########################################################################
Tax-Tix RAG v2.0 — MODULARNI PROPIS
NAVIGACIJSKA GLAVA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA

PROPIS: Zakon o kreditnim institucijama
MODUL_ID: ZKI_15
DATOTEKA: 15_ZKI_UNUTARNJE_KONTROLE_PRIMICI_I_IZLOZENOSTI.txt
NAZIV_MODULA: Unutarnje kontrole, primitci, posebni odnosi i izloženosti
IZVORNA_HIJERARHIJA: Glava XV., Poglavlja V.–IX. i Glava XVI.
OBUHVAT: čl. 196.–215.
SAZETAK_MODULA: Kontrolne funkcije, politika primitaka, osobe u posebnom odnosu, velike izloženosti, materijalna imovina i izvještavanje HNB-a.
KLJUCNI_POJMOVI: unutarnje kontrole; upravljanje rizicima; usklađenost; unutarnja revizija; politika primitaka; bonus; poseban odnos; velika izloženost; izvještavanje HNB
SINONIMI_I_KORISNICKI_IZRAZI: compliance; internal audit; remuneration; related parties; large exposures
POVEZANI_MODULI: 06_ZKI_UPRAVA_NADZORNI_ODBOR_I_KLJUCNE_FUNKCIJE.txt; 14_ZKI_BONITETNI_ZAHTJEVI_I_SUSTAV_UPRAVLJANJA.txt; 16_ZKI_RACUNOVODSTVO_I_REVIZIJA.txt; 26_ZKI_OSTALE_POVREDE_KREDITNIH_INSTITUCIJA.txt
STATUS_I_PRIMJENJIVOST_IZVORA: NN 22/26; na snazi od 13.03.2026.
VREMENSKO_PRAVILO: Za prijelazne režime i odredbe s kasnijim stupanjem na snagu obvezno provjeriti 30_ZKI_PRIJELAZNE_I_ZAVRSNE_ODREDBE.txt.
STATUS_TEKSTA: Tekst nakon oznake IZVORNI PRAVNI TEKST prenesen je iz jedinog dostavljenog Word izvora. Normalizirani su samo Word oblikovanje, tvrdi razmaci i prijelomi odlomaka; pravni tekst nije jezično ispravljan niti dopunjavan.
IZVORNA_DATOTEKA: Zakon o kreditnim institucijama 2026.docx
IZVOR_SHA256: 1383808499406eca417ca8fab7b8d72cefa381ae291539287a7c1d9d1089fbf2
########################################################################

UNUTARNJA NAVIGACIJA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA
- POGLAVLJE V. SUSTAV UNUTARNJIH KONTROLA → Članak 196.
- POGLAVLJE VI. POLITIKA PRIMITAKA → Članak 200.
- POGLAVLJE VII. OSOBE U POSEBNOM ODNOSU S KREDITNOM INSTITUCIJOM → Članak 205.
- POGLAVLJE VIII. VELIKE IZLOŽENOSTI → Članak 207.
- POGLAVLJE IX. ULAGANJE U MATERIJALNU IMOVINU → Članak 211.
- GLAVA XVI. IZVJEŠTAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE → Članak 212.

========================================================================
IZVORNI PRAVNI TEKST
========================================================================
POGLAVLJE V.
SUSTAV UNUTARNJIH KONTROLA

Članak 196.

Sustav unutarnjih kontrola

(1) Sustav unutarnjih kontrola jest skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja kreditne institucije, pouzdanosti njezinih financijskih i ostalih informacija te usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja kreditne institucije.

(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvaća najmanje:

1. primjeren organizacijski ustroj

2. organizacijsku kulturu

3. uspostavu internih kontrolnih funkcija kreditne institucije

4. adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti

5. prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije i

6. prikladne administrativne i računovodstvene postupke.

Članak 197.

Interne kontrolne funkcije

(1) Kreditna institucija dužna je razmjerno svojoj veličini te vrsti, opsegu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti uspostaviti stalne i djelotvorne interne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima, neovisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje interne kontrolne funkcije prate i nadziru.

(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti tri interne kontrolne funkcije:

1. funkciju upravljanja rizicima

2. funkciju praćenja usklađenosti i

3. funkciju unutarnje revizije.

(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da:

1. interne kontrolne funkcije u okviru svojih područja nadležnosti provjeravaju provode li se ispravno politike, procesi i postupci koje je kreditna institucija utvrdila radi uspostavljanja i provođenja djelotvornog sustava unutarnjih kontrola

2. internim kontrolnim funkcijama osigurava se da su svi značajni rizici kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena na odgovarajući način utvrđeni, izmjereni i da se o njima izvješćuje

3. svaka interna kontrolna funkcija ima potpuni pregled cijelog raspona rizika kojima je kreditna institucija izložena.

(4) Uprava kreditne institucije dužna je, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, donijeti interni akt za svaku internu kontrolnu funkciju.

(5) S ciljem uspostave i provedbe primjerenog i djelotvornog sustava upravljanja rizicima kreditna institucija dužna je osigurati da:

1. funkcija upravljanja rizicima aktivno sudjeluje u izradi strategije rizika kreditne institucije i u donošenju svih odluka o upravljanju značajnim rizicima te ima kontrolu nad provedbom strategije rizika

2. funkcija unutarnje revizije provodi neovisnu reviziju provedbe strategije rizika kreditne institucije

3. funkcija praćenja usklađenosti procjenjuje i smanjuje rizik usklađenosti i osigurava da se u strategiji rizika kreditne institucije uzima u obzir rizik usklađenosti i da se rizik usklađenosti na odgovarajući način uzme u obzir u svim odlukama o upravljanju značajnim rizicima.

(6) Kreditna institucija dužna je osigurati da interne kontrolne funkcije budu uspostavljene i obavljaju poslove u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(7) Kreditna institucija dužna je internim kontrolnim funkcijama osigurati izravan pristup i mogućnost izravnog izvještavanja nadzornog odbora.

(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje obvezni sadržaj internih akata za svaku internu kontrolnu funkciju, uvjete koje moraju ispunjavati osobe koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija, sadržaj i dinamiku izvješća internih kontrolnih funkcija, osobe kojima se izvješća dostavljaju te opseg i način obavljanja poslova svake interne kontrolne funkcije, način na koji uprava i nadzorni odbor kreditne institucije preispituju primjerenost i djelotvornost internih kontrolnih funkcija u skladu s člankom 187. stavkom 6. ovoga Zakona, rokove u kojima se provodi to preispitivanje te sustav unutarnjih kontrola.

Članak 198.

Organizacijski ustroj internih kontrolnih funkcija

(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da pojedina interna kontrolna funkcija nije organizirana u sklopu druge interne kontrolne funkcije.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mala i jednostavna kreditna institucija može obavljanje poslova funkcije praćenja usklađenosti organizirati unutar funkcije upravljanja rizicima ili neke funkcije podrške, s time da se poslovi te funkcije ne mogu organizirati unutar funkcije unutarnje revizije.

(3) Kreditna institucija dužna je organizirati funkciju unutarnje revizije kao poseban organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisan o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije.

(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti interne kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa.

(5) Kreditna institucija ne smije u cijelosti eksternalizirati kontrolne funkcije.

(6) Kreditna institucija može obavljanje dijela poslova internih kontrolnih funkcija povjeriti pružatelju usluga u skladu s ovim poglavljem i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.

Članak 199.

Osobe koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija

(1) Kreditna institucija dužna je, razmjerno svojoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova, za obavljanje poslova svake interne kontrolne funkcije osigurati dostatan broj osoba s odgovarajućim ovlastima, statusom, stručnim znanjem i iskustvom.

(2) Kreditna institucija dužna je imenovati voditelja svake interne kontrolne funkcije kao neovisnog člana višeg rukovodstva s posebnom nadležnošću za funkciju upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti i unutarnje revizije, odnosno u slučaju iz članka 198. stavka 2. ovoga Zakona za tu objedinjenu funkciju.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, mala i jednostavna kreditna institucija nije dužna imenovati voditelja funkcije upravljanja rizicima ili funkcije praćenja usklađenosti te za obavljanje poslova tih internih kontrolnih funkcija može odrediti drugu osobu na višem položaju pod uvjetom da ne postoji sukob interesa i da taj voditelj funkcije upravljanja rizicima ili funkcije praćenja usklađenosti:

1. posjeduje znanje i stručnost koji su potrebni za različita područja o kojima je riječ i

2. raspolaže vremenom potrebnim za pravilno obavljanje tih internih kontrolnih funkcija.

(4) Kreditna institucija dužna je osigurati da interne kontrolne funkcije budu neovisne u odnosu na članove uprave i članove višeg rukovodstva te moraju imati osiguranu mogućnost postavljanja pitanja i upozoravanja nadzornog odbora prema potrebi ili u slučaju specifičnih kretanja u području rizika koja utječu ili mogu utjecati na kreditnu instituciju, ne dovodeći u pitanje odgovornosti uprave i nadzornog odbora iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.

(5) Radnici koji obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija moraju biti neovisni u odnosu na poslovne jedinice koje nadziru.

(6) Uprava kreditne institucije ne može imenovati ni razriješiti voditelja pojedine interne kontrolne funkcije bez suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije.

(7) Kreditna institucija dužna je bez odgode, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o imenovanju voditelja svake interne kontrolne funkcije te o razlozima za zamjenu tih osoba.

(8) Organi i tijela kreditne institucije koje voditelj pojedine interne kontrolne funkcije izravno izvještava dužni su osigurati da ta osoba najmanje jednom godišnje sudjeluje na sjednicama tih organa i tijela kada se raspravlja o izvještaju te osobe.

(9) Ako voditelj pojedine interne kontrolne funkcije tijekom obavljanja svojih poslova utvrdi nezakonitost u poslovanju ili kršenje pravila o upravljanju rizicima, odnosno kretanje i razvoj rizika zbog kojih je ugrožena likvidnost, solventnost ili sigurnost poslovanja kreditne institucije, dužan je o tome odmah obavijestiti upravu i nadzorni odbor kreditne institucije te Hrvatsku narodnu banku.

(10) Kreditna institucija dužna je osigurati redovito stručno obrazovanje i osposobljavanje osoba koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija.

POGLAVLJE VI.
POLITIKA PRIMITAKA

Članak 200.

Politika primitaka

(1) Kreditna institucija dužna je donijeti i primjenjivati politiku primitaka razmjerno svojoj veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.

(2) Odredbe o odgodi varijabilnih primitaka, dodjeli varijabilnih primitaka u instrumentima te zadržavanju i isplati diskrecijskih mirovinskih pogodnosti u obliku instrumenta iz podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se na:

1. kreditnu instituciju koja nije velika kreditna institucija i

2. male primitke radnika kreditne institucije.

(3) Kreditna institucija koja ugovori isplatu varijabilnih primitaka protivno odredbama ovoga Zakona ili odredbama podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 4. ovoga članka ne smije isplaćivati tako ugovorene varijabilne primitke te su tako ugovorene odredbe ništetne.

(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, definiciju i vrste primitaka radnika, zahtjeve vezane uz primitke radnika te način, kriterije za određivanje identificiranih radnika i opseg primjene tih zahtjeva te način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o primicima.

Članak 201.

Odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka

(1) Kreditna institucija dužna je odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika odrediti tako da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može odrediti iznos varijabilnog dijela ukupnih primitaka do visine dvostrukog iznosa fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. glavna skupština kreditne institucije donijela je, na temelju obrazloženog prijedloga uprave, odluku kojom utvrđuje: iznos varijabilnih primitaka, broj radnika na koje se ta odluka odnosi i njihove funkcije te očekivani utjecaj koji će ta odluka imati na održavanje adekvatne razine kapitala

2. pod uvjetom da su na glavnoj skupštini zastupljeni dioničari koji posjeduju najmanje 50 % dionica, a odluka iz točke 1. ovoga stavka donesena je glasovima dioničara koji predstavljaju najmanje 66 % dionica kreditne institucije dioničara koji su zastupljeni na glavnoj skupštini ili, ako to nije slučaj, odlučuju većinom od najmanje tri četvrtine dionica dioničara zastupljenih na glavnoj skupštini pri donošenju odluke

3. radnici za koje se traži viši odnos varijabilnih i fiksnih primitaka nisu sudjelovali u glasovanju o odluci iz točke 1. ovoga stavka

4. kreditna institucija prethodno je obavijestila sve dioničare o tome da će se na glavnoj skupštini odlučivati o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka

5. kreditna institucija je bez odgode, a najkasnije do dana sazivanja glavne skupštine obavijestila Hrvatsku narodnu banku o tome da će se glavnoj skupštini predložiti donošenje odluke o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, pri čemu je:

a) naznačila traženi odnos varijabilnih i fiksnih primitaka

b) obrazložila takav odnos i

c) dokazala da traženi odnos neće negativno utjecati na ispunjavanje obveza kreditne institucije propisanih Uredbom (EU) br. 575/2013, ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, a posebno na održavanje adekvatnosti regulatornoga kapitala.

(3) Kreditna institucija dužna je bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o donesenoj odluci glavne skupštine o odobrenim odnosima varijabilnih i fiksnih primitaka, a osobito o:

1. odobrenom višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, uključujući naznaku višeg odnosa i

2. odobrenim različitim višim odnosima varijabilnih i fiksnih primitaka, ako primjenjuje različite više odnose za različite poslovne jedinice, interne kontrolne i ostale funkcije te različite kategorije identificiranih radnika, uključujući naznaku različitih viših odnosa.

(4) Obavijest iz stavka 3. ovoga članka sadrži sljedeće informacije:

1. broj radnika na kraju posljednje poslovne godine

2. broj identificiranih radnika (rezultat posljednjeg utvrđivanja)

3. ukupnu bilancu na kraju posljednje poslovne godine

4. odluku glavne skupštine kreditne institucije

5. odnos varijabilnih i fiksnih primitaka koji je odredila i

6. ako su odobreni različiti odnosi varijabilnih i fiksnih primitaka unutar kreditne institucije, poslovna područja i odobrene postotke te maksimalno odobreni odnos.

(5) Ako glavna skupština kreditne institucije donese odluku o smanjenju prethodno utvrđenoga višega maksimalnog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka, takva se odluka donosi većinom glasova nazočnih na glavnoj skupštini, a kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

Članak 202.

Ograničenja u odnosu na vrstu i oblike instrumenata u kojima varijabilni primici mogu biti dodijeljeni

Kreditna institucija može upotrijebiti instrumente za dodjelu varijabilnih primitaka u obliku redovnih dionica kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji ili u obliku instrumenata povezanih s redovnim dionicama kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji samo ako upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica onemogućuje ili znatno otežava upotrebu instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija.

Članak 203.

Referentni trendovi vezani uz primitke radnika

(1) Hrvatska narodna banka prikuplja podatke u skladu s člankom 450. stavkom 1. točkama g), h), i) i k) Uredbe (EU) br. 575/2013 i podatke o razlikama u primicima između rodova.

(2) Hrvatska narodna banka podatke iz stavka 1. ovoga članka upotrebljava pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz primitke radnika.

(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o podacima koje prikuplja u skladu s ovim člankom.

Članak 204.

Referentni trendovi vezani uz raznolikost

(1) Hrvatska narodna banka prikuplja podatke u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i koristi se njima pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz raznolikost uprave i nadzornog odbora.

(2) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o podacima koje prikuplja u skladu s ovim člankom.

POGLAVLJE VII.
OSOBE U POSEBNOM ODNOSU S KREDITNOM INSTITUCIJOM

Članak 205.

Osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom

(1) Osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom prema kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije jesu:

1. dioničar kreditne institucije koji ima 5 % ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije

2. član uprave, član nadzornog odbora i prokurist kreditne institucije

3. voditelj interne kontrolne funkcije, osoba odgovorna za poslovanje s pravnim osobama, osoba odgovorna za poslovanje sa stanovništvom, osoba odgovorna za poslovanje riznice i ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma u skladu s propisom kojim se uređuje pranje novca i financiranje terorizma

4. pravna osoba u kojoj kreditna institucija ima sudjelujući udjel

5. pravna osoba u kojoj član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije ima kvalificirani udjel ili u kojoj te osobe mogu imati značajan utjecaj

6. pravna osoba u kojoj su član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije član višeg rukovodstva ili član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktor

7. pravna osoba čiji je član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktor ili prokurist istodobno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije

8. pravna osoba čiji član uprave ima 10 % ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije

9. član uprave, član nadzornog odbora i prokurist društva koje je, izravno ili neizravno, matično društvo kreditne institucije ili koje je društvo kći kreditne institucije

10. treća osoba koja djeluje za račun osobe iz točaka 1. do 9. ovoga stavka u vezi s poslovima kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije.

(2) Pod jednom osobom u posebnom odnosu s kreditnom institucijom iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka smatra se također:

1. osoba povezana s osobom iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka, a na način iz članka 3. stavka 1. točke 28. ovoga Zakona i

2. član uže obitelji fizičke osobe iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka i pravna osoba u kojoj taj član uže obitelji ima kvalificirani udjel ili u kojoj može imati značajan utjecaj ili u kojoj je na poziciji višeg rukovodstva ili je član upravljačkog tijela.

(3) U osobe u posebnom odnosu u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuju se i fondovi imatelji dionica kreditne institucije.

Članak 206.

Odlučivanje o poslovanju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom

(1) Kreditna institucija može s osobom iz članka 205. ovoga Zakona sklopiti pravni posao samo ako je taj posao ugovoren pod uvjetima koji nisu povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije.

(2) Svaki pojedinačni pravni posao koji kreditna institucija sklapa s osobom iz članka 205. ovoga Zakona kojim će nastati ili će se povećati ukupna izloženost kreditne institucije koja prelazi 50.000,00 eura može se sklopiti samo uz jednoglasnu odluku svih članova uprave i prethodnu suglasnost nadzornog odbora koja je donesena jednoglasnom odlukom svih članova nadzornog odbora.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, član uprave ili nadzornog odbora ne može glasovati o odobravanju izloženosti ako bi ona nastala prema njemu ili s njim povezanim osobama.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je vrsta poslovanja i nastanka određenih izloženosti takva da je riječ o transakciji koja nastaje na dnevnoj osnovi odnosno ako je riječ o izloženosti za koju bi pojedinačno prethodno ishođenje jednoglasne odluke svih članova uprave i prethodne suglasnosti nadzornog odbora značilo značajan zastoj u uobičajenom procesu rada kreditne institucije, uprava može jednoglasnom odlukom svih članova uprave i uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora za više pravnih poslova dati okvirnu suglasnost koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. odnosi se na točno određenu osobu u posebnom odnosu s kreditnom institucijom iz članka 205. ovoga Zakona, a ne na sve takve osobe općenito i

2. daje se na razdoblje od najviše šest mjeseci od donošenja okvirne suglasnosti, pri čemu član uprave ili nadzornog odbora ne može glasovati o odobravanju izloženosti ako bi ona nastala prema njemu ili s njim povezanim osobama.

(5) Izloženost u svrhu provedbe ovoga poglavlja je izloženost definirana člankom 389. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(6) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na poslove s ovisnim društvima u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EU) 2023/1803 od 13. rujna 2023. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 237, 26. 9. 2023.) ako je društvo izravno ili neizravno njihov jedini član ili ako u tim ovisnim društvima ni jedna s društvom nepovezana osoba nije član, bilo izravno bilo neizravno, ili ako ovisna društva imaju sjedište u državi članici Europske unije, a njihove su dionice uvrštene radi trgovanja na uređeno tržište koje se nalazi ili posluje u državi članici u smislu članka 4. stavka 1. točke 21. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173 od 12. 6. 2014.), koja je zadnji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/790 (SL L. 2024/790,
8. 3. 2024.).

POGLAVLJE VIII.
VELIKE IZLOŽENOSTI

Članak 207.

Definicija izloženosti

Izloženost u smislu ovoga poglavlja je izloženost definirana člankom 389. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 208.

Ograničenje unutargrupnih velikih izloženosti

(1) Ograničenje iz članka 395. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjuje se u razdoblju iz članka 493. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 na izloženost kreditne institucije iz članka 493. stavka 3. točke c) Uredbe (EU) br. 575/2013, uključujući sudjelujući udjel ili druge vrste ulaganja, kreditne institucije prema njezinu matičnom društvu, ostalim društvima kćerima tog matičnog društva ili vlastitim društvima kćerima, pod uvjetom da su ta društva obuhvaćena supervizijom na konsolidiranoj osnovi kojoj podliježe i sama kreditna institucija, u skladu s glavom XI. poglavljem IX. ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 575/2013, propisima kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata ili s istovjetnim propisima koji su na snazi u trećoj zemlji.

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na izloženosti kreditne institucije prema vlastitim društvima kćerima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Za potrebe izračuna iznosa izloženosti iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija primjenjuje tehnike smanjenja kreditnog rizika u skladu s člancima 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 209.

Velike izloženosti koje proizlaze iz kredita osiguranih nekretninama

Kreditna institucija, u skladu s člankom 402. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, ne može pri izračunu vrijednosti izloženosti u svrhu provedbe članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013 umanjiti vrijednost izloženosti ili dijela izloženosti koja je, u skladu s člankom 125. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, osigurana stambenim nekretninama ili je, u skladu s člankom 126. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, osigurana poslovnim nekretninama za založeni iznos tržišne vrijednosti ili hipotekarne vrijednosti te nekretnine.

Članak 210.

Prethodna suglasnost nadzornog odbora

(1) Za sklapanje pojedinačnoga pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost kreditne institucije mogla rezultirati velikom izloženošću kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba potrebna je prethodna suglasnost nadzornog odbora kreditne institucije.

(2) Prethodna suglasnost nadzornog odbora kreditne institucije potrebna je i za sklapanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15 % odnosno 20 % i svakih daljnjih 5 % osnovnog kapitala kreditne institucije.

(3) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU sa sjedištem u RH dužna je osigurati da za sklapanje pojedinačnoga pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost grupe kreditnih institucija u RH mogla rezultirati velikom izloženošću grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba članica grupe kreditnih institucija u RH mora dobiti prethodnu suglasnost njezina nadzornog odbora.

(4) Obveza iz stavka 3. ovoga članka odnosi se i na sklapanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15 % odnosno 20 % i svakih daljnjih 5 % osnovnog kapitala grupe kreditnih institucija u RH.

POGLAVLJE IX.
ULAGANJE U MATERIJALNU IMOVINU

Članak 211.

Ulaganje u materijalnu imovinu

(1) Ukupna ulaganja kreditne institucije u materijalnu imovinu ne smiju prelaziti 40 % priznatog kapitala kreditne institucije.

(2) Ulaganjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se ulaganja koja je kreditna institucija stekla u prve dvije godine:

1. nakon stjecanja u zamjenu za svoje tražbine u postupku financijskog restrukturiranja

2. u postupku prijenosa prava vlasništva nad nekretninom koja je instrument osiguranja stambenoga potrošačkog kredita na kreditnu instituciju, a koji se provodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje

3. u stečajnom i ovršnom postupku te

4. primjenom instrumenata osiguranja tražbina u skladu sa zakonom kojim se uređuje ovrha.

GLAVA XVI.
IZVJEŠTAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE

Članak 212.

Izvještavanje

(1) Kreditna institucija dužna je bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku:

1. o svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar, i to o svakoj podnesenoj prijavi za upis podataka u sudski registar te o svakom izvršenom upisu promjene podataka u sudskom registru

2. o sazivanju i datumu održavanja glavne skupštine s prijedlozima dnevnog reda i odluka

3. o održanoj glavnoj skupštini i svim odlukama donesenima na toj skupštini

4. o svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu kreditne institucije od 10 % ili više

5. o prestanku pružanja bankovne i/ili bilo koje financijske usluge

6. ako je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije

7. ako nastupe okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge

8. ako regulatorni kapital kreditne institucije padne ispod visine propisane u članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno ispod visine koju je Hrvatska narodna banka naložila u skladu s člancima 105., 107.,140. i 142. ovoga Zakona i

9. o saznanju da je fizička ili pravna osoba stekla kvalificirani udjel odnosno da je kvalificirani imatelj prodao ili na drugi način otuđio svoje dionice tako da se zbog toga njegov udjel povećao iznad odnosno smanjio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost.

(2) Osim o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o:

1. dioničarima kreditne institucije i s njima povezanim osobama koje imaju 3 % i više dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije

2. kupoprodajama plasmana i

3. uskim povezanostima kreditne institucije i drugih fizičkih i pravnih osoba.

(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje sadržaj izvješća iz stavka 2. točke 1. ovoga članka te rokove i način izvještavanja.

Članak 213.

Izvješćivanje o dioničarima

Kreditna institucija čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu dužna je najmanje jednom godišnje obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o dioničarima koji su imatelji kvalificiranog udjela i o veličini tih udjela.

Članak 214.

Izvještavanje na zahtjev Hrvatske narodne banke

Kreditna institucija dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća, informacije i dokumentaciju o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke.

Članak 215.

Dostavljanje podataka Hrvatskoj narodnoj banci i njihovo objavljivanje

(1) Kreditna institucija dužna je u roku iz članka 218. stavka 1. ovoga Zakona dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci podatke koji se odnose na proteklu poslovnu godinu za svaku državu članicu i treću zemlju, i to o:

1. nazivu države članice i treće zemlje u kojoj pruža usluge, bankovne i financijske usluge koje pruža, prirodi njezinih aktivnosti i geografskom položaju tih usluga

2. iznosu ukupnih prihoda

3. broju radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu

4. iznosu dobiti ili gubitka prije oporezivanja

5. iznosu poreza na dobit i

6. iznosu primljenih javnih subvencija.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti revidirani i objavljeni kao prilog godišnjim financijskim izvještajima i, ako ih kreditna institucija sastavlja, godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima.

(3) Kreditna institucija dužna je pri objavi podataka iz stavka 1. ovoga članka razgraničiti podatke po pojedinim državama članicama i trećim zemljama u kojima kreditna institucija pruža usluge.