######################################################################## Tax-Tix RAG v2.0 — MODULARNI PROPIS NAVIGACIJSKA GLAVA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA PROPIS: Zakon o trgovačkim društvima MODUL_ID: ZTD_05 DATOTEKA: 05_JAVNO_TRGOVACKO_DRUSTVO.txt NAZIV_MODULA: Javno trgovačko društvo IZVORNA_HIJERARHIJA: Dio drugi, Glava I. OBUHVAT: čl. 68.–130. SAZETAK_MODULA: Osnivanje, odnosi članova, vođenje poslova, zastupanje, odgovornost, prestanak i likvidacija j.t.d.-a. KLJUCNI_POJMOVI: javno trgovačko društvo; član j.t.d.; ulog; vođenje poslova; zastupanje; odgovornost članova; istupanje; isključenje; likvidacija SINONIMI_I_KORISNICKI_IZRAZI: j.t.d.; JTD; ortačko trgovačko društvo; osobno odgovorni članovi POVEZANI_MODULI: 02_OPCE_ODREDBE.txt; 04_ZASTUPANJE_I_SUDSKI_REGISTAR.txt; 06_KOMANDITNO_I_TAJNO_DRUSTVO.txt; 30_PRIJELAZNE_I_ZAVRSNE_ODREDBE_ZTD.txt PRIMJENJIVOST_IZVORA: Na snazi od 04.12.2024. IZMJENE_NAVEDENE_U_ZAGLAVLJU_IZVORA: NN 111/93; NN 34/99; NN 121/99; NN 52/00; NN 118/03; NN 107/07; NN 146/08; NN 137/09; NN 125/11; NN 152/11; NN 111/12; NN 68/13; NN 110/15; NN 40/19; NN 34/22; NN 114/22; NN 18/23; NN 130/23; NN 136/24 VREMENSKO_PRAVILO: Za pitanje o stupanju na snagu, prijelaznim režimima ili povijesnoj primjeni obvezno provjeriti 30_PRIJELAZNE_I_ZAVRSNE_ODREDBE_ZTD.txt i 31_PRIJELAZNE_I_ZAVRSNE_ODREDBE_IZMJENA.txt. STATUS_TEKSTA: Tekst nakon oznake IZVORNI PRAVNI TEKST prenesen je iz jedinog dostavljenog Word izvora. Normalizirani su samo Word oblikovanje, tvrdi razmaci i prijelomi odlomaka; pravni tekst nije jezično ispravljan niti dopunjavan. IZVORNA_DATOTEKA: Zakon o trgovačkim društvima 2025.docx IZVOR_SHA256: 45f8b9b60ccd1d6928ea6b587e8729b4293657624452aabc7ad983cc70b7ca7f ######################################################################## UNUTARNJA NAVIGACIJA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA - DIO DRUGI DRUŠTVA → Članak 68. (NN 18/23, 130/23 – na snazi od 01.01.2024.)) - GLAVA I. JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO → Članak 68. (NN 18/23, 130/23 – na snazi od 01.01.2024.)) - Odjeljak 1. OSNIVANJE → Članak 68. (NN 18/23, 130/23 – na snazi od 01.01.2024.)) - Odjeljak 2. PRAVNI ODNOSI IZMEĐU ČLANOVA → Članak 71. - Odjeljak 3. PRAVNI ODNOSI ČLANOVA DRUŠTVA PREMA TREĆIMA → Članak 90. - Odjeljak 4. PRESTANAK DRUŠTVA I ISTUPANJE ČLANOVA IZ DRUŠTVA → Članak 97. - Odjeljak 5. LIKVIDACIJA → Članak 113. - Odjeljak 6. ZASTARA → Članak 129. ======================================================================== IZVORNI PRAVNI TEKST ======================================================================== DIO DRUGI DRUŠTVA GLAVA I. JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO Odjeljak 1. OSNIVANJE Članak 68. (NN 18/23, 130/23 – na snazi od 01.01.2024.)) Pojam javnoga trgovačkoga društva (1) Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom. (2) Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba. (3) Članstvo u društvu ne može steći osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Članstvo u društvu ne može steći ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi. Članstvo u društvu ne može steći ni pravna ili fizička osoba ako: – ona, društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva ima dugovanja iz odredaba članka 62.a stavka 1. ovoga Zakona ili – je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za upis ili promjenu člana društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava. Društvo može zahtijevati od osobe koja namjerava postati član toga društva da se očituje odnosno priloži potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave o tome da ne postoje dugovanja iz treće rečenice ovoga stavka. Društva iz treće rečenice ovoga stavka dužna su na zahtjev svoga člana koji namjerava postati član drugog društva dostaviti potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave o tome da ne postoje dugovanja iz treće rečenice ovoga stavka. (4) Uvedu li se članu društva međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno bude li član društva pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz stavka 3. ovoga članka, njegova prava i ovlasti u društvu miruju od kada društvo primi obavijesti iz stavka 6. ovoga članka, pa sve dok su takve mjere ograničavanja na snazi, odnosno sve dok traju pravne posljedice osude. (5) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u sklopu evidencije iz članka 239. ovoga Zakona evidentirat će i osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom. (6) Prilikom svakog upisa u evidenciju iz stavka 5. ovoga članka osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa provjerit će je li osoba koja se upisuje u evidenciju upisana u sudskom registru kao član društva. U tom slučaju ministarstvo će o upisu u evidenciju bez odgađanja obavijestiti društvo i registarski sud. Registarski sud će po službenoj dužnosti u sudskom registru upisati zabilježbu da članu društva miruju prava i ovlasti, a ako je to poznato, i podatak o tome do kada mu prava i ovlasti miruju. Članak 69. Primjena propisa o ortaštvu Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na javno trgovačko društvo primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi o ortaštvu. Članak 70. (NN 40/19) Prijava za upis u sudski registar (1) Prijava za upis u sudski registar mora sadržavati tvrtku, sjedište i poslovnu adresu, ime i prezime, osobni identifikacijski broj i prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište svakoga člana društva, imena i prezimena osoba ovlaštenih da zastupaju društvo i njihove ovlasti te djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona. (2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se ugovor o osnivanju društva (društveni ugovor) i odluka o utvrđivanju predmeta poslovanja. (3) U sudski registar upisuju se pored podataka iz stavka 1. ovoga članka i promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, stupanje novoga člana u društvo, prestanak članstva u društvu te promjene ovlasti za zastupanje društva. Odjeljak 2. PRAVNI ODNOSI IZMEĐU ČLANOVA Članak 71. Društveni ugovor (1) Pravni odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom. (2) Odredbe ovoga odjeljka Zakona primjenjuju se utoliko, ukoliko članovi svoje odnose u društvu drugačije ne urede društvenim ugovorom. Članak 72. Ulozi u društvu (1) Ako nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake uloge. (2) Član može u društvo uložiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra. Vrijednost nenovčanog uloga članovi sporazumno određuju u novcu. (3) Član društva nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka društva. Članak 73. Naknada izdataka i štete (1) Ako član društva učini za društvo troškove za koje se prema okolnostima može uzeti da su potrebni, ili ako neposredno zbog obavljanja poslova društva, ili zbog opasnosti koja je s time povezana, pretrpi štetu, društvo mu je dužno to nadoknaditi. (2) Na iznos novca kojega je dužno platiti članu na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo mora platiti i kamate od dana kada su mu nastali izdaci, odnosno od kada mu je pričinjena šteta pa sve dok mu se oni ne nadoknade. (3) Član društva može na ime troškova koji su potrebni za obavljanje poslova društva zahtijevati da mu društvo plati predujam. (4) Član mora društvu bez odgađanja prenijeti sve koristi koje primi od trećih osoba za vođenje poslova društva i koje ima od vođenja poslova za društvo. Članak 74. Posljedice zakašnjenja (1) Član koji pravodobno ne uplati novčani ulog ili koji novac primljen za društvo ne preda na vrijeme društvu ili koji za sebe neopravdano uzme novac društva ili zakasni s unosom drugih uloga, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate, ako društvenim ugovorom nisu ugovorene više kamate, od dana kada je morao uplatiti ili unijeti ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac. (2) Društvo može postaviti zahtjev za naknadu veće štete. Članak 75. Pozornost člana U ispunjenju svojih obveza član društva je dužan postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika. Članak 76. Zabrana konkurencije (1) Član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovora. (2) Smatra se da je dan pristanak za sudjelovanje u nekome drugome društvu, ako je ostalim članovima pri stupanju toga člana u društvo bilo poznato da je on član drugoga društva u kojemu osobno odgovara, a nije mu članstvo u društvu bilo izričito uvjetovano s time da u drugome društvu napusti sudjelovanje kao član koji osobno odgovara. Članak 77. osljedice nedopuštene konkurencije (1) Povrijedi li član društva obvezu propisanu u članku 76. stavku 1. ovoga Zakona, društvo može od njega zahtijevati naknadu štete. (2) Umjesto naknade štete iz stavka 1. ovoga članka, društvo može zahtijevati od člana da on poslove koje je vodio u vlastito ime prizna kao poslove sklopljene za račun društva, odnosno da društvu preda sve što je primio od poslova koje je obavio za tuđi račun, ili da mu ustupi pravo na ono što bi trebao primiti iz takvoga posla. (3) O ostvarivanju prava društva iz ovoga članka odlučuju ostali članovi društva. Zahtjevi društva zastaruju za tri mjeseca od dana kada su ostali članovi društva saznali za povredu obveze iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona. Bez obzira na to saznanje zahtjevi zastaruju u roku od pet godina od dana učinjene povrede. (4) Ovim odredbama ne dira se u pravo ostalih članova društva da zahtijevaju prestanak društva. Članak 78. Vođenje poslova društva (1) Svaki član društva ima pravo i obvezu da vodi poslove društva. (2) Ako je društvenim ugovorom vođenje poslova prenijeto na jednoga ili na više određenih članova društva, ostali članovi društva su od toga isključeni. Članak 79. Način vođenja poslova (1) Ako su svi članovi društva ili više njih ovlašteni voditi poslove društva, svaki je od njih ovlašten da ih sam vodi. Ako se neki od članova društva koji su ovlašteni voditi poslove društva usprotivi poduzimanju neke radnje, ta se radnja ne može poduzeti. (2) Ako je društvenim ugovorom određeno da članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva to mogu činiti samo skupno, za poduzimanje svakoga posla potrebna je, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja, suglasnost svih ovlaštenih članova. Članak 80. Odstupanje od uputa. Obveza izvješćivanja (1) Društvenim ugovorom može se predvidjeti da se članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva moraju pridržavati uputa koje daju ostali članovi društva. (2) Kada postoji obveza iz stavka 1. ovoga članka, član društva može odstupiti od dobivenih uputa ako s obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane. U tom slučaju mora o tome izvijestiti ostale članove društva i pričekati njihovu odluku. Član može postupiti i bez obzira na primljene upute ako bi bilo štetno da se odgađa s poslom dok ostali članovi ne donesu odluku i ako smatra da bi oni odobrili njegovo postupanje, kada bi im stvarno stanje bilo poznato. (3) Član koji je ovlašten voditi poslove društva dužan je društvu dati potrebne obavijesti, a kada se to od njega zatraži, izvijestiti o stanju poslova i položiti račun o svome radu. Članak 81. Opseg ovlasti za vođenje poslova. Prokura (1) Ovlast za vođenje poslova obuhvaća sve radnje koje se redovno poduzimaju u poslovanju društva. (2) Za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovnog poslovanja potrebna je suglasnost svih članova. (3) Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove društva, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja. Prokuru može opozvati svaki član društva koji ju je ovlašten podijeliti sam ili zajedno s drugim članovima. Članak 82. Oduzimanje ovlasti za vođenje poslova Ako za to postoji važan razlog, po tužbi ostalih članova društva, sud će članu društva oduzeti ovlast za vođenje poslova društva. Takav razlog postoji naročito u slučaju grube povrede obveze ili nesposobnosti člana da redovno vodi poslove društva. Članak 83. Otkazivanje ovlasti za vođenje poslova društva (1) Član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva, ako za to postoji važan razlog. On se ne može unaprijed odreći toga prava. (2) Član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva samo tako da za to dade otkazni rok koji ostalim članovima omogućava da poduzmu sve ono što je potrebno za daljnje vođenje poslova, osim ako postoji opravdani razlog za to da se toga ovlaštenja odrekne i prije isteka takvoga roka. (3) Odrekne li se član ovlasti za vođenje poslova društva bez opravdanog razloga, dužan je društvu nadoknaditi štetu koja mu uslijed toga nastane. Članak 84. Pravo na obaviještenost (1) Svaki se član može, pa i kada je isključen od vođenja poslova društva, osobno obavijestiti o poslovima društva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti godišnja financijska izvješća. (2) Prava iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi društva ne vode pošteno ni uredno. Članak 85. Donošenje odluka (1) Za donošenje odluka društva potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da sudjeluju u odlučivanju. (2) Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da se odluke donose većinom glasova, u sumnji se većina računa prema broju članova. Članak 86. Račun dobiti i gubitka (1) Krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i gubitka. Na temelju toga računa svakome se članu izračunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovome udjelu u društvu. (2) Društvo u kojem nijedan član nije fizička osoba dužno je godišnja financijska izvješća zajedno s izvješćem o stanju društva, bez odgađanja nakon što ih prihvate članovi društva, te izvješćem revizora, kada je revidiranje godišnjih financijskih izvješća propisano zakonom ili određeno društvenim ugovorom, predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka društvo koje je prema računovodstvenim propisima mali poduzetnik nije dužno izraditi izvješće o stanju društva. Članak 87. Udio u dobiti i gubitku (1) Jedna trećina dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu društva. (2) Pri izračunavanju udjela u dobiti koji članu pripada po odredbi iz stavka 1. ovoga članka, ulozi koje je član tijekom poslovne godine unio u društvo računaju se u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uplate. Ako je član u poslovnoj godini smanjio svoj udio u kapitalu, uračunava se tako smanjeni udio u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od učinjenoga smanjenja. (3) Dio dobiti tekuće godine koji prelazi udjele u dobiti izračunate po odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, kao i gubitak u toku poslovne godine, dijele se na članove društva na jednake dijelove. (4) Ako društveni ugovor sadržava odredbu koja se razlikuje od odredbe iz stavka 3. ovoga članka, ali se njome uređuje samo udio u dobiti ili samo udio u gubitku, u sumnji se smatra da ona vrijedi i za dobit i za gubitak. Članak 88. Zabrana smanjenja udjela u kapitalu društva Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova smanjiti svoj udio u kapitalu društva. Članak 89. Vraćanje zajmova Na društvo u kojemu nijedan član nije fizička osoba na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 408. ovoga Zakona tako da ono što se odnosi na člana društva s ograničenom odgovornošću vrijedi za člana javnoga trgovačkoga društva. To ne vrijedi ako je neki od članova društva javno trgovačko društvo ili komanditno društvo u kojima je fizička osoba član koji osobno odgovara za obveze društva. Odjeljak 3. PRAVNI ODNOSI ČLANOVA DRUŠTVA PREMA TREĆIMA Članak 90. Zabrana raspolaganja člana svojim udjelom Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu. Članak 91. Zastupanje društva (1) Svaki član je ovlašten zastupati društvo, ako društvenim ugovorom nije isključen od zastupanja. (2) Društvenim ugovorom može se odrediti da svi članovi ili više njih mogu zastupati društvo samo skupno. Članovi ovlašteni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine između sebe da u ime društva poduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova. Za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona izjavljena jednome od članova ovlaštenih da skupno zastupaju društvo. (3) Društvenim ugovorom može se odrediti da su članovi društva, kada više njih ne djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe druge i treće rečenice stavka 2. ovoga članka. Članak 92. Opseg ovlasti za zastupanje (1) Član društva može sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega s time da može otuđiti i opteretiti nekretnine te dati i opozvati prokuru. (2) Ograničenje ovlasti za zastupanje ne djeluje prema trećima. To napose vrijedi ako se ovlast ograničava samo na određene poslove ili vrste poslova, a ako se treba ostvariti samo pod određenim okolnostima, za određeno vrijeme ili na određenome mjestu. Članak 93. Oduzimanje ovlasti za zastupanje Po tužbi ostalih članova sud će članu društva oduzeti ovlast za zastupanje ako za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra teška povreda obveza ili nesposobnost člana da uredno zastupa društvo. Članak 94. Osobna odgovornost članova (1) Za obveze društva svaki član odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva. (2) Sporazum članova društva glede njihove odgovornosti za obveze društva koji je suprotan odredbi iz stavka 1. ovoga članka nema učinka prema trećima. Članak 95. Prigovor i prijeboj (1) Ako vjerovnik društva zahtijeva od člana da mu ispuni obvezu društva, član društva mu može staviti prigovore koje može istaći društvo i svoje osobne prigovore. (2) Član društva može odbiti da vjerovniku ispuni obvezu, ako društvo ima pravo pobijati valjanost pravnoga posla iz kojega proizlazi obveza čije ispunjenje vjerovnik traži. (3) Član ima pravo iz prethodnoga stavka ovoga članka i onda ako se vjerovnikova tražbina može podmiriti prijebojem s dospjelim tražbinom društva. Članak 96. Odgovornost novoga člana (1) Tko pristupi već postojećem društvu odgovara kao i ostali članovi prema odredbama članka 94. i 95. ovoga Zakona za obveze društva nastale prije njegovoga pristupanja društvu. (2) Drugačiji sporazum članova društva glede njihove odgovornosti nema učinka prema trećima. Odjeljak 4. PRESTANAK DRUŠTVA I ISTUPANJE ČLANOVA IZ DRUŠTVA Članak 97. Razlozi prestanka Razlozi za prestanak društva jesu: 1. istek vremena za koje je osnovano, 2. odluka članova društva, 3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit, 4. otvaranje stečajnog postupka, 5. smrt, odnosno prestanak nekoga od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora, 6. otvaranje stečaja nad nekim od članova društva, 7. otkaz nekoga od članova društva ili njegovoga vjerovnika, 8. pravomoćna odluka suda. Članak 98. Otkaz člana (1) Ako je društvo osnovano na neodređeno vrijeme, svaki član društva može otkazati društveni ugovor samo s posljednjim danom poslovne godine uz otkazni rok od najmanje šest mjeseci koji mora isteći do toga dana. (2) Ništetan je svaki sporazum kojim se isključuje pravo člana društva da otkaže ugovor ili kojime mu se otežava to pravo. Članak 99. Prestanak na temelju odluke suda (1) Po tužbi nekoga od članova društva sud će, ako za to postoji važan razlog, donijeti odluku da društvo prestane prije isteka vremena za koje je osnovano, odnosno, ako vrijeme njegovog trajanja nije određeno, da ono prestane i bez otkaza. (2) Važan razlog naročito postoji ako koji od drugih članova društva s nakanom ili grubom nepažnjom povrijedi neku svoju bitnu obvezu ili ako ispunjenje takve obveze ili svrhe društva postane nemoguće ili se ta svrha već postigne. (3) Ništetan je sporazum kojim se isključuje ili protivno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ograničava pravo člana da tužbom zahtijeva prestanak društva. (4) Tužba se mora podići protiv svih ostalih članova društva isključivo kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. Članak 100. ruštvo za vrijeme trajanja života člana. Prešutno nastavljanje društva Na društvo koje se osnuje tako da traje za vrijeme trajanja života nekoga od članova ili na određeno vrijeme pa prešutno nastavi s radom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 98. i 99. ovoga Zakona. Članak 101. Otkaz vjerovnika člana društvu zbog tražbina prema članu Vjerovnik člana društva koji u posljednjih šest mjeseci bezuspješno pokuša provesti ovrhu nad pokretnom imovinom člana društva i na temelju ovršne isprave zaplijeni njegov udio u društvu i prenese zahtjev za isplatom onoga što bi članu pripalo iz društva nakon što ono prestane, može otkazati društveni ugovor šest mjeseci prije kraja poslovne godine, bez obzira na to je li društvo osnovano na određeno ili na neodređeno vrijeme. Vjerovnik može od društva zahtijevati samo ono što bi članu pripalo nakon prestanka društva. Članak 102. Ovlast člana koji je u dobroj vjeri za vođenje poslova društva Ako društvo ne prestane otkazom nego na neki drugi način, član društva je ovlašten voditi poslove društva sve dok ne sazna ili dok ne bi morao saznati da je društvo prestalo. Članak 103. Smrt ili prestanak člana i stečaj člana (1) Kada društvo prestane zbog smrti nekoga od članova, njegov nasljednik mora ostale članove bez odgađanja izvijestiti o smrti člana i, ako postoji opasnost zbog odgađanja, mora nastaviti s poslovima ostavitelja sve dotle dok ostali članovi zajedno s njime ne odrede nešto drugo. Ostali članovi dužni su na isti način privremeno nastaviti s obavljanjem poslova koji su im povjereni. U tome smislu smatra se da društvo i dalje postoji. (2) Odredbe druge i treće rečenice stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju prestanka društva zbog otvaranja stečaja nad članom društva. Članak 104. Nastavljanje društva nakon istupanja člana Kada je društvenim ugovorom određeno da će se u slučaju ako član otkaže taj ugovor ili umre ili se nad njime otvori stečaj, društvo nastaviti s ostalim članovima, iz društva istupa član kod kojega nastupe takve okolnosti u vrijeme kada bi, da nema odredaba društvenoga ugovora, društvo prestalo. Članak 105. Posljedice istupanja člana iz društva i odgovornost za obveze društva (1) Udio člana koji istupi iz društva prirasta ostalim članovima. (2) Predmeti koje je član koji istupi iz društva dao društvu na uporabu moraju mu se vratiti. Član ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijednosti tih predmeta. (3) Članu koji je istupio iz društva isplaćuje se u novcu ono što bi on primio na temelju obračuna koji bi se napravio kada bi u vrijeme njegova istupanja društvo prestalo postojati. Vrijednost imovine društva utvrđuje se, ako je to potrebno, službenom procjenom. (4) Ako vrijednost imovine društva nije dostatna za to da se pokriju dugovi društva i udjeli članova u kapitalu društva, član koji je istupio iz društva mora društvu platiti dio nepokrivenog iznosa, srazmjerno njegovom sudjelovanju u gubitku društva. (5) Član koji je istupio iz društva odgovara vjerovnicima za obveze društva nastale do upisa njegova istupanja iz društva u sudski registar. Članak 106. Sudjelovanje člana koji je istupio iz društva u poslovima koji nisu završeni (1) Član koji je istupio iz društva sudjeluje u dobiti i u gubitku iz poslova koji u vrijeme njegova istupanja još nisu bili završeni. Društvo je ovlašteno završiti poslove onako kako smatra da je to najprimjerenije. (2) Član koji je istupio iz društva može na kraju svake poslovne godine zahtijevati da se napravi obračun o poslovima završenim u toj godini, da mu se isplati ono što mu iz toga pripada i da ga se izvijesti o stanju poslova koji još nisu završeni. Članak 107. Nastavljanje društva s nasljednicima (1) Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da će se društvo u slučaju smrti člana nastaviti s njegovim nasljednicima, svaki nasljednik može svoje sudjelovanje u društvu uvjetovati time da mu se na temelju dotadašnjeg udjela u dobiti prizna položaj komanditora i dio uloga ostavitelja koji mu pripada prizna kao njegov komanditni ulog u društvu. (2) Ako ostali članovi ne prihvate prijedlog nasljednika iz stavka 1. ovoga članka, on može zahtijevati da istupi iz društva bez obveze da za to dade otkazni rok. (3) Nasljednici mogu prava navedena u stavku 1. i 2. ovoga članka ostvariti u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke o nasljeđivanju. Ako nasljednik nije poslovno sposoban, a nije mu imenovan zakonski zastupnik, taj rok počinje teći od kada mu se postavi zastupnik, odnosno od kada stekne poslovnu sposobnost. (4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka nasljednik istupi iz društva, ili u tome roku društvo prestane ili nasljednik stekne svojstvo komanditora, odgovara za do tada nastale obveze društva samo po propisima građanskoga prava o odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja. (5) Primjenu stavka 1. do 4. ovoga članka ne može se isključiti društvenim ugovorom. U slučaju da nasljednik svoj ostanak u društvu uvjetuje s time da mu se prizna položaj komanditora, njegov se udio u dobiti društva može odrediti drugačije od onoga kako je to bilo uređeno s ostaviteljem. Članak 108. Isključenje člana umjesto prestanka društva sudskim otkazom (1) Nastupi li kod člana neka od okolnosti zbog koje bi ostali članovi društva po odredbama članka 99. ovoga Zakona imali pravo tužbom zahtijevati da društvo prestane, sud će po tužbi tih članova donijeti odluku da se član isključi iz društva. (2) Za podjelu imovine između društva i isključenoga člana odlučno je stanje imovine društva u vrijeme podizanja tužbe kojom se traži da se član isključi iz društva. Članak 109. Istupanje člana umjesto prestanka društva zbog otkaza vjerovnika (1) Posluži li se vjerovnik člana društva pravom iz članka 101. ovoga Zakona, ostali članovi mogu, na temelju njihove prethodne odluke, izjaviti vjerovniku da društvo između tih članova ostaje. U tom slučaju sa završetkom poslovne godine član dužnik istupa iz društva. (2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i u slučaju kada se nad članom društva otvori stečaj s time da se izjava iz stavka 1. ovoga članka daje stečajnom upravitelju, a stečajni dužnik s danom otvaranja stečajnog postupka istupa iz društva. Članak 110. Preuzimanje poslova društva bez provođenja likvidacije (1) Ako se društvo sastoji od samo dva člana, pa u osobi jednoga od njih nastupi razlog za isključenje, zbog kojega bi, kada bi društvo imalo veći broj članova bilo dopušteno njegovo isključenje iz društva, sud može drugoga člana po njegovoj tužbi ovlastiti da preuzme poslove društva s aktivom i pasivom bez da se provede likvidacija društva. (2) Posluži li se vjerovnik jednoga od dva člana svojim pravom iz članka 101. ovoga Zakona, ili se nad jednim od dva člana otvori stečaj, drugi član ima pravo da bez provođenja likvidacije preuzme društvo na način kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka. (3) Za obračun i diobu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe kojima se uređuje istupanje člana iz društva. (4) Prijavu sudu za upis prestanka članstva u društvu može podnijeti svaka od osoba iz stavka 1. ovoga članka. Članak 111. Prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u sudski registar (1) Sudu se podnosi prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u sudski registar, osim ako ono prestaje zbog toga što se nad njime provodi stečajni postupak. (2) Isto vrijedi za istupanje i isključenje člana iz društva. U tim slučajevima prijavu mogu podnijeti svi ostali članovi u društvu. (3) Ima li smrt člana za posljedicu prestanak društva ili istupanje iz društva, prijavu se može podnijeti sudu a da u tome ne sudjeluju nasljednici koje su u podnošenju prijave spriječile posebne zapreke. (4) Prestane li društvo odlukom suda, prijavu iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti svaki član društva. Članak 112. (NN 40/19) Nastavljanje društva nakon stečaja (1) Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi stečajnog plana donese rješenje o zaključenju stečajnog postupka, članovi mogu odlučiti da nastave društvo. (2) Sudu se mora podnijeti prijava za upis nastavljanja društva u sudski registar. Odjeljak 5. LIKVIDACIJA Članak 113. Kada se pokreće postupak likvidacije (1) Nakon nastanka razloga za prestanak društva provodi se likvidacija ako članovi ne dogovore drugačiji način obračuna i podjele ili se nad društvom ne otvori stečaj. (2) Ako društvo prestane zbog otkaza kojega izjavi vjerovnik nekoga od članova ili zbog toga što je nad nekim od članova društva otvoren stečaj, likvidacija se ne mora provesti samo ako se s time suglasi vjerovnik ili stečajni upravitelj. Članak 114. Imenovanje likvidatora (1) Likvidaciju provode svi članovi društva kao likvidatori, ako odlukom članova ili društvenim ugovorom nije određeno da je provedu pojedini članovi društva ili druge osobe. Više nasljednika jednoga člana društva moraju imenovati zajedničkog zastupnika. (2) Na prijedlog neke od tih osoba likvidatore može zbog važnih razloga imenovati sud na čijem je području sjedište društva. Sud može imenovati likvidatorima osobe koje nisu članovi društva. Sudionikom u imenovanju likvidatora smatra se osim članova društva i vjerovnik koji je zbog tražbina prema nekome od članova otkazao društveni ugovor. (3) Ako je nad nekim od članova društva otvoren stečaj, na mjesto toga člana stupa stečajni upravitelj. Članak 115. Opoziv likvidatora Likvidatori se opozivaju jednoglasnom odlukom osoba iz članka 114. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. Iz važnih razloga likvidatore može na prijedlog nekoga od sudionika opozvati i sud. Članak 116. Prijava za upis likvidatora u sudski registar (1) Zajedno s prijavom iz članka 111. stavka 1. ovoga Zakona sudu se podnosi prijava za upis likvidatora u sudski registar. To vrijedi za svaku promjenu likvidatora ili njihovih ovlaštenja za zastupanje. U slučaju smrti člana društva upis se može obaviti a da nasljednici ne sudjeluju u podnošenju prijave sudu, pod pretpostavkom da su u tome bili spriječeni posebnim zaprekama. (2) Upis likvidatora koje imenuje sud i upis sudskog opoziva likvidatora provode se po službenoj dužnosti. Članak 117. Poslovi likvidatora Likvidatori moraju završiti tekuće poslove, naplatiti tražbine društva, unovčiti preostalu imovinu i podmiriti vjerovnike. Radi dovršenja poslova koji su u tijeku oni mogu sklapati i nove poslove. U granicama svog poslovnog djelovanja likvidatori zastupaju društvo. Članak 118. Skupno zastupanje (1) Postoji li više likvidatora, oni radnje koje se tiču likvidacije obavljaju skupno, ako se ne odredi da ih mogu poduzeti pojedinačno. Takva se odluka mora upisati u sudski registar. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka nije zapreka za to da likvidatori ovlaste nekoga između njih da obavi određene poslove ili određene vrste poslova. (3) Za izjavu volje koja se upravlja društvu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 91. stavka 2. ovoga Zakona. Članak 119. Neograničenost ovlasti Ograničenje ovlasti likvidatora bez pravnog je učinka prema trećima. Članak 120. Vezanost likvidatora odlukama onih koji su ih imenovali Likvidatori, bez obzira na to tko ih je imenovao, moraju postupati po odlukama koje glede vođenja poslova društva jednoglasno donesu osobe iz članka 114. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. Članak 121. Tvrtka i potpisivanje Likvidatori se moraju potpisivati tako da uz tvrtku društva navedu naznaku "u likvidaciji". Članak 122. Financijska izvješća Likvidatori moraju sastaviti financijska izvješća na početku i po završetku likvidacije. Članak 123. Vraćanje stvari Članovima se moraju vratiti stvari koje su oni dali društvu na korištenje. Članovi ne mogu zahtijevati naknadu štete za slučajnu propast, oštećenje ili smanjenje vrijednosti stvari. Članak 124. Podjela imovine društva (1) Nakon što se podmire dugovi društva, likvidatori moraju preostalu imovinu podijeliti članovima srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu društva što se utvrđuje na temelju konačnih financijskih izvješća. (2) Za vrijeme trajanja likvidacije, ako nije potreban za podmirenje vjerovnika, novac se može privremeno podijeliti. Moraju se zadržati iznosi koji su potrebni za pokriće još nedospjelih ili spornih obveza, kao i za osiguranje iznosa koji pripadaju članovima za konačnu podjelu. (3) Ako među članovima društva dođe do spora oko podjele imovine društva, likvidatori će odgoditi diobu sve dok se spor ne okonča. Članak 125. Podmirenje računa između članova društva Ako imovina društva nije dostatna za to da se pokriju obveze društva i isplate udjeli u kapitalu društva, članovi društva moraju nadoknaditi manjak u srazmjeru u kojemu su dužni pokriti gubitak društva. Ako se od nekoga člana ne može naplatiti iznos koji bi on morao platiti, ostali članovi moraju snositi manjak u navedenom srazmjeru. Članak 126. Međusobni odnosi i odnosi prema trećima Do okončanja likvidacije u pogledu pravnih odnosa između dotadašnjih članova i društva prema trećima primjenjuju se odredbe drugoga i trećega odjeljka ove glave Zakona ako iz odredaba ovoga odjeljka ili iz svrhe likvidacije ne proizlazi što drugo. Prijava za upis prestanka društva u sudski registar. Članak 127. (NN 40/19, 34/21) Čuvanje poslovnih knjiga. (1) Po okončanju likvidacije likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za upis brisanja društva iz sudskog registra. Društvo prestaje brisanjem iz sudskog registra. (2) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidator je dužan čuvati u rokovima određenim posebnim propisima ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Poslovne knjige i dokumentaciju može se pohraniti i u elektroničkom obliku. U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, a ne može prelaziti opravdane troškove digitalizacije poslovnih knjiga i dokumentacije društva, izrade njihova popisa te njihova sigurnog čuvanja i zaštite u elektroničkom obliku. (3) Članovi i njihovi nasljednici imaju pravo uvida u poslovne knjige i u dokumentaciju društva i mogu se njima koristiti. Za uvid u pohranjene poslovne knjige i dokumentaciju društva te izradu njihovih preslika plaća se naknada koja ne može biti viša od naknade koja se plaća za uvid i izradu preslika arhivske građe pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu. (4) Ako je do prestanka društva došlo bez provođenja likvidacije ili stečaja, članovi društva dužni su postupiti u skladu s odredbom iz stavka 2. ovoga članka. Članak 128. Primjena odredaba o likvidaciji Ako članovi umjesto likvidacije ugovore neki drugi način obračuna i podjele imovine društva, sve dok se imovina ne podijeli, u odnosu prema trećima na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga odjeljka Zakona. Odjeljak 6. ZASTARA Članak 129. Zastara tražbina prema članovima (1) Zahtjevi prema članu društva s naslova odgovornosti za obveze zastaruju za pet godina od prestanka društva ili od izlaska člana iz društva, ako tražbina prema društvu ne zastaruje u kraćem roku. (2) Zastara počinje teći prvoga narednoga dana od dana u kojemu su prestanak društva ili prestanak članstva u društvu upisani u sudski registar. (3) Ako vjerovnikova tražbina prema društvu dospijeva nakon upisa iz stavka 2. ovoga članka, zastara počinje teći od dana dospjelosti. Članak 130. Prekid zastare Prekid zastare prema društvu koje je prestalo djeluje i prema članovima društva koji su to bili u času prestanka društva.