########################################################################
Tax-Tix RAG v2.0 — MODULARNI PROPIS
NAVIGACIJSKA GLAVA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA

PROPIS: Zakon o kreditnim institucijama
MODUL_ID: ZKI_14
DATOTEKA: 14_ZKI_BONITETNI_ZAHTJEVI_I_SUSTAV_UPRAVLJANJA.txt
NAZIV_MODULA: Bonitetni zahtjevi i sustav upravljanja
IZVORNA_HIJERARHIJA: Glave XIV.–XV., Poglavlja I.–IV.
OBUHVAT: čl. 174.–195.
SAZETAK_MODULA: Obuhvat bonitetnih zahtjeva, likvidnost, solventnost, adekvatnost kapitala, upravljanje rizicima i organizacijski ustroj.
KLJUCNI_POJMOVI: bonitetni zahtjevi; likvidnost; solventnost; adekvatnost kapitala; sustav upravljanja; upravljanje rizicima; organizacijski ustroj; ESG rizici
SINONIMI_I_KORISNICKI_IZRAZI: prudential requirements; risk governance; ICAAP; ILAAP
POVEZANI_MODULI: 10_ZKI_SUPERVIZIJA_I_SUPERVIZORSKE_MJERE.txt; 15_ZKI_UNUTARNJE_KONTROLE_PRIMICI_I_IZLOZENOSTI.txt; 17_ZKI_KAPITALNI_ZASTITNI_SLOJEVI.txt; 18_ZKI_SISTEMSKI_RIZICI_I_OCUVANJE_KAPITALA.txt
STATUS_I_PRIMJENJIVOST_IZVORA: NN 22/26; na snazi od 13.03.2026.
VREMENSKO_PRAVILO: Za prijelazne režime i odredbe s kasnijim stupanjem na snagu obvezno provjeriti 30_ZKI_PRIJELAZNE_I_ZAVRSNE_ODREDBE.txt.
STATUS_TEKSTA: Tekst nakon oznake IZVORNI PRAVNI TEKST prenesen je iz jedinog dostavljenog Word izvora. Normalizirani su samo Word oblikovanje, tvrdi razmaci i prijelomi odlomaka; pravni tekst nije jezično ispravljan niti dopunjavan.
IZVORNA_DATOTEKA: Zakon o kreditnim institucijama 2026.docx
IZVOR_SHA256: 1383808499406eca417ca8fab7b8d72cefa381ae291539287a7c1d9d1089fbf2
########################################################################

UNUTARNJA NAVIGACIJA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA
- GLAVA XIV. OBUHVAT PRIMJENE BONITETNIH ZAHTJEVA → Članak 174.
- GLAVA XV. SUSTAV UPRAVLJANJA → Članak 177.
- POGLAVLJE I. NAČELO LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI I ADEKVATNOST KAPITALA → Članak 177.
- POGLAVLJE II. SUSTAV UPRAVLJANJA → Članak 181.
- POGLAVLJE III. SUSTAV UPRAVLJANJA RIZICIMA → Članak 182.
- POGLAVLJE IV. ORGANIZACIJSKI USTROJ → Članak 187.

========================================================================
IZVORNI PRAVNI TEKST
========================================================================
GLAVA XIV.
OBUHVAT PRIMJENE BONITETNIH ZAHTJEVA

Članak 174.

Ispunjavanje bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi

(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi s:

1. glavama VI., VII. i XV. ovoga Zakona i

2. sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija koja je uključena u grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj nije dužna na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjev vezan uz strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona ako u Republici Hrvatskoj ima položaj:

1. matične kreditne institucije ili

2. kreditne institucije koja je društvo kći matične kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matičnog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.

(3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka vezana uz strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona odnosi se i na kreditnu instituciju koja je prema članku 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 isključena iz grupe kreditnih institucija u RH.

Članak 175.

Ispunjavanje bonitetnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi

(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje na temelju ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, dužni su za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj odnosno potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi s:

1. glavama VI., VII. i XV. ovoga Zakona i

2. sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke.

(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje na temelju ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, dužni su za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona na način propisan dijelom prvim, glavom II. poglavljem 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3) Društvo kći koje je kreditna institucija, matični mješoviti financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH ili matični financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH koji su matična društva ili imaju sudjelujući udio u drugoj kreditnoj instituciji, financijskoj instituciji ili društvu za upravljanje UCITS-om ili mirovinskom društvu sa sjedištem u trećoj zemlji, dužni su zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona ispunjavati na potkonsolidiranoj osnovi.

(4) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje na temelju ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH dužni su na konsolidiranoj ili na potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati obveze o sustavu upravljanja iz glave XV. ovoga Zakona na razini grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem da se osigura da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija budu usklađeni i propisno primijenjeni te da omogućuju neometano prikupljanje svih podataka i informacija potrebnih za obavljanje supervizije.

(5) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje na temelju ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH dužni su osigurati da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija iz glave XV. budu usklađeni i propisno primijenjeni u njihovim društvima kćerima koja nisu obveznici primjene ovoga Zakona, uključujući i ona društva kćeri čiji se poslovni nastan nalazi u off-shore financijskim centrima, i to na način da ta društva kćeri mogu neometano pružiti sve podatke i informacije potrebne za obavljanje supervizije, a društva kćeri koja nisu obveznici primjene ovoga Zakona na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjeve specifične za pojedini sektor.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje na temelju ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH nisu dužni primijeniti obveze propisane glavom XV. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na društva kćeri u trećim zemljama ako Hrvatskoj narodnoj banci mogu dokazati da bi ispunjavanje tih zahtjeva bilo protivno propisima treće zemlje u kojoj je društvo kći osnovano.

Članak 176.

Politike primitaka na konsolidiranoj osnovi

(1) Iznimno od članka 175. ovoga Zakona, matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje na temelju ovoga Zakona odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona nisu dužni na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve iz članka 192. stavaka 1. do 3. i članaka 200. do 202. ovoga Zakona u dijelu u kojem se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 200. stavka 4. ovoga Zakona na:

1. društvo kćer s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ako je to društvo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije

2. društvo kćer s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ako bi to društvo, da ima sjedište u Europskoj uniji, bilo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije.

(2) Neovisno o stavcima 1. i 3. ovoga članka, matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje na temelju ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su na konsolidiranoj osnovi odredbe o odnosu između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka iz članka 201. ovoga Zakona primjenjivati i na ta društva kćeri.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje na temelju ovoga Zakona odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su osigurati da se zahtjevi iz članka 192. stavaka 1. do 3. te članaka 200. do 202. ovoga Zakona u dijelu u kojem se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 200. stavka 4. ovoga Zakona primjenjuju na pojedinačnoj osnovi na radnike društva kćeri koje nije obveznik primjene ovoga Zakona ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. društvo kći je društvo za upravljanje imovinom ili društvo koje pruža sljedeće investicijske usluge i aktivnosti:

a) izvršavanje naloga za račun klijenta

b) trgovanje za vlastiti račun

c) upravljanje portfeljem

d) pokroviteljstvo nad financijskim instrumentima i/ili provedba ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa

e) provedba ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa i

2. radnici društva kćeri obavljaju profesionalne aktivnosti koje neposredno imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe ili poslovanje institucija unutar grupe.

GLAVA XV.
SUSTAV UPRAVLJANJA

POGLAVLJE I.
NAČELO LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI I ADEKVATNOST KAPITALA

Članak 177.

Načelo likvidnosti i načelo solventnosti

Kreditna institucija dužna je poslovati tako da je u svakom trenutku sposobna pravodobno ispunjavati dospjele novčane obveze, u skladu s načelom likvidnosti, te da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze, u skladu s načelom solventnosti.

Članak 178.

Adekvatnost kapitala

Kreditna institucija dužna je osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala adekvatan vrstama, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u pružanju tih usluga.

Članak 179.

Odobrenje za raspoređivanje instrumenata kapitala i uključivanje dobiti tekuće godine u redovni osnovni kapital

(1) Kreditna institucija može rasporediti instrumente kapitala iz članaka 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 kao instrumente dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumente dopunskog kapitala nakon što dobije odobrenje za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumenata dopunskog kapitala.

(2) Hrvatska narodna banka izdaje odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ako instrument kapitala ispunjava sve propisane uvjete iz Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3) Manje značajni nadzirani subjekt može uključiti dobit tekuće godine ostvarenu tijekom poslovne godine ili dobit tekuće godine ostvarenu na kraju poslovne godine u redovni osnovni kapital ako je od Hrvatske narodne banke zaprimio obavijest da dostavljena dokumentacija sadržava podatke propisane podzakonskim propisom iz stavka 4. ovoga članka, a u skladu s propisanim postupkom i uvjetima iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje informacije i dokumentaciju koje je manje značajni nadzirani subjekt dužan dostaviti zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i zahtjevom za izdavanje odobrenja iz članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, informacije i dokumentaciju koje je manje značajni nadzirani subjekt dužan dostaviti zajedno s obavijesti o naknadnom izdanju oblika instrumenata redovnog osnovnog kapitala za koje je već dobio odobrenje u skladu s drugim odlomkom članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i rokove za dostavu obavijesti prije raspoređivanja instrumenta kao instrumenata redovnog osnovnog kapitala, postupak i uvjete pod kojima je manje značajnom nadziranom subjektu dopušteno uključiti dobit tekuće godine ostvarenu tijekom poslovne godine ili dobit tekuće godine ostvarenu na kraju poslovne godine u redovni osnovni kapital u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 te informacije i dokumentaciju koju je manje značajni nadzirani subjekt dužan dostaviti u vezi s uključivanjem dobiti tekuće godine ostvarene tijekom poslovne godine ili dobiti tekuće godine ostvarene na kraju poslovne godine u redovni osnovni kapital u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 180.

Strategija i postupci procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala

(1) Kreditna institucija dužna je utvrditi primjerenu, djelotvornu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuirano procjenjivanje i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala te osigurati njihovu provedbu.

(2) Internim kapitalom smatra se kapital koji je kreditna institucija ocijenila adekvatnim za pokriće rizika u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.

(3) Pri procjeni internog kapitala koji kreditna institucija smatra adekvatnim za pokriće ESG rizika kreditna institucija dužna je uzeti u obzir kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje.

(4) Kreditna institucija dužna je redovito preispitivati strategiju i postupke iz stavka 1. ovoga članka kako bi osigurala da su sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.

(5) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje postupke procjenjivanja, način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o adekvatnosti internog kapitala kreditne institucije i izračun internog kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.

POGLAVLJE II.
SUSTAV UPRAVLJANJA

Članak 181.

Sustav upravljanja

Kreditna institucija dužna je, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima svojstvenima modelu poslovanja, uspostaviti i provoditi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja koji obuhvaća:

1. jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije

2. djelotvorno upravljanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, uključujući ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, kao i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama uzimajući u obzir uvjete iz članka 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012

3. primjerene sustave unutarnjih kontrola koji uključuju i primjerene administrativne i računovodstvene postupke

4. rodno neutralne politike i prakse primitaka koje su usklađene i promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanje rizicima uzimajući u obzir sklonost preuzimanju rizika kreditne institucije u odnosu na ESG rizik te njihovu primjenu i

5. prikladne mrežne i informacijske sustave koji su uspostavljeni i kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554.

POGLAVLJE III.
SUSTAV UPRAVLJANJA RIZICIMA

Članak 182.

Upravljanje rizicima

(1) Upravljanje rizicima je, u smislu ovoga Zakona, skup postupaka i metoda za preuzimanje, utvrđivanje, mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.

(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti sustav upravljanja rizicima kojim će obuhvatiti kreditni rizik, koncentracijski rizik, sekuritizacijski rizik, rezidualni rizik, tržišni rizik, operativni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje, rizik prekomjerne financijske poluge, ESG rizik, rizik koji proizlazi iz izloženosti kriptoimovini, IKT rizik i ostale rizike kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.

(3) Kreditna institucija dužna je osigurati odgovarajuće resurse za upravljanje svim značajnim rizicima, uključujući odgovarajući broj radnika s potrebnim stručnim znanjem i iskustvom u upravljanju rizicima, te za poslove vrednovanja imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i interne modele za te rizike.

(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti odgovarajuće linije izvještavanja o rizicima prema upravi i nadzornom odboru koje pokrivaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizicima te njihove promjene.

(5) Kreditna institucija dužna je, radi dosljedne primjene strategija i politika upravljanja rizicima, utvrditi i dosljedno primjenjivati primjerene administrativne, računovodstvene i druge postupke te djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, a najmanje za:

1. izračunavanje i preispitivanje iznosa kapitalnih zahtjeva za te rizike i

2. utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti te promjena u velikim izloženostima i za provjeravanje usklađenosti velikih izloženosti s politikama kreditne institucije u odnosu na tu vrstu izloženosti.

(6) Kreditna institucija dužna je dosljedno primjenjivati interne sustave, upotrebljavati standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju za prepoznavanje, vrednovanje, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

(7) Standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju propisuje Europska komisija regulatornim tehničkim standardom.

(8) Kreditna institucija dužna je primjenjivati interne sustave za procjenu i praćenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kreditnih raspona koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

(9) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje zahtjeve vezane uz sustav upravljanja, a najmanje:

1. u vezi s pravilima o upravljanju rizicima:

a) opća pravila o upravljanju rizicima

b) pravila o upravljanju kreditnim rizikom

c) pravila o upravljanju tržišnim rizikom

d) pravila o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

e) pravila o upravljanju likvidnosnim rizikom

f) pravila o upravljanju operativnim rizikom

g) pravila o upravljanju ESG rizikom

h) pravila za upravljanje internim procesom utvrđivanja grupa povezanih osoba i pravila za definiranje kriterija povezanosti za izloženosti prema središnjoj državi

i) pravila o upravljanju rizikom koji proizlazi iz izloženosti prema subjektima bankarstva u sjeni

j) pravila o upravljanju ostalim rizicima

2. u vezi s praćenjem portfelja koji nose kreditni rizik:

a) kriterije klasifikacije izloženosti na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku

b) način utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika

c) način provođenja vrijednosnih usklađivanja odnosno ispravaka vrijednosti bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke

d) rangiranje instrumenata osiguranja potraživanja i

e) vođenje kreditnih spisa

3. obvezu rezerviranja sredstava za sudske sporove i pravni rizik

4. u vezi s ograničenjem ulaganja u materijalnu imovinu:

a) način procjenjivanja i uključivanja pojedinačnih ulaganja u izračun ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu

b) način izračuna ograničenja ulaganja

5. u vezi s upravljanjem rizikom treće strane, uključujući eksternalizaciju:

a) način upravljanja rizikom treće strane, uključujući eksternalizaciju

b) uvjete za sklapanje ugovora s trećim stranama, uključujući eksternalizaciju

c) sadržaj informacija, oblik i vođenje registra ugovora s trećim stranama

d) sadržaj informacija i dokumentacije koje se vezano uz upravljanje rizikom treće strane, uključujući eksternalizaciju, dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci

6. u vezi s izvješćivanjem Hrvatske narodne banke o točkama 2. do 5. ovoga stavka:

a) sadržaj izvješća i obavijesti

b) rokove i način izvješćivanja

7. u vezi s izloženostima prema osobama u posebnom odnosu iz članka 205. ovoga Zakona sadržaj izvješća te rokove i način izvješćivanja.

Članak 183.

Nadležnost upravljačkog tijela

(1) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja rizicima uprava kreditne institucije dužna je:

1. odobriti i najmanje svake dvije godine preispitivati strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojem kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutačnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenika

2. posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika

3. biti aktivno uključena u upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013, kao i u vrednovanje imovine te upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe osiguravati odgovarajuće resurse

4. donijeti i nadzirati primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući one koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno one navedene u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja i

5. donijeti posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica.

(2) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja rizicima nadzorni odbor kreditne institucije dužan je:

1. najmanje svake dvije godine preispitivati i davati suglasnost upravi na strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojem kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojem je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutačnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenika

2. posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika

3. nadzirati i pratiti upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013, kao i vrednovanje imovine te upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe nadzirati jesu li osigurani odgovarajući resursi

4. nadzirati primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući one koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno one navedene u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja

5. nadzirati provedbu posebnih planova i mjerljivih ciljeva u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica i

6. davati suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala kreditne institucije.

Članak 184.

Odobrenja Hrvatske narodne banke za interne modele

(1) Ako obavješćivanje o planiranoj izmjeni internog modela nije propisano Uredbom (EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o planiranoj izmjeni internog modela za koji je dobila odobrenje.

(2) Hrvatska narodna banka ocjenjuje u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, na temelju dostavljene dokumentacije i informacija kojima raspolaže, zahtijeva li planirana izmjena izmjenu odobrenja.

(3) Ako obavješćivanje o prestanku ispunjavanja uvjeta već nije propisano Uredbom (EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i priložiti:

1. dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili

2. plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja.

Članak 185.

Interni pristup za izračunavanje kapitalnih zahtjeva

(1) Hrvatska narodna banka potiče kreditne institucije, koje nisu male i jednostavne kreditne institucije, ne dovodeći pritom u pitanje ispunjavanje kriterija utvrđenih u dijelu trećem glavi I. poglavlju 3. odjeljku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, da poduzimaju odgovarajuće mjere za razvijanje interne procjene kreditnog rizika i upotrebu pristupa zasnovanog na internom rejting-sustavu za izračun kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik:

1. za izloženosti koje su značajne u apsolutnom iznosu i

2. ako istodobno imaju velik broj značajnih drugih ugovornih strana.

(2) Hrvatska narodna banka potiče kreditne institucije, koje nisu male i jednostavne kreditne institucije, ne dovodeći pritom u pitanje ispunjavanje kriterija utvrđenih u dijelu trećem glavi IV. poglavlju 1b. Uredbe (EU) br. 575/2013, da poduzimaju odgovarajuće mjere za razvijanje interne procjene tržišnog rizika i za razvijanje i upotrebu internih modela za izračun kapitalnog zahtjeva za portfelj pozicija u knjizi trgovanja, zajedno s internim modelima za izračun kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza:

1. za izloženosti koje su značajne u apsolutnom iznosu i

2. ako imaju velik broj značajnih pozicija u vlasničkim ili dužničkim instrumentima različitih izdavatelja.

(3) Kreditna institucija koja nije mala i jednostavna kreditna institucija ne smije se pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta ili financijskog instrumenta isključivo rukovoditi vanjskim kreditnim rejtingom.

Članak 186.

Nadzorno ocjenjivanje pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva u odnosu na referentne vrijednosti

(1) Kreditna institucija koja u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interne pristupe dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.

(2) Kreditna institucija koja primjenjuje alternativni standardizirani pristup iz dijela trećega glave IV. poglavlja 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, pod uvjetom da je njezin obujam bilančnih i izvanbilančnih poslova podložnih tržišnom riziku jednak ili veći od 500 milijuna eura u skladu s člankom 325.a stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.

(3) Kreditna institucija koja u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interni pristup, kao i relevantna kreditna institucija koja primjenjuje standardizirani pristup u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna pristupa primijenjenih u svrhu određivanja iznosa očekivanih kreditnih gubitaka za svoje izloženosti ili pozicije uključene u referentne portfelje ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

1. kreditna institucija priprema svoje financijske izvještaje u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima kako se primjenjuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002

2. kreditna institucija vrednuje imovinu i izvanbilančne stavke te određuje regulatorni kapital u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima na temelju članka 24. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013

3. kreditna institucija vrednuje imovinu i izvanbilančne stavke u skladu s računovodstvenim standardima na temelju Direktive Vijeća 86/635/EEZ i upotrebljava model očekivanih kreditnih gubitaka, koji je jednak onome koji se upotrebljava u međunarodnim računovodstvenim standardima kako se primjenjuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002.

(4) Kreditna institucija iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka dužna je u svom izvješću prikazati rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija primijenjenih pri izračunu i svim kvalitativnim informacijama kojima se može objasniti učinak tih izračuna na kapitalne zahtjeve i te rezultate dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo najmanje jednom godišnje.

(5) Na osnovi dostavljenih izvješća iz ovoga članka Hrvatska narodna banka prati raspon iznosa izloženosti ponderiranih rizikom ili kapitalnih zahtjeva, ovisno o slučaju, za izloženosti ili transakcije u referentnom portfelju, a koji proizlaze iz pristupa kreditnih institucija te procjenjuje kvalitetu tih pristupa barem istom učestalošću kojom Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provodi ocjenjivanje pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva u odnosu na referentne vrijednosti, pri čemu posebnu pozornost posvećuje onim pristupima koji pokazuju značajne razlike u kapitalnim zahtjevima za istu izloženost, pristupima kod kojih postoji posebno velika ili mala varijabilnost te onima kod kojih postoji značajno i sistemsko podcjenjivanje kapitalnih zahtjeva.

(6) Kada Hrvatska narodna banka utvrdi da pristupi iz područja ovoga članka koje primjenjuje kreditna institucija podcjenjuju kapitalne zahtjeve, koji ne proizlaze iz različitih odnosnih rizika izloženosti ili pozicija, naložit će kreditnoj instituciji potrebne mjere.

(7) Potrebne mjere iz stavka 6. ovoga članka moraju biti u skladu s ciljevima primjene pristupa iz područja ovoga članka te ne smiju:

1. dovoditi do standardizacije pristupa ili upotrebe preferiranih metoda

2. stvarati pogrešne poticaje ili

3. uzrokovati da sve kreditne institucije neosnovano poduzimaju iste aktivnosti.

(8) Referentni portfelj iz stavaka 1. do 3. ovoga članka i kreditna institucija iz stavka 3. ovoga članka su oni koje tehničkim standardom propisuje Europska komisija.

POGLAVLJE IV.
ORGANIZACIJSKI USTROJ

Članak 187.

Organizacijski ustroj

(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i nadzirati sustav upravljanja koji osigurava učinkovito i razborito upravljanje kreditnom institucijom, s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije kojima se izbjegava sukob interesa, a uprava kreditne institucije odgovorna je za provođenje tog organizacijskog ustroja.

(2) Kreditna institucija dužna je sustav iz stavka 1. ovoga članka uspostaviti na način da:

1. omogućuje učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama

2. omogućuje primjeren tijek informacija

3. ograničava i sprječava sukob interesa i

4. uspostavlja jasan i dokumentiran proces donošenja odluka.

(3) Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije odgovorni su u okviru svojih ovlasti za cjelokupno poslovanje kreditne institucije na način da:

1. uprava kreditne institucije usvaja i nadzire provedbu strateških ciljeva, strategije rizika i internog upravljanja kreditne institucije, a

2. nadzorni odbor kreditne institucije daje suglasnost na strateške ciljeve, strategije rizika i internog upravljanja kreditne institucije i nadzire njihovu provedbu.

(4) U svrhu uspostavljanja, provedbe i nadzora djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja uprava kreditne institucije dužna je:

1. osigurati integritet računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja, kao i financijske i operativne kontrole te usklađenost sa zakonom i relevantnim standardima

2. redovito preispitivati i nadzirati ispravnost postupaka objave i priopćavanja informacija i

3. osigurati djelotvoran nadzor višeg rukovodstva.

(5) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je nadzirati postupanje uprave iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije dužni su periodično, a najmanje jedanput godišnje, preispitati učinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom, uključujući primjerenost postupaka i djelotvornost internih kontrolnih funkcija, svoje zaključke dokumentirati te poduzeti odgovarajuće mjere za ispravljanje utvrđenih nedostataka.

(7) Kreditna institucija dužna je pravodobno utvrditi područja poslovanja u kojima postoji mogući sukob interesa te osigurati da se na odgovarajući način spriječi sukob interesa u bilo kojem obliku.

(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje zahtjeve vezane uz organizacijski ustroj kreditne institucije.

Članak 188.

Dužnosti i odgovornosti uprave

(1) Uprava kreditne institucije dužna je osigurati da kreditna institucija posluje u skladu s:

1. pravilima struke

2. ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i propisima Europske središnje banke donesenima na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013 i

3. drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije.

(2) Uprava kreditne institucije dužna je među ostalim:

1. osigurati provođenje supervizorskih mjera koje je naložila Hrvatska narodna banka

2. donijeti poslovnu politiku kreditne institucije.

(3) Članovi uprave kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti upravljanja kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobrog i savjesnoga gospodarstvenika.

Članak 189.

Obavještavanje nadzornog odbora

(1) Uprava kreditne institucije dužna je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni odbor kreditne institucije o sljedećim događajima:

1. da je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije

2. da su nastupile okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge

3. da se financijsko stanje kreditne institucije promijenilo tako da je neka od stopa kapitala pala ispod razine iz članka 92. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

4. o drugim okolnostima propisanima podzakonskim propisima koje je Hrvatska narodna banka donijela na temelju ovoga Zakona te

5. o svim nacrtima, zapisnicima i mjerama Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela koje su donesene u postupku supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom.

(2) Član uprave kreditne institucije dužan je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni odbor kreditne institucije o:

1. svojem izboru ili opozivu u nadzorno tijelo druge pravne osobe i

2. pravnim poslovima na temelju kojih je on sam ili netko od članova njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je sam član uprave zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj drugoj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela.

(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora imaju odgovarajući pristup informacijama potrebnima za izvršavanje svojih ovlasti, a posebno o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka.

(4) Nadzorni odbor dužan je odrediti vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija iz stavka 3. ovoga članka koje će primati od odgovarajućih funkcija, osoba i organizacijskih jedinica kreditne institucije.

Članak 190.

Nadležnosti nadzornog odbora

Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima prema zakonu kojim se uređuju trgovačka društva, nadzorni odbor kreditne institucije ima i sljedeće nadležnosti:

1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku kreditne institucije

2. daje suglasnost upravi na financijski plan kreditne institucije i

3. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije.

Članak 191.

Dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora

(1) Osim dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora koje proizlaze iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva, članovi nadzornog odbora dužni su:

1. zauzimati stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom, i to u roku od 30 dana od dana dostave dokumenata Hrvatske narodne banke nakon obavljene supervizije ili zapisnika drugih nadzornih tijela o obavljenom nadzoru

2. nadzirati primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije

3. zauzimati stavove o polugodišnjim izvješćima unutarnje revizije

4. odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o:

a) imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i nadzornim organima drugih pravnih osoba i

b) pravnim poslovima na temelju kojih je sam član nadzornog odbora ili netko od njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je taj član nadzornog odbora zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela

5. nadzirati provedbu poslovne politike kreditne institucije

6. donijeti i redovito preispitivati temeljna načela politike primitaka te su odgovorni za nadziranje provedbe te politike i

7. nadzirati i pratiti je li provedba politike i praksi primitaka u skladu s cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja.

(2) Članovi nadzornog odbora kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti obavljanja nadzora nad upravljanjem kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobrog i savjesnoga gospodarstvenika.

Članak 192.

Odbori nadzornog odbora

(1) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija dužan je osnovati odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike.

(2) Nadzorni odbor kreditne institucije koja je mala i jednostavna kreditna institucija nije dužan osnovati odbor za primitke i odbor za imenovanja.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nadzorni odbor dužan je izvršavati zadatke iz članaka 193. i 195. ovoga Zakona.

(4) Nadzorni odbor male i jednostavne kreditne institucije dužan je osnovati odbor za rizike ili može odbor za rizike kombinirati s revizijskim odborom, s tim da članovi tog kombiniranog odbora moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost koji se zahtijevaju za članove obaju odbora.

(5) Članovi odbora za rizike, odbora za imenovanje i odbora za primitke imenuju se iz redova članova nadzornog odbora kreditne institucije.

(6) Svaki od odbora nadzornog odbora ima najmanje tri člana, od kojih jedan mora biti imenovan za predsjednika odbora.

(7) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje zadatke, način organizacije i rad odbora iz ovoga članka.

Članak 193.

Odbor za imenovanja

(1) Odbor za imenovanja dužan je:

1. odrediti i predlagati članove uprave i članove nadzornog odbora te, ocijenivši ravnotežu između znanja, vještina, raznolikosti i iskustva upravljačkog tijela, pripremiti opise dužnosti i uvjeta potrebnih za obnašanje dužnosti pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora te procijeniti očekivanu posvećenost ispunjavanju tih dužnosti

2. odrediti ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola u upravi i nadzornom odboru te predlagati strategiju povećavanja broja slabije zastupljenog spola

3. redovito, a najmanje jednom godišnje, procijeniti strukturu, veličinu, sastav i djelovanje uprave i nadzornog odbora i, ako je potrebno, predložiti promjene

4. redovito, a najmanje jednom godišnje, procijeniti znanje, sposobnosti i iskustvo pojedinih članova uprave i nadzornog odbora te uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te o procjeni izvijestiti ta tijela

5. redovito preispitivati politike za izbor članova uprave i nadzornog odbora i imenovanje višeg rukovodstva i davati preporuke upravi i nadzornom odboru i, ako smatra potrebnim, predlagati njihove izmjene i

6. kontinuirano, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurati nepostojanje dominacije pojedinaca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju uprave i nadzornog odbora u svrhu zaštite interesa kreditne institucije u cjelini.

(2) Odbor za imenovanja može se koristiti bilo kojim resursima kreditne institucije koje smatra prikladnima, uključujući vanjsko savjetovanje, te je kreditna institucija za to dužna osigurati odgovarajuća financijska sredstva.

(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi odbora za imenovanja imaju odgovarajući pristup svim podacima i informacijama potrebnima za izvršavanje svojih zadataka, pristup internim kontrolnim funkcijama te, ako je to potrebno, funkciji upravljanja ljudskim resursima, funkciji pravnih poslova, funkciji strateškog planiranja i savjetima vanjskih stručnjaka.

(4) Odbor za imenovanje određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija koje će primati od organizacijskih jedinica, osoba ili funkcija unutar kreditne institucije.

Članak 194.

Odbor za rizike

(1) Članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika kreditne institucije.

(2) Odbor za rizike dužan je:

1. savjetovati upravu i nadzorni odbor o cjelokupnoj trenutačnoj i budućoj sklonosti preuzimanju rizika i strategiji rizika te pomagati u nadziranju provedbe te strategije od strane višeg rukovodstva, pri tom ne dovodeći u pitanje odgovornost uprave i nadzornog odbora kreditne institucije u cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju kreditne institucije

2. preispitati jesu li se pri određivanju cijene imovine i obveza koja se nudi klijentima uzeli u obzir model poslovanja kreditne institucije i strategija rizika te ako ta cijena ne odražava rizik preuzet u odnosu na model poslovanja i strategiju rizika, predložiti upravi i nadzornom odboru kreditne institucije plan za otklanjanje nedostataka i

3. neovisno o poslovima odbora za primitke, s ciljem uspostave i provođenja odgovarajućih politika primitaka, preispitati jesu li pri određivanju poticaja predviđenih sustavom primitaka uzeti u obzir rizik, uključujući i ESG rizike, kapital, likvidnost te vjerojatnost i očekivano razdoblje ostvarivanja dobiti.

(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi odbora za rizike ili odbora za rizike i reviziju imaju odgovarajući pristup informacijama o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je to potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka.

(4) Odbor za rizike ili odbor za rizike i reviziju određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija o riziku koje će primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar kreditne institucije.

Članak 195.

Odbor za primitke

(1) Odbor za primitke mora se uspostaviti na način koji mu omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanima uz primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.

(2) Odbor za primitke dužan je pripremati odluke uprave ili nadzornog odbora vezane uz primitke radnika, uključujući odluke koje imaju utjecaj na izloženost kreditne institucije rizicima te na upravljanje rizicima.

(3) Pri obavljanju svojih poslova odbor za primitke dužan je uzeti u obzir dugoročne interese dioničara, ulagatelja i ostalih zainteresiranih strana u kreditnoj instituciji te javni interes.

(4) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi odbora za primitke imaju odgovarajući pristup svim podacima i informacijama o izradi, donošenju, provedbi, preispitivanju i provjeri provođenja politike i prakse primitaka, pristup internim kontrolnim funkcijama te, ako je to potrebno, funkciji upravljanja ljudskim resursima, funkciji pravnih poslova, funkciji strateškog planiranja i savjetima vanjskih stručnjaka.

(5) Odbor za primitke određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija o primicima koje će primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar kreditne institucije.