########################################################################
Tax-Tix RAG v2.0 — MODULARNI PROPIS
NAVIGACIJSKA GLAVA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA

PROPIS: Zakon o kreditnim institucijama
MODUL_ID: ZKI_18
DATOTEKA: 18_ZKI_SISTEMSKI_RIZICI_I_OCUVANJE_KAPITALA.txt
NAZIV_MODULA: Sistemski važne institucije i očuvanje kapitala
IZVORNA_HIJERARHIJA: Glava XVIII., Poglavlja V.–IX.
OBUHVAT: čl. 244.–257.
SAZETAK_MODULA: GSV i OSV institucije, međuodnos zaštitnih slojeva, makrobonitetne mjere, plan očuvanja kapitala i izvještavanje.
KLJUCNI_POJMOVI: GSV; OSV; sistemski važna institucija; makrobonitetne mjere; očuvanje kapitala; najviši raspodjeljivi iznos; plan očuvanja kapitala
SINONIMI_I_KORISNICKI_IZRAZI: G-SII; O-SII; MDA; macroprudential measures
POVEZANI_MODULI: 17_ZKI_KAPITALNI_ZASTITNI_SLOJEVI.txt; 19_ZKI_PLAN_OPORAVKA_I_FINANCIJSKA_POTPORA_GRUPE.txt; 24_ZKI_HNB_POSTUPCI_ODOBRENJA_I_UPRAVNE_SANKCIJE.txt
STATUS_I_PRIMJENJIVOST_IZVORA: NN 22/26; na snazi od 13.03.2026.
VREMENSKO_PRAVILO: Za prijelazne režime i odredbe s kasnijim stupanjem na snagu obvezno provjeriti 30_ZKI_PRIJELAZNE_I_ZAVRSNE_ODREDBE.txt.
STATUS_TEKSTA: Tekst nakon oznake IZVORNI PRAVNI TEKST prenesen je iz jedinog dostavljenog Word izvora. Normalizirani su samo Word oblikovanje, tvrdi razmaci i prijelomi odlomaka; pravni tekst nije jezično ispravljan niti dopunjavan.
IZVORNA_DATOTEKA: Zakon o kreditnim institucijama 2026.docx
IZVOR_SHA256: 1383808499406eca417ca8fab7b8d72cefa381ae291539287a7c1d9d1089fbf2
########################################################################

UNUTARNJA NAVIGACIJA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA
- POGLAVLJE V. ZAŠTITNI SLOJ ZA GLOBALNE SISTEMSKI VAŽNE KREDITNE INSTITUCIJE I OSTALE SISTEMSKI VAŽNE KREDITNE INSTITUCIJE → Članak 244.
- POGLAVLJE VI. MEĐUODNOS ZAŠTITNIH SLOJEVA ZA SISTEMSKE RIZIKE → Članak 248.
- POGLAVLJE VII. OSTALE MAKROBONITETNE MJERE → Članak 249.
- POGLAVLJE VIII. MJERE ZA OČUVANJE KAPITALA → Članak 250.
- POGLAVLJE IX. IZVJEŠTAVANJE → Članak 257.

========================================================================
IZVORNI PRAVNI TEKST
========================================================================
POGLAVLJE V.
ZAŠTITNI SLOJ ZA GLOBALNE SISTEMSKI VAŽNE KREDITNE INSTITUCIJE I OSTALE SISTEMSKI VAŽNE KREDITNE INSTITUCIJE

Članak 244.

Globalne sistemski važne kreditne institucije

(1) Hrvatska narodna banka na konsolidiranoj osnovi utvrđuje GSV kreditnu instituciju koja ima odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom.

(2) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za utvrđivanje GSV kreditne institucije prema članku 131. stavku 1. Direktive 2013/36/EU.

(3) GSV kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka može biti:

1. grupa u kojoj je matično društvo matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a i

2. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije društvo kći matične kreditne institucije u EU-u, matičnoga financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a.

(4) GSV kreditna institucija dužna je, na konsolidiranoj osnovi, održavati zaštitni sloj za GSV kreditne institucije, koji odgovara potkategoriji iz članka 245. stavka 5. ovoga Zakona u koju je ta institucija svrstana, a taj zaštitni sloj sastoji se od redovnoga osnovnog kapitala.

(5) Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti Europskom odboru za sistemske rizike nazive GSV kreditne institucije i potkategorije u koje su one svrstane i te informacije javno objaviti na svojim internetskim stranicama.

(6) Obavijest iz stavka 5. ovoga članka sadržava potpuno obrazloženje o tome zašto se nadzorna procjena provodi ili ne provodi u skladu s člankom 245. stavkom 9. ovoga Zakona.

(7) Hrvatska narodna banka rješenjem utvrđuje GSV kreditnu instituciju i tim rješenjem svrstava je u odgovarajuću potkategoriju.

Članak 245.

Metodologija za utvrđivanje GSV kreditnih institucija

(1) Metodologija za utvrđivanje GSV kreditne institucije temelji se na sljedećim mjerljivim i jednako važnim kategorijama pokazatelja:

1. veličini grupe

2. povezanosti grupe s financijskim sustavom

3. zamjenjivosti usluga ili financijske infrastrukture koju osigurava grupa

4. složenosti grupe i

5. prekograničnoj aktivnosti grupe, uključujući prekograničnu aktivnost između Republike Hrvatske i drugih država članica te između Republike Hrvatske i trećih zemalja.

(2) Dodatna metodologija za utvrđivanje GSV kreditne institucije temelji se na sljedećim kategorijama:

1. kategorijama iz stavka 1. točkama 1. do 4. ovoga članka

2. prekograničnoj aktivnosti grupe, isključujući aktivnosti grupe u državama članicama sudionicama kako je navedeno u članku 4. Uredbe (EU) br. 806/2014.

(3) Svakoj kategoriji iz stavka 2. ovoga članka dodjeljuje se jednak ponder i svaka od njih sastoji se od mjerljivih pokazatelja, a za kategorije iz stavka 2. točke 1. ovoga članka pokazatelji su jednaki kao i pripadajući pokazatelji određeni na temelju stavka 1. ovoga članka.

(4) Hrvatska narodna banka dodatnom metodologijom iz stavka 2. ovoga članka za utvrđivanje GSV kreditne institucije izračunava dodatnu ukupnu ocjenu za svaki ocijenjeni subjekt iz članka 244. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju koje Hrvatska narodna banka može poduzimati jednu od mjera iz stavka 9. ovoga članka.

(5) Hrvatska narodna banka primjenom metodologije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka izračunava ukupnu ocjenu za svako društvo iz članka 244. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju čega utvrđuje GSV kreditnu instituciju i svrstava je u jednu od pet potkategorija propisanih člankom 5. stavkom 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1222/2014.

(6) Hrvatska narodna banka utvrđuje, na temelju ukupnih ocjena dobivenih metodologijom za utvrđivanje GSV kreditne institucije, najnižu granicu i granice između svake potkategorije GSV kreditne institucije.

(7) Granične ocjene između susjednih potkategorija moraju biti jasno definirane i moraju poštovati načelo stalnoga linearnog povećavanja sistemske značajnosti između svake potkategorije, što dovodi do linearnog povećanja zahtjeva za dodatni redovni osnovni kapital, s iznimkom pete potkategorije i bilo koje dodane više potkategorije.

(8) GSV kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za GSV kreditne institucije čija visina odgovara potkategoriji u koju je GSV kreditna institucija svrstana u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, u iznosu:

1. za prvu i najnižu potkategoriju, 1 % ukupnog iznosa izloženosti riziku

2. za drugu potkategoriju, 1,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku

3. za treću potkategoriju, 2 % ukupnog iznosa izloženosti riziku

4. za četvrtu potkategoriju, 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku

5. za petu i najvišu potkategoriju, 3,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku.

(9) Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 244. ovoga Zakona i neovisno o rezultatima primjene metodologije iz ovoga članka, Hrvatska narodna banka može na osnovi nadzorne procjene:

1. preraspodijeliti GSV kreditnu instituciju iz niže potkategorije u višu potkategoriju

2. društvo iz članka 244. stavka 3. ovoga Zakona čija je ukupna ocjena iz stavka 5. ovoga članka niža od granične ocjene za najnižu potkategoriju svrstati u tu ili u višu potkategoriju i tako ga odrediti kao GSV kreditnu instituciju

3. preraspodijeliti GSV kreditnu instituciju iz više potkategorije u nižu potkategoriju, uzimajući u obzir Jedinstveni sanacijski mehanizam, na temelju ukupnog rezultata primjene dodatne metodologije iz stavka 2. ovoga članka.

(10) Hrvatska narodna banka dužna je jednom godišnje preispitati utvrđivanje GSV kreditne institucije i potkategorija u koje je svrstana.

(11) O rezultatu preispitivanja iz stavka 10. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti GSV kreditnu instituciju i Europski odbor za sistemske rizike te na svojim internetskim stranicama javno objaviti ažurirani popis utvrđenih GSV kreditnih institucija i potkategorija u koje su svrstane.

Članak 246.

Ostale sistemski važne kreditne institucije

(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo prema članku 131. stavku 1. Direktive 2013/36/EU koje utvrđuje OSV kreditnu instituciju u Republici Hrvatskoj na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi.

(2) OSV kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka može biti:

1. kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad na temelju ovoga Zakona ili

2. grupa kreditnih institucija kojoj je matično društvo: matična kreditna institucija u RH ili u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding u RH ili u EU-u, matični mješoviti financijski holding u RH ili u EU-u.

(3) Hrvatska narodna banka odredit će stopu zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije u visini do 3 % ukupnog iznosa izloženosti riziku, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj ili pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir uvjete za utvrđivanje OSV kreditne institucije.

(4) Zaštitni sloj za OSV kreditne institucije sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.

(5) OSV kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za OSV kreditne institucije u visini koju odredi Hrvatska narodna banka, uzimajući u obzir stavak 6. ovoga članka i članak 248. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti stopu zaštitnog sloja za svaku OSV kreditnu instituciju, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj osnovi ili pojedinačnoj osnovi, iznad 3 % ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako je za to dobila odobrenje Europske komisije.

(7) Iznimno od stavka 3. ovoga članka i članka 238. ovoga Zakona, ako je OSV kreditna institucija društvo kći GSV kreditne institucije ili OSV kreditne institucije koja je kreditna institucija ili grupa kojoj je matično društvo institucija iz EU-a i na koju se primjenjuje zaštitni sloj za OSV kreditne institucije na konsolidiranoj osnovi, zaštitni sloj koji se primjenjuje na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi za OSV kreditne institucije ne smije prelaziti manju od sljedećih vrijednosti:

1. zbroj veće od stopa zaštitnog sloja za GSV kreditne institucije ili OSV kreditne institucije koja se primjenjuje na grupu na konsolidiranoj osnovi i 1 % ukupnog iznosa izloženosti riziku i

2. 3 % ukupnog iznosa izloženosti riziku ili stope koju je Europska komisija odobrila za primjenu na grupu na konsolidiranoj osnovi u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.

(8) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike o nazivu OSV kreditne institucije, potkategorije u koju je ona svrstana i visini stopa zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije te javno objaviti te informacije na svojim internetskim stranicama.

(9) Obavijest iz stavka 8. ovoga članka sadržava potpuno obrazloženje o tome zašto se nadzorna procjena provodi ili ne provodi u skladu s člankom 245. stavkom 9. ovoga Zakona.

(10) Hrvatska narodna banka dužna je rješenjem utvrditi OSV kreditnu instituciju i stopu zaštitnog sloja za tu OSV kreditnu instituciju.

Članak 247.

Metodologija za utvrđivanje OSV kreditnih institucija

(1) Sistemska važnost u svrhu utvrđivanja OSV kreditne institucije ocjenjuje se na osnovi najmanje jednog od sljedećih uvjeta:

1. veličine

2. značenja za gospodarstvo Europske unije ili Republike Hrvatske

3. značenja prekogranične aktivnosti i

4. povezanosti kreditne institucije ili grupe s financijskim sustavom.

(2) Ako Hrvatska narodna banka zahtijeva održavanje zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije, dužna je pridržavati se sljedećeg:

1. zaštitni sloj za OSV kreditne institucije ne smije dovesti do nerazmjernih nepovoljnih učinaka na cijeli financijski sustav drugih država članica ili na dijelove tog sustava ili na financijski sustav Europske unije kao cjeline stvaranjem zapreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta

2. najmanje jednom godišnje treba preispitivati zaštitni sloj za OSV kreditne institucije.

(3) Kada OSV kreditna institucija postane obveznik primjene minimalne donje granice u skladu s Uredbom (EU) 575/2013, Hrvatska narodna banka provodi preispitivanje u roku iz stavka 2. ovoga članka kako bi se utvrdila prikladnost prethodno utvrđenog zahtjeva za održavanje zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije u odnosu na tu kreditnu instituciju.

(4) Prije određivanja ili promjene zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije Hrvatska narodna banka dužna je o tome obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike mjesec dana prije objave odluke iz članka 246. stavka 3. ovoga Zakona ili tri mjeseca prije objave odluke iz članka 246. stavka 6. ovoga Zakona.

(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka sadržava detaljan opis sljedećih informacija:

1. obrazloženje zašto Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da će predloženi zaštitni sloj za OSV kreditne institucije biti razmjeran i učinkovit za smanjenje rizika

2. procjenu vjerojatnoga pozitivnog ili negativnog utjecaja zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije na unutarnje tržište, na osnovi dostupnih informacija i

3. visinu stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije koju Hrvatska narodna banka namjerava propisati.

(6) Hrvatska narodna banka dužna je jednom godišnje preispitati utvrđivanje OSV kreditne institucije i o rezultatu tog preispitivanja dužna je obavijestiti OSV kreditnu instituciju i Europski odbor za sistemske rizike te na svojim internetskim stranicama javno objaviti ažurirani popis svih OSV kreditnih institucija i njihove stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije.

(7) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje bitne elemente metodologije za utvrđivanje OSV kreditne institucije i određivanje stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije.

POGLAVLJE VI.
MEĐUODNOS ZAŠTITNIH SLOJEVA ZA SISTEMSKE RIZIKE

Članak 248.

Međuodnos zaštitnih slojeva za sistemski rizik GSV i OSV kreditne institucije

(1) Kada grupa kreditnih institucija u RH, na konsolidiranoj osnovi, podliježe zaštitnom sloju za GSV kreditne institucije i zaštitnom sloju za OSV kreditne institucije, na tu grupu kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi primjenjuje se viši zaštitni sloj.

(2) Kada kreditna institucija podliježe zaštitnom sloju za sistemski rizik utvrđenom u skladu s glavom XVIII. poglavljem IV. ovoga Zakona, taj se zaštitni sloj dodaje zaštitnom sloju za OSV kreditne institucije ili zaštitnom sloju za GSV kreditne institucije koji se primjenjuje u skladu s glavom XVIII. poglavljem V. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ako je zbroj stope zaštitnog sloja za sistemski rizik određene u skladu s člankom 240. ovoga Zakona i stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije određene u skladu s člankom 246. ovoga Zakona ili stope zaštitnog sloja za GSV kreditne institucije određene u skladu s člankom 245. ovoga Zakona kojoj ta kreditna institucija podliježe bio viši od 5 %, Hrvatska narodna banka traži odobrenje od Europske komisije u skladu s postupkom iz članka 246. ovoga Zakona.

(4) Ako se odlukom o utvrđivanju visine stope zaštitnog sloja za sistemski rizik ili visine stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije ili zaštitnog sloja za GSV kreditne institucije te stope smanje ili ostanu nepromijenjene u odnosu na prethodno utvrđene stope, ne provodi se postupak ishođenja odobrenja Europske komisije iz članka 246. ovoga Zakona.

(5) Hrvatska narodna banka može odrediti stope zaštitnih slojeva iz stavka 3. ovoga članka čiji bi zbroj bio viši od 5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku samo ako je za to od Europske komisije dobila odobrenje.

POGLAVLJE VII.
OSTALE MAKROBONITETNE MJERE

Članak 249.

Mjere i instrumenti za očuvanje stabilnosti financijskog sustava

(1) Hrvatska narodna banka kao imenovano tijelo, kada je to potrebno zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini, jačanja otpornosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika, podzakonskim propisom uređuje odgovarajuće mjere i instrumente koji mogu uključivati:

1. najveći dopušteni omjer vrijednosti odobrenog iznosa kredita i instrumenta osiguranja

2. najveći dopušteni omjer iznosa kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita

3. najveći dopušteni omjer iznosa otplate obroka ili rate kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita

4. najdulje dopušteno trajanje kredita

5. zahtjeve vezane uz metodu obračuna otplate kredita ili

6. druge mjere i zahtjeve radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.

(2) Kreditna institucija dužna je primjenjivati mjere propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 1. ovoga članka.

POGLAVLJE VIII.
MJERE ZA OČUVANJE KAPITALA

Članak 250.

Ograničenja raspodjela

(1) Kreditna institucija koja ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ne smije provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom ako to smanjuje redovni osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.

(2) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj dužna je izračunati najveći raspodjeljiv iznos (engl. Maximum Distributable Amount, u daljnjem tekstu: MDA) u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 10. ovoga članka i o izračunanom najvećem raspodjeljivom iznosu bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(3) Kreditna institucija iz stavka 2. ovoga članka ne smije, prije nego što izračuna najveći raspodjeljiv iznos, učiniti sljedeće:

1. provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom

2. stvoriti obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatiti varijabilne primitke ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj i

3. provoditi plaćanja po instrumentima dodatnoga osnovnog kapitala.

(4) Raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom u smislu stavaka 1. i 3. ovoga članka uključuju sljedeće:

1. isplatu dividendi u novcu

2. raspodjelu potpuno ili djelomično plaćenih bonusnih dionica ili drugih instrumenata kapitala navedenih u članku 26. stavku 1. točki a) Uredbe (EU) br. 575/2013

3. otkup ili kupnju vlastitih dionica ili drugih instrumenata kapitala kreditne institucije iz članka 26. stavka 1. točke a) Uredbe (EU) br. 575/2013

4. otplatu iznosa uplaćenih u vezi s instrumentima kapitala iz članka 26. stavka 1. točke a) Uredbe (EU) br. 575/2013 i

5. raspodjelu stavki iz članka 26. stavka 1. točaka (b) do (e) Uredbe (EU) br. 575/ 2013.

(5) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj najmanje u visini propisanoj ovim Zakonom, ne smije radnjama iz stavka 3. ovoga članka raspodjeljivati iznos koji prelazi najveći raspodjeljiv iznos izračunan u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(6) Kreditna institucija koja ispunjava zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ne smije provoditi raspodjele u vezi s osnovnim kapitalom ako to smanjuje osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge.

(7) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge dužna je izračunati najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (engl. Leverage ratio related maximum distributable amount, u daljnjem tekstu: L – MDA) u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 10. ovoga članka i o izračunanom raspodjeljivom iznosu bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(8) Kreditna institucija iz stavka 7. ovoga članka ne smije prije nego što izračuna L-MDA učiniti sljedeće:

1. provoditi raspodjelu u vezi s redovnim osnovnim kapitalom

2. stvoriti obvezu isplate varijabilnog primitka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatiti varijabilne primitke ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz stavka 6. ovoga članka i

3. provoditi plaćanja u vezi s instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.

(9) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge odnosno ako ga ne prelazi, ne smije radnjama iz stavka 8. ovoga članka raspodijeliti iznos koji prelazi L-MDA izračunan u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 10. ovoga članka.

(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje način izračuna MDA-a i L-MDA-a.

Članak 251.

Neispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj

U smislu članka 250. stavaka 1. do 5. ovoga Zakona smatra se da kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ako iznos i kvaliteta regulatornog kapitala kojima ta kreditna institucija raspolaže nisu dostatni za istodobno ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i svakog od sljedećih zahtjeva:

1. iz članka 92. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona, a koji se koristi za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge

2. iz članka 92. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona, a koji se koristi za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge i

3. iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona, a koji se koristi za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge.

Članak 252.

Neispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge

U smislu članka 250. stavaka 6. do 9. ovoga Zakona smatra se da kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge ako iznos i kvaliteta regulatornog kapitala kojima ta kreditna institucija raspolaže nisu dostatni za istodobno ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge i svakog od sljedećih zahtjeva:

1. iz članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona za pokrivanje rizika prekomjerne financijske poluge i

2. iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona za pokrivanje rizika prekomjerne financijske poluge.

Članak 253.

Plaćanja koja podliježu ograničenjima raspodjela

Ograničenja raspodjela propisana člankom 250. ovoga Zakona primjenjuju se samo na plaćanja koja dovode do smanjenja redovnoga osnovnog kapitala ili smanjenja dobiti te ako privremena obustava plaćanja ili neprovođenje plaćanja ne znače nastanak statusa neispunjavanja obveza ili uvjet za pokretanje postupka u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugim propisima kojima se uređuje postupak u slučaju insolventnosti kreditne institucije.

Članak 254.

Raspodjele u slučaju neispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i zaštitni sloj omjera financijske poluge

(1) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge, a namjerava raspodijeliti određeni dio dobiti raspoložive za raspodjelu ili provesti radnje iz članka 250. stavaka 3. i 8. ovoga Zakona, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti sljedeće informacije:

1. iznos kapitala kreditne institucije, iskazan po sljedećim vrstama:

a) redovni osnovni kapital

b) dodatni osnovni kapital

c) dopunski kapital

2. iznos dobiti tekuće godine ostvarene tijekom i na kraju poslovne godine

3. najveći raspodjeljiv iznos izračunan u skladu s člankom 250. stavcima 2., 7. i 10. ovoga Zakona

4. iznos dobiti raspoložive za raspodjelu koju namjerava rasporediti na sljedeće stavke:

a) isplatu dividendi

b) otkup dionica

c) plaćanja po instrumentima dodatnoga osnovnog kapitala

d) isplatu varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, stvaranjem nove obveze plaćanja ili plaćanjem na temelju obveze koja je nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.

(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i održavati sustave kojima osigurava točan izračun iznosa dobiti raspoložive za raspodjelu, MDA i L-MDA, a tu je točnost dužna na zahtjev Hrvatske narodne banke dokazati.

Članak 255.

Plan za očuvanje kapitala

(1) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge dužna je izraditi plan za očuvanje kapitala i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije u roku od pet radnih dana nakon što je ustanovila da ne ispunjava taj zahtjev.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može na zahtjev kreditne institucije odobriti dostavu plana za očuvanje kapitala u roku od najviše deset radnih dana uzimajući u obzir opseg i složenost poslova koje ta kreditna institucija obavlja.

(3) Plan za očuvanje kapitala mora sadržavati sljedeće:

1. procjene prihoda i rashoda te projekciju bilance

2. mjere za povećanje stopa kapitala kreditne institucije i

3. plan i vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala kako bi se u cijelosti ispunio zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge.

(4) Hrvatska narodna banka može od kreditne institucije zahtijevati i druge podatke koje smatra potrebnima za provođenje procjene iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Hrvatska narodna banka procjenjuje plan za očuvanje kapitala i odobrava ga samo ako smatra vrlo vjerojatnim da će se provođenjem plana očuvati kapital ili prikupiti dovoljno dodatnoga kapitala koji bi kreditnoj instituciji omogućio ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj ili zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge u roku koji Hrvatska narodna banka smatra primjerenim.

(6) Ako Hrvatska narodna banka ne odobri plan za očuvanje kapitala u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, poduzima jednu mjeru ili obje sljedeće mjere:

1. nalaže kreditnoj instituciji da poveća regulatorni kapital do određenih razina u određenim rokovima

2. na osnovi svojih ovlasti u skladu s člankom 185. ovoga Zakona, nalaže stroža ograničenja raspodjele od onih iz članaka 250. do 254. ovoga Zakona.

(7) Ako kreditna institucija namjerava poduzeti druge mjere za povećanje stopa kapitala odnosno ako namjerava promijeniti vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala sadržanog u odobrenom planu za očuvanje kapitala, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti izmijenjeni plan za očuvanje kapitala koji Hrvatska narodna banka procjenjuje i odobrava u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

Članak 256.

Mjere za očuvanje kapitala ako zahtjev za kombinirani zaštitni sloj i zaštitni sloj omjera financijske poluge nije ispunjen na konsolidiranoj osnovi

(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, a na konsolidiranoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj koji se odnosi na grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi, dužne su primjenjivati:

1. članke 250. do 254. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na pojedinačnoj osnovi, i

2. članak 255. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH.

(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj primjenjiv na njih na pojedinačnoj osnovi, kao ni takav zahtjev na konsolidiranoj osnovi koji se odnosi na grupu kreditnih institucija u RH, dužne su primjenjivati:

1. članke 250. do 254. ovoga Zakona tako da se najvećim raspodjeljivim iznosom smatra manji od sljedećih iznosa:

a) iznos izračunan primjenom članka 250. ovoga Zakona ili

b) iznos izračunan primjenom stavka 1. točke 1. ovoga članka

2. članak 255. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH.

(3) Iznimno od članka 255. ovoga Zakona, članica grupe kreditnih institucija u RH koja na pojedinačnoj osnovi ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj nije dužna izraditi plan za očuvanje kapitala u slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, već je matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna izraditi plan za očuvanje kapitala iz stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 2. ovoga članka tako da najmanje sadržava i planove za očuvanje kapitala društava članica grupe kreditnih institucija u RH koje na pojedinačnoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.

(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje zahtjeve propisane člancima 250. do 254. ovoga Zakona, kao i zahtjeve iz ovoga članka koje matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH moraju ispunjavati u slučaju iz ovoga članka.

POGLAVLJE IX.
IZVJEŠTAVANJE

Članak 257.

Izvještavanje

Kreditna institucija i matična kreditna institucija dužne su izvještavati Hrvatsku narodnu banku o zaštitnim slojevima kapitala iz glave XVIII. poglavlja II. do VI. ovoga Zakona i mjerama za očuvanje kapitala iz članaka 250. do 256. ovoga Zakona na način i u rokovima propisanima podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 217. stavka 2. ovoga Zakona.