prema okolnostima koje su bile poznate u vrijeme kada su poslovi poduzimani vrijednost činidbe društva nije bila neprimjereno visoka, odnosno da je razlika u vrijednosti nadoknađena,

3. da nema okolnosti koje bi glede mjera navedenih u izvješću govorile za bitno drugačiju prosudbu od one koju je dala uprava, odnosno izvršni direktori.«.

(4) Ako se u izvješću ne navodi nijedan pravni posao, mora se ispustiti dio izjave naveden u točki 2. prethodnog stavka, a ako se ne navodi nijedna mjera, mora se ispustiti dio izjave naveden u točki 3. prethodnog stavka. Ako revizor glede nijednoga posla navedenoga u izvješću ne utvrdi da je činidba društva po vrijednosti bila neprimjereno visoka, izjavu iz točke 2. prethodnog stavka treba ograničiti samo na potvrdu toga.

(5) Ako ima prigovora koje treba staviti izvješću ili ako revizor utvrdi da izvješće o odnosima s povezanim društvima nije potpuno, on mora ograničiti svoju izjavu, odnosno odbiti da je dade. Ako uprava, odnosno izvršni direktori sami izjave da je društvo bilo oštećeno određenim pravnim poslovima ili mjerama, a da mu šteta nije nadoknađena, to se mora navesti u izjavi, a nju ograničiti na preostale poslove ili mjere.

(6) Revizor mora izjavu potpisati uz navođenje mjesta i dana gdje ju je i kada dao. Tu izjavu treba uključiti u izvješće o reviziji.

(7) Hrvatska revizorska komora ovlaštena je donijeti revizijski standard ili smjernicu koju je potrebno primijeniti prilikom provedbe revizije izvješća o odnosima s povezanim društvima. Nepostojanje standarda ili smjernice ne utječe na obvezu provedbe revizije izvješća o odnosima s povezanim društvima.

Članak 499. (NN 40/19)

Ispitivanje od strane nadzornog, odnosno upravnog odbora

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju izvješće o odnosima s povezanim društvima, a ako godišnja financijska izvješća mora pregledati revizor, i njegovo izvješće dostaviti nadzornome, odnosno upravnome odboru. Svaki član nadzornoga, odnosno upravnog odbora ima pravo upoznati se s tim izvješćima. Ako nadzorni, odnosno upravni odbor drugačije ne odluči, izvješća se moraju dostaviti svim članovima toga odbora.

(2) Nadzorni, odnosno upravni odbor mora ispitati izvješće o odnosima s povezanim društvima i o tome izvijestiti glavnu skupštinu u izvješću koje joj inače podnosi. Ako se godišnja financijska izvješća moraju revidirati, nadzorni, odnosno upravni odbor mora u svome izvješću zauzeti stajalište o rezultatima revizije izvješća o odnosima s povezanim društvima. U izvješću se mora preuzeti izjava koju je dao revizor ili izričito navesti da je takvu izjavu odbio dati.

(3) Na kraju izvješća nadzorni, odnosno upravni odbor mora izjaviti ima li prigovora na izjavu uprave, odnosno izvršnih direktora koju su oni dali na kraju svoga izvješća o odnosima s povezanim društvima.

(4) Ako se godišnja financijska izvješća moraju revidirati, revizor mora na zahtjev nadzornoga, odnosno upravnog odbora sudjelovati u raspravi koja se o tome u njemu vodi.

Članak 500. (NN 40/19)

Posebno ispitivanje

(1) Na zahtjev nekoga od dioničara ili člana društva s ograničenom odgovornošću sud može odrediti da se posebno ispitaju poslovni odnosi društva s vladajućim društvom ili s nekim društvom koje je s njime povezano

1. ako je revizor ograničio izjavu prema odredbi članka 498. stavka 5. ovoga Zakona ili ju je odbio dati,

2. ako se nadzorni, odnosno upravni odbor izjasnio za to da treba staviti prigovore na izjavu uprave koju je ona dala na kraju svoga izvješća o odnosima s povezanim društvima,

3. ako su uprava, odnosno izvršni direktori izjavili da je društvo bilo oštećeno određenim pravnim poslovima ili mjerama, a da mu šteta nije nadoknađena.

(2) Postoje li okolnosti koje opravdavaju sumnju da je postupanjem protivno obvezi urednog vođenja poslova oštećeno društvo, zahtjev mogu postaviti i dioničari, odnosno članovi društva na čije dionice, odnosno poslovne udjele otpada dio temeljnog kapitala iz članka 298. stavka 2. ovoga Zakona ako učine vjerojatnim da su najmanje tri mjeseca prije postavljanja zahtjeva dioničari, odnosno članovi društva.

Članak 501.

Odgovornost vladajućega društva i njegovih zakonskih zastupnika

(1) Potakne li vladajuće društvo ovisno društvo, s kojim nema ugovor o vođenju poslova društva, da poduzme pravne poslove ili radnje, odnosno da propusti takve radnje na svoju štetu, a da štetu stvarno ne nadoknadi do kraja poslovne godine niti dade ovisnome društvu pravni zahtjev da mu se šteta nadoknadi, vladajuće društvo mora ovisnome društvu nadoknaditi svu štetu koja iz toga proizađe. Zahtjev za naknadu štete mogu pojedinačno postaviti i dioničari i članovi društva bez obzira na štetu koja im je prouzročena štetom počinjenom društvu.

(2) Pored vladajućega društva, odgovaraju kao solidarni dužnici i zakonski zastupnici društva, koji su uputili ovisno društvo na to da obavi pravni posao ili da poduzme, odnosno propusti da poduzme neke radnje.

(3) Nema obveze da se nadoknadi šteta, ako bi uredan i savjestan voditelj poslova nekoga nezavisnoga društva ušao u takav pravni posao ili bi poduzeo ili propustio istu takvu radnju.

(4) Za odgovornost zakonskih zastupnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 494. stavka 3. do 5. ovoga Zakona.

Članak 502.

Odgovornost organa ovisnoga društva

(1) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori ovisnoga društva odgovaraju kao solidarni dužnici, pored obveznika za naknadu štete iz članka 501. ovoga Zakona ako, povrijedivši svoje obveze, u izvješću o odnosima ovisnoga društva s povezanim društvima propuste navesti štetne pravne poslove ili štetne radnje ili ne navedu da je društvo s tim pravnim poslovima ili radnjama bilo oštećeno, a da mu tako nastala šteta nije bila nadoknađena. Ako je sporno jesu li članovi uprave, odnosno izvršni direktori primijenili pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova, moraju dokazati da su primijenili pozornost koja se od njih zahtijeva.

(2) Članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora odgovaraju kao solidarni dužnici, pored obveznika za naknadu štete iz članka 501. ovoga Zakona, ako glede pravnoga posla ili štetne radnje povrijede svoju obvezu da provjere izvješće o odnosima s povezanim društvima i da o rezultatu provjere obavijeste skupštinu.

(3) Nema obveze da se nadoknadi šteta, ako se radnja temelji na zakonitoj odluci skupštine.

(4) Za odgovornost članova organa ovisnoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 494. stavka 3. do 5. ovoga Zakona.

Odjeljak 4.   PRIKLJUČENA DRUŠTVA

Članak 503.

Priključenje

(1) Glavna skupština dioničkog društva, odnosno skupština društva s ograničenom odgovornošću može donijeti odluku o priključenju društva drugome dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću čije je sjedište u Republici Hrvatskoj (glavnome društvu), ako sve dionice društva, odnosno jedini udio u društvu drži buduće glavno društvo. Na tu se odluku ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona i statuta o promjeni statuta.

(2) Odluka o priključenju pravovaljana je ako se s njome suglasi skupština budućega glavnog društva. Odluka o davanju suglasnosti donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog u skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može predvidjeti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Na tu odluku primjenjuje se druga rečenica stavka 1. ovoga članka.

(3) Od sazivanja skupštine koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na priključenje, dioničarima, odnosno članovima društva mora se omogućiti da u poslovnim prostorijama društva pregledaju:

1. odluku o priključenju,

2. izvješće uprave budućega glavnog društva u kojemu se priključenje pravno i gospodarski obrazlaže i objašnjava (izvješće o priključenju),

3. godišnja financijska izvješća, a ako ih je društvo dužno izraditi i izvješća o stanju društva za zadnje tri godine onih društava koja sudjeluju u priključenju.

(4) Svakom članu, odnosno dioničaru mora se na njegov zahtjev, a na trošak društva, uručiti prijepis odluke o priključenju.

(5) Dioničari, odnosno članovi društva imaju pravo iz stavka 3. ovoga članka i na skupštini koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na priključenje.

(6) Dioničari, odnosno članovi društva nemaju pravo iz stavka 3. do 5. ovoga članka ako su isprave iz stavka 3. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici budućega glavnog društva.

(7) Na početku rasprave o davanju suglasnosti na priključenje, uprava, odnosno izvršni direktori ga moraju učiniti dostupnim. Svakog dioničara, odnosno člana društva mora se, na njegov zahtjev, izvijestiti o svim bitnim činjenicama vezanim za priključenje, koje se odnose na društvo koje se priključuje.

(8) Uprava, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog odbora ako ga društvo ima priključenog društva moraju podnijeti prijavu za upis priključenja u sudski registar u kojemu je ono upisano. U prijavi se mora navesti tvrtka glavnog društva. Prijavi se prilažu odluka skupštine glavnog društva o davanju suglasnosti za priključenje, zapisnik sa skupštine koja je donijela odluku o priključenju, njegovi prilozi u originalu ili u javno ovjerenom prijepisu ili preslici te izjava uprave, odnosno izvršnih direktora da odluka o priključenju nije pobijana ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno.

(9) Društvo je priključeno glavnom društvu upisom priključenja u sudski registar na čijem je području sjedište društva koje se priključuje. Nakon upisa priključenja u sudski registar nedostaci u odluci o priključenju ne utječu na valjanost provedenog priključenja. Uklanjanje tog učinka upisa ne može se tražiti kao naknada štete.

Članak 504.

Priključenje odlukom većine

(1) Skupština dioničkoga društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću može donijeti odluku o priključenju društva drugome dioničkome društvu, odnosno društvu s ograničenom odgovornošću koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i onda ako dionice društva, odnosno udio u društvu u ukupnom iznosu koji čini devedeset i pet posto (95%) temeljnoga kapitala društva drži buduće glavno društvo. Vlastite dionice i dionice, odnosno udjeli koje netko drugi drži za račun društva odbijaju se od temeljnog kapitala društva. Za to priključenje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 503. stavka 1., 2., 8. i 9. ovoga Zakona.

(2) Objava priključenja kao točke dnevnoga reda skupštine valjana je:

1. ako sadržava tvrtku i sjedište budućega glavnoga društva,

2. ako joj je priložena izjava budućega glavnoga društva kojom ono dioničarima, odnosno imateljima udjela koji su istupili nudi na ime naknade za njihove dionice, odnosno udjele vlastite dionice, a u slučaju iz članka 504.a stavka 2. rečenice treće ovoga Zakona osim toga i plaćanje otpremnine u novcu.

Odredba točke 2. ovoga stavka primjenjuje se i pri objavljivanju koje čini buduće glavno društvo.

(3) Priključenje moraju provjeriti jedan ili više revizora (revizori priključenja) koje imenuje uprava, odnosno izvršni direktori budućega glavnoga društva.

(4) Revizori moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li otpremnina iz članka 504.a ovoga Zakona primjereno odmjerena. Pri tome se treba navesti:

1. kojim je metodama određena otpremnina,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se otpremnine došlo primjenom pojedine metode, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predložene otpremnine,

4. posebne teškoće koje su se javile pri procjeni vrijednosti društva.

(5) Od sazivanja glavne skupštine, odnosno skupštine koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na priključenje, dioničarima, odnosno članovima budućega priključenoga društva i budućega glavnoga društva mora se omogućiti da u poslovnim prostorijama u sjedištu društava pregledaju:

1. odluku o priključenju,

2. izvješće uprave budućega glavnog društva u kojemu se priključenje pravno i gospodarski obrazlaže i objašnjava,

3. godišnja financijska izvješća, a ako ih je društvo dužno izraditi i izvješća o stanju društva onih društava koja sudjeluju u priključenju za zadnje tri godine.

4. izvješće revizora iz stavka 4. ovoga članka.

(6) U izvješću o priključenju iz stavka 5. točke 2. ovoga članka mora se posebno opisati i obrazložiti oblik i visina otpremnine iz članka 504.a ovoga Zakona te upozoriti na posebne teškoće pri procjeni vrijednosti društva kao i na posljedice priključenja na udjele dioničara odnosno članova obaju društava.

(7) Svakom članu, odnosno dioničaru budućega priključenog društva i budućega glavnog društva mora se na njegov zahtjev, a na trošak društva, uručiti prijepis odluke o priključenju.

(8) Dioničari odnosno članovi društva imaju pravo iz stavka 5. ovoga članka i na skupštini koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na priključenje.

(9) Dioničari odnosno članovi društva nemaju prava iz stavka 5., 7. i 8. ovoga članka ako su isprave iz stavka 5. ovoga članka bile isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva.

Članak 504.a (NN 34/22, 130/23)

Otpremnina dioničarima odnosno članovima priključenog društva

(1) Upisom priključenja u sudski registar sve dionice, odnosno udjeli koje ne drži glavno društvo prelaze na to društvo. U tom se slučaju zajedno s prijavom za upis priključenja podnosi i prijava za upis jedinog člana društva u sudski registar.

(2) Dioničari, odnosno imatelji udjela koji istupaju iz društva imaju pravo na primjerenu otpremninu. Kao otpremninu treba im dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva. Ako je glavno društvo ovisno društvo, dioničarima koji istupaju treba po njihovom izboru dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva ili im isplatiti primjerenu otpremninu u novcu. Ako se kao otpremnina daju dionice, odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice, odnosno poslovni udjeli daju u omjeru u kojemu bi se pri spajanju društava za svaku dionicu društva, odnosno za udio morale dati dionice, odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, pri čemu se mogu učiniti i doplate u novcu. Kod određivanja primjerne otpremnine u novcu mora se uzeti u obzir imovinsko i financijsko stanje društva u trenutku donošenja odluke skupštine priključenog društva o priključenju. Otpremnina i doplate u novcu moraju se od trenutka upisa priključenja u sudski registar ukamatiti po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi za tri postotna poena za vrijeme do isplate dioničarima, odnosno članovima društva. Ne isključuje se ostvarivanje prava na naknadu i druge štete.

(3) Svaki dioničar, odnosno član priključenoga društva koji istupa iz društva može zahtijevati da sud iz članka 40. ovoga Zakona odredi otpremninu, ako smatra da ona nije primjerena ili da ju glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili ako glavno društvo otpremninu nije uopće ponudilo. Zahtjev se može postaviti u roku od dva mjeseca od objave upisa priključenja u sudski registar. Iz navedenih se razloga odluka priključenog društva o priključenju ne može pobijati.

(4) Više postupaka koji se vode sud će spojiti. Odredi li sud da iznos otpremnine nije primjeren, da je glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili utvrdi da je uopće nije ponudilo i odredi njezinu visinu, naložit će glavnom društvu da dioničarima, odnosno imateljima udjela koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.

(5) Odluka suda o visini otpremnine iz stavka 4. ovoga članka djeluje prema svim dioničarima, odnosno imateljima udjela koji imaju pravo na otpremninu neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojemu je određena.

Članak 505.

Zaštita vjerovnika

(1) Vjerovnicima priključenoga društva, čije su tražbine nastale prije nego što je objavljen upis priključenja u sudski registar, mora se, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci nakon objave, dati osiguranje ako ne mogu na drugi način tražiti da im se podmire njihove tražbine. Vjerovnike se u objavi upisa mora uputiti na to njihovo pravo.

(2) Pravo da se zahtijeva osiguranje nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz stečajne mase.

Članak 506.

Odgovornost glavnoga društva

(1) Od upisa priključenja glavno društvo odgovara vjerovnicima priključenoga društva kao solidarni dužnik za obveze toga društva koje su nastale prije i koje nastanu nakon priključenja. Drugačiji sporazum nema učinka prema trećima.

(2) Ako se prema glavnome društvu postavi zahtjev za podmirenje obveze priključenoga društva koja je nastala prije priključenja, ono može staviti prigovore koji nisu njegovi osobni prigovori samo utoliko, ukoliko bi ih moglo staviti i priključeno društvo.

(3) Glavno društvo može odbiti da ispuni zahtjev vjerovnika sve dok priključeno društvo može pobijati pravni posao na temelju kojega je nastala obveza. Isto pravo ima glavno društvo sve dok se vjerovnik može namiriti prijebojem protiv dospjele tražbine priključenoga društva.

(4) Izvršni naslov protiv priključenoga društva ne može biti temelj za izvršenje protiv glavnoga društva.

Članak 507.

Ovlasti glavnoga društva i odgovornost članova uprave, odnosno izvršnih direktora

(1) Glavno društvo je ovlašteno glede vođenja poslova društva davati upute upravi, odnosno izvršnim direktorima priključenoga društva. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 493. stavka 2. i 3., članka 494. i članka 495., a ne primjenjuju se odredbe članka 496. do 502. ovoga Zakona.

(2) Činidbe koje priključeno društvo ispunjava glavnome društvu nisu u suprotnosti s odredbama članka 217., 220. i 223. ovoga Zakona.

Članak 508.

Zakonska rezerva. Prijenos dobiti. Preuzimanje gubitka

(1) Na priključena društva ne primjenjuju se odredbe o stvaranju zakonske rezerve, o njezinom korištenju i o unošenju određenih iznosa u zakonsku rezervu.

(2) Glavno društvo je obvezno nadoknaditi svaki gubitak iskazan u računu dobiti i gubitka priključenoga društva, ako on prelazi iznose rezervi.

Članak 509.

Obavještavanje dioničara, odnosno članova glavnoga društva

Svakome dioničaru, odnosno članu glavnoga društva moraju se dati obavještenja o priključenome društvu, kao i o poslovima glavnoga društva.

Članak 510.

Prestanak priključenja

(1) Priključenje prestaje:

1. odlukom skupštine priključenoga društva,

2. ako glavno ili priključeno društvo više nije dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

3. ako glavno društvo više ne drži sve dionice odnosno udjele priključenoga društva,

4. prestankom glavnoga društva.

(2) Ako glavno društvo više ne drži sve dionice odnosno udjele priključenoga društva, glavno društvo to mora bez odgađanja pismeno priopćiti priključenome društvu.

(3) Do tada priključeno društvo mora bez odgađanja podnijeti registarskome sudu prijavu za upis prestanka priključenja u sudski registar, razlog zbog kojega je do toga došlo te vrijeme prestanka priključenja.

(4) Zahtjevi prema ranije glavnome društvu za podmirenje obveza društva koje je do tada bilo priključeno tome društvu zastaruju za pet godina od dana kada se smatra da je objavljen upis prestanka priključenja u sudski registar, ako zahtjev prema dotad priključenome društvu ne zastaruje u kraćem roku. Ako zahtjev vjerovnika dospijeva nakon dana kada se smatra da je objavljen upis prestanka priključenja u sudski registar, zastarijevanje počinje teći s danom dospijeća.

Odjeljak 5.   DRUŠTVA S UZAJAMNIM UDJELIMA

Članak 511.

Ograničenje prava

(1) Ako društvo kapitala i neko drugo takvo društvo imaju udjele jedno u drugome, mogu, ako im je poznato takvo sudjelovanje u udjelima, odnosno ako im je ono priopćeno u skladu s odredbom članka 478. ovoga Zakona, koristiti prava iz udjela koja jedno društvo ima u drugome, najviše do četvrtine svih udjela drugoga društva. To ne vrijedi za pravo da se steknu nove dionice pri povećanju temeljnoga kapitala iz sredstava društva.

(2) Ako je društvo sa svoje strane poslalo drugome društvu obavijest o uzajamnim udjelima, ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne vrijedi prije nego što ono primi takvu obavijest od drugoga društva, odnosno prije nego što mu postojanje međusobnih udjela postane poznato.

(3) Društva s uzajamnim udjelima moraju se bez odgađanja obavještavati o visini vlastitoga udjela i o svim nastalim promjenama koje su s time u vezi.