########################################################################
Tax-Tix RAG v2.0 — MODULARNI PROPIS
NAVIGACIJSKA GLAVA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA

PROPIS: Zakon o kreditnim institucijama
MODUL_ID: ZKI_17
DATOTEKA: 17_ZKI_KAPITALNI_ZASTITNI_SLOJEVI.txt
NAZIV_MODULA: Kapitalni zaštitni slojevi
IZVORNA_HIJERARHIJA: Glava XVIII., Poglavlja I.–IV.
OBUHVAT: čl. 225.–243.
SAZETAK_MODULA: Ograničenje raspodjele kapitala, zaštitni sloj za očuvanje kapitala, protuciklički sloj i sloj za sistemski rizik.
KLJUCNI_POJMOVI: kapitalni zahtjev; zaštitni sloj kapitala; protuciklički sloj; sistemski rizik; stopa sloja; geografska raspodjela izloženosti
SINONIMI_I_KORISNICKI_IZRAZI: capital buffer; CCyB; systemic risk buffer; capital conservation buffer
POVEZANI_MODULI: 14_ZKI_BONITETNI_ZAHTJEVI_I_SUSTAV_UPRAVLJANJA.txt; 18_ZKI_SISTEMSKI_RIZICI_I_OCUVANJE_KAPITALA.txt; 30_ZKI_PRIJELAZNE_I_ZAVRSNE_ODREDBE.txt
STATUS_I_PRIMJENJIVOST_IZVORA: NN 22/26; na snazi od 13.03.2026.
VREMENSKO_PRAVILO: Za prijelazne režime i odredbe s kasnijim stupanjem na snagu obvezno provjeriti 30_ZKI_PRIJELAZNE_I_ZAVRSNE_ODREDBE.txt.
STATUS_TEKSTA: Tekst nakon oznake IZVORNI PRAVNI TEKST prenesen je iz jedinog dostavljenog Word izvora. Normalizirani su samo Word oblikovanje, tvrdi razmaci i prijelomi odlomaka; pravni tekst nije jezično ispravljan niti dopunjavan.
IZVORNA_DATOTEKA: Zakon o kreditnim institucijama 2026.docx
IZVOR_SHA256: 1383808499406eca417ca8fab7b8d72cefa381ae291539287a7c1d9d1089fbf2
########################################################################

UNUTARNJA NAVIGACIJA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA
- GLAVA XVIII. MAKROBONITETNI OKVIR → Članak 225.
- POGLAVLJE I. OGRANIČENJE RASPOLAGANJA REDOVNIM OSNOVNIM KAPITALOM → Članak 225.
- POGLAVLJE II. ZAŠTITNI SLOJ ZA OČUVANJE KAPITALA → Članak 226.
- POGLAVLJE III. PROTUCIKLIČKI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA → Članak 227.
- POGLAVLJE IV. ZAŠTITNI SLOJ ZA SISTEMSKI RIZIK → Članak 238.

========================================================================
IZVORNI PRAVNI TEKST
========================================================================
GLAVA XVIII.
MAKROBONITETNI OKVIR

POGLAVLJE I.
OGRANIČENJE RASPOLAGANJA REDOVNIM OSNOVNIM KAPITALOM

Članak 225.

Ograničenje raspolaganja redovnim osnovnim kapitalom

(1) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristiti za:

1. ispunjavanje zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama a), b) i c) Uredbe (EU) br. 575/2013

2. ispunjavanje zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 105. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge niti

3. ispunjavanje smjernica o kojima je Hrvatska narodna banka obavijestila kreditnu instituciju u skladu s člankom 108. ovoga Zakona koje se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge.

(2) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja jednog od zaštitnih slojeva, koristiti za ispunjavanje drugih primjenjivih zaštitnih slojeva.

(3) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristiti za:

1. ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013

2. ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije izvan EU-a iz članka 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013

3. ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze naloženog na temelju zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava ni za

4. ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze za sanacijske subjekte koji su dio GSV kreditne institucije i značajna društva kćeri sa sjedištem u EU-u GSV kreditne institucije izvan EU-a.

POGLAVLJE II.
ZAŠTITNI SLOJ ZA OČUVANJE KAPITALA

Članak 226.

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala

(1) Kreditna institucija dužna je, uz redovni osnovni kapital koji se održava radi ispunjavanja svih kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama a), b) i c) Uredbe (EU) br. 575/2013 održavati zaštitni sloj za očuvanje kapitala u obliku redovnoga osnovnog kapitala, u visini od 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, kao što je primjenjivo u skladu s dijelom prvim glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dužna je primijeniti odredbe članka 250. stavaka 2., 3. i 5. ovoga Zakona, članka 255. ovoga Zakona te, kada je potrebno, članka 256. ovoga Zakona.

POGLAVLJE III.
PROTUCIKLIČKI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA

Članak 227.

Opće odredbe

(1) Kreditna institucija dužna je u obliku redovnoga osnovnog kapitala održavati protuciklički zaštitni sloj kapitala koji je jednak njezinu ukupnom iznosu izloženosti riziku, pomnoženom sa specifičnom stopom protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona.

(2) Kreditna institucija dužna je održavati protuciklički zaštitni sloj kapitala iz stavka 1. ovoga članka na pojedinačnoj i na konsolidiranoj osnovi na način i u skladu s dijelom prvim, glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dužna je primijeniti odredbe članka 250. stavaka 2., 3. i 5., članka 255. te, u slučaju kada je potrebno, članka 256. ovoga Zakona.

Članak 228.

Određivanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje Republike Hrvatske odnosno imenovano tijelo u svrhu provedbe članka 136. stavka 1. Direktive 2013/36/EU.

(2) Hrvatska narodna banka visinu stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala objavljuje u »Narodnim novinama«.

(3) Hrvatska narodna banka dužna je za svako tromjesečje izračunati referentni pokazatelj na kojem zasniva svoju procjenu potrebne visine stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(4) Referentni pokazatelj iz stavka 3. ovoga članka mora na smislen način odražavati kreditni ciklus i rizike koji proizlaze iz prekomjernog kreditnog rasta u Republici Hrvatskoj, kao i specifičnosti gospodarstva Republike Hrvatske, a referentni pokazatelj obvezno se zasniva na odstupanju omjera kredita i bruto domaćeg proizvoda od njegova dugoročnog trenda te uzima u obzir, među ostalim, sljedeće:

1. pokazatelj rasta razine kredita u Republici Hrvatskoj, a posebno pokazatelj koji odražava promjenu omjera odobrenih kredita u Republici Hrvatskoj i bruto domaćeg proizvoda i

2. važeće smjernice Europskog odbora za sistemske rizike u vezi s načinom mjerenja i izračuna odstupanja omjera kredita i bruto domaćeg proizvoda od dugoročnog trenda te u vezi s izračunom referentnih pokazatelja, sve u skladu s člankom 135. stavkom 1. točkom b) Direktive 2013/36/EU.

(5) Hrvatska narodna banka dužna je za svako tromjesečje procijeniti intenzitet cikličkoga sistemskog rizika i primjerenu visinu stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za područje Republike Hrvatske i prema potrebi odrediti ili prilagoditi visinu stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala te pritom, uzima u obzir:

1. referentni pokazatelj iz stavaka 3. i 4. ovoga članka

2. važeće smjernice Europskog odbora za sistemske rizike o priznavanju i određivanju stopa protucikličkoga zaštitnog sloja i sve preporuke tog odbora u vezi s određivanjem stope protucikličkoga zaštitnog sloja i

3. ostale varijable koje Hrvatska narodna banka smatra relevantnima za rješavanje pitanja cikličkoga sistemskog rizika.

Članak 229.

Visina stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

(1) Hrvatska narodna banka određuje stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u rasponu između 0 % i 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku, pri čemu je podešava u iznosima od 0,25 postotnih bodova ili višekratnicima 0,25 postotnih bodova.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku ako je to opravdano na osnovi procjene iz članka 228. stavka 5. ovoga Zakona i tako utvrđena stopa primjenjuje se za izračun specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u skladu s člankom 235. ovoga Zakona.

Članak 230.

Početak ili povećanje obveze održavanja protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

(1) Kada Hrvatska narodna banka prvi put odredi stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala veću od 0 % ili kada poveća važeću stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, dužna je odrediti datum početka primjene te stope pri izračunu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala.

(2) Datum je početka primjene iz stavka 1. ovoga članka 12 mjeseci od dana objave iz članka 232. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je to zbog izvanrednih okolnosti opravdano, Hrvatska narodna banka može odrediti da je datum početka primjene kraći od 12 mjeseci od dana objave povećane stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz članka 232. ovoga Zakona.

Članak 231.

Smanjenje ili ukidanje obveze održavanja protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

(1) Ako Hrvatska narodna banka smanji važeću stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala ili je odredi u visini od 0 %, u objavi iz članka 232. ovoga Zakona određuje datum početka primjene i indikativno razdoblje u kojem ne očekuje da će povećati tu stopu.

(2) Indikativno razdoblje iz stavka 1. ovoga članka nije obvezujuće za Hrvatsku narodnu banku.

Članak 232.

Objava stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

(1) Hrvatska narodna banka dužna je rezultate procjene iz članka 228. stavka 5. ovoga Zakona objaviti na svojim internetskim stranicama pri čemu objava uključuje najmanje sljedeće informacije:

1. stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala koja će se primjenjivati

2. relevantni omjer kredita i bruto domaćeg proizvoda i odstupanje od njegova dugoročnog trenda

3. referentni pokazatelj iz članka 228. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona

4. objašnjenje razloga za određivanje te stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

5. u slučaju povećanja stope, datum od kojeg su kreditne institucije dužne početi primjenjivati tu povećanu stopu radi izračuna protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

6. ako je datum početka primjene iz točke 5. ovoga stavka kraći od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku, napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj kraći rok za primjenu i

7. u slučaju smanjenja stope, indikativno razdoblje u kojem se ne očekuje povećanje stope, s objašnjenjem razloga za određivanje tog razdoblja.

(2) Hrvatska narodna banka nastoji vrijeme objave iz stavka 1. ovoga članka uskladiti s vremenom objave imenovanih tijela iz drugih država članica.

(3) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike o svakoj promjeni stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala i o informacijama iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 233.

Priznavanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

(1) Ako imenovano tijelo druge države članice ili relevantno tijelo treće zemlje odredi stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku, Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o priznavanju te stope za izračun protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala.

(2) Ako Hrvatska narodna banka donese odluku o priznavanju stope iz stavka 1. ovoga članka, dužna je tu odluku objaviti u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama, pri čemu objava na internetskim stranicama sadržava sljedeće:

1. stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala koja će se primjenjivati

2. naziv države članice ili treće zemlje na koju se primjenjuje stopa iz stavka 1. ovoga članka

3. u slučaju povećanja stope, datum od kojeg su kreditne institucije dužne početi primjenjivati tu povećanu stopu radi izračuna protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala i

4. ako je datum početka primjene iz točke 3. ovoga stavka kraći od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku, napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj kraći datum za primjenu.

(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadržava stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, naziv države članice ili treće zemlje na koju se primjenjuje ta stopa i datum početka primjene.

Članak 234.

Odlučivanje o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za treće zemlje

(1) Ako relevantno tijelo treće zemlje nije odredilo i objavilo stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, Hrvatska narodna banka može odrediti stopu u svrhu izračuna protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za kreditne institucije za izloženosti s područja trećih zemalja.

(2) U svrhu izračuna protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za kreditne institucije za izloženosti s područja trećih zemalja, Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o drukčijoj stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje od one koju je odredilo i objavilo relevantno tijelo treće zemlje ako opravdano smatra da ta stopa koju je odredilo relevantno tijelo treće zemlje nije primjerena za zaštitu kreditnih institucija od rizika koji proizlaze iz prekomjernoga kreditnog rasta u toj zemlji.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ne može odrediti stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala manju od one koju je odredilo relevantno tijelo treće zemlje, osim ako je ta stopa veća od 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku.

(4) Ako Hrvatska narodna banka odredi stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovoga članka koja je veća od važeće stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala koju je odredilo relevantno tijelo iz treće zemlje, dužna je odrediti datum početka primjene te stope pri izračunu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala.

(5) Datum je početka primjene iz stavka 4. ovoga članka 12 mjeseci od dana objave povećane stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je to zbog izvanrednih okolnosti opravdano, Hrvatska narodna banka može odrediti da je datum početka primjene kraći od 12 mjeseci od dana objave povećane stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.

(7) Hrvatska narodna banka dužna je odluku o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje, određenu u skladu sa stavkom 1. ili 4. ovoga članka, objaviti u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama, pri čemu objava na internetskim stranicama uključuje najmanje sljedeće informacije:

1. stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala i naziv treće zemlje na koju se primjenjuje

2. obrazloženje visine te stope

3. ako je stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala prvi put određena u visini iznad 0 % ili ako je povećana, datum od kojeg su kreditne institucije dužne početi primjenjivati tu povećanu stopu pri izračunu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala i

4. ako je datum početka primjene iz točke 3. ovoga stavka kraći od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku, napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj kraći datum početka primjene.

(8) Odluka iz stavka 7. ovoga članka sadržava stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala i datum početka primjene te stope.

(9) Hrvatska narodna banka pri priznavanju stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz članka 233. ovoga Zakona i pri odlučivanju o visini stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz ovoga članka uzima u obzir preporuke Europskog odbora za sistemske rizike.

Članak 235.

Izračun specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

(1) Kreditna institucija dužna je specifičnu stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala izračunavati kao ponderirani prosjek stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala koje su određene i objavljene za područje Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih zemalja u kojima kreditna institucija ima relevantne kreditne izloženosti ili koje se primjenjuju u skladu s člankom 234. ovoga Zakona.

(2) U svrhu provedbe stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je osigurati odgovarajuću evidenciju primjenjivih stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za države u kojima ima relevantne kreditne izloženosti i uspostaviti postupke u vezi s pravodobnim ažuriranjem te evidencije.

(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje način izračuna specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 236.

Primjena stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala veće od 2,5 %

(1) Ako Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 229. stavkom 2. ovoga Zakona odredi stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku, kreditna institucija dužna je pri izračunu specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloženosti koje ima u Republici Hrvatskoj primjenjivati tu stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala.

(2) Ako imenovano tijelo druge države članice odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku, kreditna institucija dužna je pri izračunu specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloženosti koje ima u državi članici čije je imenovano tijelo odredilo tu stopu primjenjivati sljedeće:

1. stopu u visini od 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 233. ovoga Zakona nije priznala stopu veću od 2,5 %

2. stopu koju je odredilo imenovano tijelo druge države članice, ako je tu stopu priznala Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 233. ovoga Zakona.

(3) Ako relevantno tijelo treće zemlje odredi stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku, kreditna institucija dužna je pri izračunu specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloženosti koje ima u trećoj zemlji čije je relevantno tijelo odredilo tu stopu primjenjivati sljedeće:

1. stopu u visini od 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 233. ovoga Zakona nije priznala stopu veću od 2,5 %

2. stopu koju je odredilo relevantno tijelo treće zemlje, ako je tu stopu priznala Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 233. ovoga Zakona.

(4) Kreditna institucija dužna je stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz stavaka 1. do 3. ovoga članka primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona u svrhu izračuna dijela konsolidiranog kapitala koji se odnosi na tu kreditnu instituciju.

Članak 237.

Početak primjene stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala pri izračunu specifične stope

(1) U slučaju povećanja stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za područje Republike Hrvatske i drugih država članica, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona od datuma navedenog u objavi odluke iz članka 232. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ili u objavi odluke iz članka 233. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.

(2) U slučaju povećanja stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona po isteku 12 mjeseci nakon što je relevantno tijelo treće zemlje objavilo promjenu stope, bez obzira na to zahtijeva li to tijelo od kreditnih institucija koje imaju sjedište u toj trećoj zemlji primjenu promijenjene stope u kraćem razdoblju.

(3) U smislu stavka 2. ovoga članka danom objave promjene stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje smatra se datum kada je relevantno tijelo treće zemlje promjenu stope objavilo u skladu s propisima te države.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u slučaju povećanja stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, ako Hrvatska narodna banka odredi stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za treću zemlju u skladu s člankom 234. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona ili ako prizna stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za treću zemlju u skladu s člankom 233. ovoga Zakona, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona počevši od datuma navedenog u objavi odluke iz članka 233. stavka 2. točke 3. ili članka 234. stavka 7. ovoga Zakona.

(5) U slučaju smanjenja stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona od dana objave odluke o smanjenju te stope.

POGLAVLJE IV.
ZAŠTITNI SLOJ ZA SISTEMSKI RIZIK

Članak 238.

Opće odredbe

(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za određivanje zaštitnog sloja za sistemski rizik za kreditne institucije i za određivanje izloženosti i podskupina kreditnih institucija na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje.

(2) Hrvatska narodna banka s ciljem sprječavanja i ublažavanja makrobonitetnih ili sistemskih rizika, uključujući i rizike koji proizlaze iz klimatskih promjena koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) 575/2013, glavom XVIII. poglavljima III. i V. ovoga Zakona te ukupni iznos izloženosti riziku, određuje zaštitni sloj iz stavka 1. ovoga članka na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi.

(3) Hrvatska narodna banka pri utvrđivanju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka posebno uzima u obzir rizike poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj.

(4) Hrvatska narodna banka odlukom određuje stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik iz stavka 1. ovoga članka za sve kreditne institucije za jednu podskupinu ili više podskupina kreditnih institucija, za sve podskupine ili podskupinu izloženosti kako je navedeno u članku 240. stavku 3. ovoga Zakona

(5) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje način izračuna zaštitnog sloja za sistemski rizik.

Članak 239.

Zahtjev za održavanje zaštitnog sloja za sistemski rizik

(1) Kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za sistemski rizik na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi na način i u skladu s dijelom prvim, glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Kreditna institucija dužna je zaštitni sloj za sistemski rizik, izračunan i održavan u skladu s odlukom iz članka 238. ovoga Zakona, održavati redovnim osnovnim kapitalom, kako je propisano u skladu s dijelom prvim, glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013, u visini i na način koji odredi Hrvatska narodna banka.

(3) Na kreditnu instituciju koja ne ispunjava zahtjev iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 250. stavaka 2., 3. i 5., članka 255. i, kada je to moguće, članka 256. ovoga Zakona, a u slučaju da primjena tih odredbi ne dovede do zadovoljavajućeg poboljšanja redovnoga osnovnoga kapitala kreditne institucije za potrebe relevantnog sistemskog rizika, Hrvatska narodna banka može naložiti dodatne mjere u skladu s ovim Zakonom.

Članak 240.

Način određivanja stope zaštitnog sloja za sistemski rizik

(1) Hrvatska narodna banka može u skladu s člankom 238. stavkom 4. ovoga Zakona odrediti da se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje na:

1. sve izloženosti u Republici Hrvatskoj

2. sljedeće sektorske izloženosti u Republici Hrvatskoj:

a) sve izloženosti prema klijentima na malo koji su fizičke osobe, a koje su osigurane stambenim nekretninama

b) sve izloženosti prema pravnim osobama koje su osigurane poslovnim nekretninama

c) sve izloženosti prema pravnim osobama, isključujući one iz podtočke b) ove točke

d) sve izloženosti prema fizičkim osobama, isključujući one iz podtočke a) ove točke

3. sve izloženosti u drugim državama članicama, u skladu s člankom 241. stavkom 14. ovoga Zakona i u skladu sa stavcima 7. i 8. ovoga članka

4. sektorske izloženosti, kako su utvrđene u točki 2. ovoga stavka, u drugim državama članicama kako bi se u skladu s člankom 243. ovoga Zakona omogućilo priznavanje stope zaštitnog sloja koju je odredila ta država članica

5. izloženosti u trećim zemljama ili

6. podskupine bilo koje od skupina navedenih u točki 2. ovoga stavka.

(2) Hrvatska narodna banka stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik utvrđuje kao višekratnik 0,5 postotnih bodova.

(3) Hrvatska narodna banka može odrediti različite stope zaštitnog sloja za sistemski rizik za različite podskupine kreditnih institucija i izloženosti.

(4) Hrvatska narodna banka ne smije zaštitnim slojem za sistemski rizik rješavati rizike iz glave XVIII. poglavlja III. i glave XVIII. poglavlja V. ovoga Zakona te rizike koji su u potpunosti pokriveni izračunom iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(5) Hrvatska narodna banka pri određivanju potrebnoga zaštitnog sloja za sistemski rizik vodi računa o tome da obveza njegova održavanja ne dovodi do nerazmjerno nepovoljnih učinaka na cijeli financijski sustav drugih država članica ili na dijelove tog sustava ili na financijski sustav Europske unije kao cjeline stvaranjem zapreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

(6) Hrvatska narodna banka dužna je preispitati obvezu održavanja zaštitnog sloja za sistemski rizik najmanje svake dvije godine.

(7) Ako Hrvatska narodna banka odluči primijeniti zaštitni sloj za sistemski rizik na izloženosti kreditnih institucija u drugim državama članicama, stopa zaštitnog sloja za sve izloženosti u Europskoj uniji bit će ista osim u slučaju priznavanja stope ovog zaštitnog sloja koji je uređen člankom 243. ovoga Zakona.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik za izloženosti kreditnih institucija u određenoj državi članici može biti različita samo ako je Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 243. ovoga Zakona priznala stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredila ta država članica.

(9) Kada se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje na ukupni iznos izloženosti kreditne institucije koja postane u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 obveznik primjene minimalne donje granice, Hrvatska narodna banka provodi preispitivanje u roku iz stavka 6. ovoga članka kako bi se utvrdila prikladnost prethodno utvrđenog zahtjeva za održavanje zaštitnog sloja za sistemski rizik za tu kreditnu instituciju.

Članak 241.

Postupak pri određivanju zaštitnog sloja za
sistemski rizik

(1) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike prije odluke o određivanju ili promjeni stope zaštitnog sloja za sistemski rizik u skladu s člankom 238. ovoga Zakona i u slučaju da se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik odnosi na izloženosti u trećim zemljama.

(2) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti nadležno ili imenovano tijelo države članice ako se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik odnosi na kreditnu instituciju koja je društvo kći čija matična kreditna institucija ima poslovni nastan u drugoj državi članici.

(3) Obavijest iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sadržava detaljan opis informacija:

1. sistemski ili makrobonitetni rizik u Republici Hrvatskoj

2. razloge zbog kojih veličina sistemskog ili makrobonitetnog rizika ugrožava stabilnost financijskog sustava u Republici Hrvatskoj i opravdava stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik

3. obrazloženje zašto Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da će predloženi zaštitni sloj za sistemski rizik biti razmjeran i učinkovit za smanjenje rizika

4. procjenu vjerojatnoga pozitivnog ili negativnog utjecaja zaštitnog sloja za sistemski rizik na unutarnje tržište, na osnovi dostupnih informacija

5. stopu ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koje Hrvatska narodna banka namjerava odrediti, izloženosti na koje će se primijeniti i kreditne institucije na koje se odnose navedene stope i

6. obrazloženje Hrvatske narodne banke o razlozima zbog kojih se može smatrati da se zaštitnim slojem za sistemski rizik ne udvostručuje funkcioniranje zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije, ako se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjuje na sve izloženosti.

(4) Ako određivanje ili promjena stope zaštitnog sloja za sistemski rizik ne dovode do povećanja prethodno utvrđene stope zaštitnog sloja za sistemski rizik, Hrvatska narodna banka o tome obavještava Europski odbor za sistemske rizike i druga nadležna tijela u skladu sa stavcima 1. do 3. ovoga članka.

(5) Ako stopa ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koje Hrvatska narodna banka namjerava odrediti za bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 240. stavka 1. ovoga Zakona na koje se primjenjuje jedna ili više stopa navedenoga zaštitnog sloja ne dovede do kombinirane stope zaštitnog sloja veće od 3 % za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka obavještava o tome Europski odbor za sistemske rizike u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, mjesec dana prije objave iz članka 242. ovoga Zakona.

(6) U prag od 3 % iz stavka 5. ovoga članka ne uračunava se priznavanje stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredila druga država članica postupajući u skladu s nacionalnim propisom država članica u koji je prenesen članak 134. Direktive 2013/36.

(7) Ako Hrvatska narodna banka namjerava odrediti stopu ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik za bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 240. stavka 1. ovoga Zakona koje podliježu jednom zaštitnom sloju ili više zaštitnih slojeva za sistemski rizik, koje dovedu do kombinirane stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koja je veća od 3 %, ali ne veća od 5 % za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka u obavijesti iz stavka 1. ovoga članka traži mišljenje Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike.

(8) Hrvatska narodna banka može primijeniti namjeravanu stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik ako je dobila pozitivno mišljenje Europske komisije, a ako je mišljenje Europske komisije negativno, Hrvatska narodna banka postupa u skladu s mišljenjem Europske komisije ili navodi razloge za nepostupanje u skladu s mišljenjem Europske komisije.

(9) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka ako je kreditna institucija na koju se primjenjuje jedna ili više stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik društvo kći čije matično društvo ima poslovni nastan u drugoj državi članici, Hrvatska narodna banka u sklopu obavijesti iz stavka 3. ovoga članka dostavlja preporuku Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike.

(10) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka ako nadležno odnosno imenovano tijelo druge države članice nadležno za društva kćeri i matična društva iskažu neslaganje s predloženom stopom ili stopama zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjivima na tu kreditnu instituciju te u slučaju negativnog mišljenja Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike, Hrvatska narodna banka ne smije primijeniti odluku o zaštitnom sloju za sistemski rizik, ali može u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

(11) Hrvatska narodna banka pričekat će s donošenjem stope zaštitnog sloja dok Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku iz stavka 10. ovoga članka i odredit će stopu u skladu s tom odlukom.

(12) Hrvatska narodna banka može izraziti neslaganje kada je nadležno odnosno imenovano tijelo druge države članice obavijesti o primjeni zaštitnog sloja za sistemski rizik iz stavka 7. ovoga članka koji se odnosi na kreditnu instituciju kćer iz te države članice čije matično društvo ima sjedište u Republici Hrvatskoj.

(13) Kada Hrvatska narodna banka uzajamno priznaje stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je propisala druga država članica u skladu s odredbama nacionalnog propisa država članica kojim je prenesena odredba članka 134. Direktive 2013/36/EU, neće je pribrajati pragu opisanom u stavku 7. ovoga članka.

(14) Ako Hrvatska narodna banka namjerava odrediti stopu ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjive na bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 240. stavka 1. ovoga Zakona koje podliježu jednom zaštitnom sloju ili više zaštitnih slojeva za sistemski rizik, a koje dovode do kombinirane stope zaštitnog sloja za sistemski rizik veće od 5 % za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka prije donošenja te odluke traži odobrenje od Europske komisije.

(15) Hrvatska narodna banka može primijeniti stopu iz stavka 14. ovoga članka nakon što Europska komisija odobri primjenu te stope.

(16) Kada Hrvatska narodna banka uzajamno priznaje stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je propisala druga država članica u skladu s odredbama nacionalnih propisa država članica kojima je prenesena Direktiva 2013/36/EU, neće je pribrajati pragu opisanom u stavku 14. ovoga članka.

Članak 242.

Objava stope zaštitnog sloja za sistemski rizik

(1) Nakon određivanja jedne ili više stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik u skladu s člankom 241. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka dužna je u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama objaviti visinu stope zaštitnog sloja.

(2) Objava iz stavka 1. ovoga članka na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke sadržava najmanje sljedeće informacije:

1. stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik

2. kreditne institucije na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje

3. izloženosti na koje se stopa ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjuju

4. obrazloženje za određivanje stope ili stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik, osim u slučaju kada bi to obrazloženje moglo narušiti stabilnost financijskog sustava

5. datum od kojeg su kreditne institucije dužne primijeniti određene stope ili stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik i

6. nazive država ako se na izloženosti u tim državama primjenjuje zaštitni sloj za sistemski rizik.

(3) Objava iz stavka 1. ovoga članka u »Narodnim novinama« sadržava najmanje sljedeće informacije:

1. stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik

2. naznaku kreditnih institucija na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje

3. datum početka primjene i

4. nazive države članice i/ili treće zemlje na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje.

Članak 243.

Priznavanje stope zaštitnog sloja za sistemski rizik

(1) Hrvatska narodna banka može donijeti odluku kojom priznaje stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge države članice i u tom slučaju propisati primjenu te stope zaštitnog sloja na kreditne institucije za izloženosti u toj državi članici.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je tu odluku objaviti u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama te o tome obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike.

(3) Hrvatska narodna banka dužna je pri donošenju odluke o priznavanju stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge države članice uzeti u obzir informacije koje je dostavila ta država članica koja određuje tu stopu u skladu s nacionalnim propisom država članica u koji je prenesen članak 133. stavci 9. i 13. Direktive 2013/36/EU.

(4) Ako Hrvatska narodna banka u skladu sa stavkom 1. ovoga članka prizna stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik, taj zaštitni sloj za sistemski rizik može se dodati zaštitnom sloju za sistemski rizik koji se primjenjuje u skladu s člancima 238. do 241. ovoga Zakona, uz uvjet da se tim zaštitnim slojevima pokrivaju različiti rizici, a ako se zaštitnim slojevima pokrivaju isti rizici, kreditne institucije dužne su primijeniti samo viši zaštitni sloj.

(5) Ako odredi stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik, Hrvatska narodna banka može Europskom odboru za sistemske rizike podnijeti zahtjev za izdavanje preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 jednoj državi ili više država članica za priznavanje te stope zaštitnog sloja za izloženosti u Republici Hrvatskoj.