######################################################################## Tax-Tix RAG v2.0 — MODULARNI PROPIS NAVIGACIJSKA GLAVA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA PROPIS: Zakon o obveznim odnosima MODUL_ID: ZOO_03 DATOTEKA: 03_VRSTE_OBVEZA.txt NAZIV_MODULA: Vrste obveza IZVORNA_HIJERARHIJA: Glava IV. OBUHVAT: čl. 21.–64. SAZETAK_MODULA: Novčane, alternativne, fakultativne, djeljive, nedjeljive i solidarne obveze. KLJUCNI_POJMOVI: novčane obveze; ugovorne kamate; zatezne kamate; valutna klauzula; indeksna klauzula; alternativne obveze; fakultativne obveze; solidarne obveze; djeljive obveze; nedjeljive obveze SINONIMI_I_KORISNICKI_IZRAZI: kamata; solidarnost dužnika; solidarnost vjerovnika; više dužnika; više vjerovnika POVEZANI_MODULI: 06_ISPUNJENJE_I_PRESTANAK_OBVEZA.txt; 07_ZASTARA.txt PRIMJENJIVOST_IZVORA: Primjenjuje se od 07.07.2026. osim izuzetaka opisanih u prijelazim odredbama OZNAKE_IZMJENA_PRISUTNE_U_IZVORU: NN 35/05; NN 78/15; NN 29/18; NN 126/21; NN 114/22; NN 156/22; NN 155/23; NN 69/26 VREMENSKO_PRAVILO: Za pitanje o početku primjene ili prijelaznim režimima obvezno provjeriti 31_PRIJELAZNE_I_ZAVRSNE_ODREDBE.txt. STATUS_TEKSTA: Tekst nakon oznake IZVORNI PRAVNI TEKST prenesen je iz jedinog dostavljenog HTML izvora; normalizirani su samo HTML i prijelomi redaka. IZVORNA_DATOTEKA: Zakon_o_obveznim_odnosima_2026.htm IZVOR_SHA256: 3758c0290e10031ea185aeee87c5d769b3eb463c303dc0356b89f82c8dbf4bd6 ######################################################################## UNUTARNJA NAVIGACIJA — NIJE DIO PRAVNOG TEKSTA - Glava IV. VRSTE OBVEZA → Članak 21. - Odjeljak 1. NOVČANE OBVEZE → Članak 21. - Odsjek 1. OPĆE ODREDBE → Članak 21. - Odsjek 2. UGOVORNE KAMATE → Članak 26. - Odsjek 3. ZATEZNE KAMATE → Članak 29. - Odjeljak 2. OBVEZE S VIŠE ČINIDABA → Članak 32. - Odsjek 1. ALTERNATIVNE OBVEZE → Članak 32. - Odsjek 2. FAKULTATIVNE OBVEZE I FAKULTATIVNE TRAŽBINE → Članak 38. - I. FAKULTATIVNE OBVEZE → Članak 38. - II. FAKULTATIVNE TRAŽBINE → Članak 41. - Odjeljak 3. OBVEZE S VIŠE DUŽNIKA I VJEROVNIKA → Članak 41. - Odsjek 1. DJELJIVE OBVEZE → Članak 41. - Odsjek 2. SOLIDARNE OBVEZE → Članak 43. - I. SOLIDARNOST DUŽNIKA → Članak 43. - II. SOLIDARNOST VJEROVNIKA → Članak 54. - Odsjek 3. NEDJELJIVE OBVEZE → Članak 64. ======================================================================== IZVORNI PRAVNI TEKST ======================================================================== Glava IV. VRSTE OBVEZA Odjeljak 1. NOVČANE OBVEZE Odsjek 1. OPĆE ODREDBE Članak 21. Načelo monetarnog nominalizma Kad obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon određuje što drugo. Članak 22. (NN 35/05, 114/22) (1) Dopuštena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske izračunava na temelju cijene zlata ili tečaja strane valute u odnosu prema valuti Republike Hrvatske. (2) U tom slučaju, ako strane nisu ugovorile drugi tečaj, obveza se ispunjava u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom tečaju koji objavi Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaćanja. (3) Ako novčana obveza protivno zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili stranoj valuti, njezino se ispunjenje može zahtijevati samo u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom tečaju koji objavi Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaćanja. (4) Odredbe ovoga Zakona o kamatama primjenjuju se na novčanu obvezu neovisno o valuti u kojoj je izražena. Članak 23. Indeksna klauzula Dopuštena je odredba ugovora kojom se iznos novčane obveze u domaćem novcu veže za promjene cijena dobara, robe i usluga izraženih indeksom cijena utvrđenim od ovlaštene osobe. Članak 24. Klizna skala U ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporučiti određene predmete dopušteno je ugovoriti da će cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i drugih čimbenika koji utječu na visinu troškova proizvodnje, u određeno vrijeme na određenom tržištu. Članak 25. Plaćanje prije roka (1) Dužnik novčane obveze može je ispuniti prije roka. (2) Ništetna je odredba ugovora kojom se dužnik odriče toga prava. (3) U slučaju ispunjenja novčane obveze prije roka dužnik ima pravo od iznosa duga odbiti iznos kamata za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obveze samo ako je na to ovlašten ugovorom. Odsjek 2. UGOVORNE KAMATE Članak 26. (NN 35/05, 78/15) Stopa ugovornih kamata (1) Stopa ugovornih kamata između osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je za te odnose vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, uvećane za polovinu te stope. (2) Stopa ugovornih kamata između trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je za te odnose vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, uvećane za tri četvrtine te stope. (3) Ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, između osoba od kojih barem jedna nije trgovac, vrijedi kamatna stopa u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a između trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata određene sukladno stavku 1. ovoga članka. (4) Ako su ugovorene više kamate od dopuštenih, primijenit će se najviša dopuštena kamatna stopa. (5) Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine. (6) U smislu ovoga Zakona osobe javnog prava su osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava. Članak 27. Kamate na kamate (1) Ništetna je odredba ugovora kojom se predviđa da će na kamate, kad dospiju za isplatu, početi teći kamate ako ne budu isplaćene. (2) Ali se može, uz ograničenja iz članka 26. ovoga Zakona, unaprijed ugovoriti povećana godišnja kamatna stopa, ako dužnik ne isplati dospjele kamate na vrijeme. (3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na pologe kod banaka i drugih financijskih institucija. Članak 28. Kamate u nenovčanim obvezama Odredbe ovoga Zakona o ugovornim kamatama na odgovarajući način vrijede i za ostale obveze kojima su objekt činidbe stvari određene po rodu. Odsjek 3. ZATEZNE KAMATE Članak 29. (NN 35/05, 78/15, 114/22, 156/22, 155/23) Kad se duguju (1) Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. (2) Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. (3) Uz ograničenje iz stavka 2. članka 26. ovoga Zakona, kod trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava strane mogu ugovoriti drukčiju stopu zateznih kamata. (4) Ali ništetna je odredba ugovora iz stavka 3. ovoga članka ako na temelju okolnosti slučaja, a poglavito trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenom stopom zateznih kamata, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana. (5) Prilikom ocjene je li odredba ugovora o stopi zateznih kamata ništetna uzet će se, između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predviđene stope zateznih kamata. (6) Ako je stopa ugovornih kamata viša od stope zateznih kamata, one ne mogu teći poslije dužnikova zakašnjenja. (7) Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine. (8) Referentna stopa iz stavka 2. ovoga članka je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke. (9) Hrvatska narodna banka dužna je u »Narodnim novinama« objaviti referentnu stopu iz stavka 2. ovoga članka koju je objavila Europska središnja banka, a koja je na snazi 1. siječnja i 1. srpnja. Članak 30. Pravo na potpunu naknadu (1) Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog dužnikova zakašnjenja. (2) Ako je šteta koju je vjerovnik pretrpio zbog dužnikova zakašnjenja veća od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete. Članak 31. Kamate na kamate (1) Na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom određeno. (2) Na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu. Odjeljak 2. OBVEZE S VIŠE ČINIDABA Odsjek 1. ALTERNATIVNE OBVEZE Članak 32. Pravo izbora Ako neka obveza ima dvije ili više činidaba, ali je dužnik dužan ispuniti samo jednu da bi se oslobodio obveze, pravo izbora, ako nije što drugo ugovoreno, pripada dužniku, i obveza prestaje kad on ispuni činidbu koju je izabrao. Članak 33. Neopozivost i učinak izbora (1) Izbor je učinjen kad strana kojoj pripada pravo izbora obavijesti drugu stranu o tome što je izabrala, i od toga trenutka izbor se više ne može mijenjati. (2) Učinjenim izborom uzima se da je obveza od početka bila jednostavna i da je njezin objekt od početka bila izabrana činidba. Članak 34. Trajanje prava izbora (1) Dužnik ima pravo izbora sve dok u ovršnom postupku jedna od dugovanih stvari ne bude potpuno ili djelomično predana vjerovniku po njegovu izboru. (2) Ako pravo izbora pripada vjerovniku, a on se ne očituje o izboru u roku određenom za ispunjenje, dužnik ga može pozvati da učini izbor i za to mu odrediti primjeren rok poslije čijeg isteka pravo izbora prelazi na dužnika. Članak 35. Izbor povjeren trećoj osobi Ako izbor treba učiniti neka treća osoba, a ona to ne učini, svaka strana može zahtijevati da izbor obavi sud. Članak 36. Ograničenje na preostalu činidbu Ako je jedna činidba postala nemoguća zbog nekog događaja za koji ne odgovara nijedna strana, obveza se ograničuje na preostalu činidbu. Članak 37. Ograničenje u slučaju odgovornosti jedne strane (1) Kad je jedna činidba postala nemoguća zbog događaja za koji je odgovoran dužnik, obveza se ograničuje na preostalu činidbu u slučaju da pravo izbora pripada njemu, a ako pravo izbora pripada vjerovniku, on može po svojem izboru zahtijevati preostalu činidbu ili naknadu štete. (2) Kad je jedna činidba postala nemoguća zbog događaja za koji je odgovoran vjerovnik, dužnikova obveza prestaje, ali u slučaju da dužniku pripada pravo izbora, on može zahtijevati naknadu štete i ispuniti svoju obvezu preostalom činidbom, a ako pravo izbora ima vjerovnik, on može dati naknadu štete i zahtijevati preostalu činidbu. Odsjek 2. FAKULTATIVNE OBVEZE I FAKULTATIVNE TRAŽBINE I. FAKULTATIVNE OBVEZE Članak 38. Ovlaštenje dužnika Dužnik čija obveza ima jednu činidbu, ali mu je dopušteno da se oslobodi svoje obveze ispunjenjem neke druge određene činidbe, može se koristiti tom mogućnošću sve dok vjerovnik u ovršnom postupku ne primi potpuno ili djelomično ispunjenje činidbe. Članak 39. Ovlaštenja vjerovnika (1) Vjerovnik u fakultativnoj obvezi može zahtijevati od dužnika samo dugovanu činidbu, ali ne i drugu činidbu kojom dužnik, ako hoće, može također ispuniti svoju obvezu. (2) Kad dugovana činidba postane nemoguća zbog događaja za koji dužnik odgovara, vjerovnik može zahtijevati samo naknadu štete, ali se dužnik može osloboditi obveze ispunjenjem onoga na što je ovlašten umjesto dugovane činidbe. Članak 40. II. FAKULTATIVNE TRAŽBINE (1) Kad je ugovorom ili zakonom predviđeno da vjerovnik može umjesto dugovane činidbe zahtijevati od dužnika neku drugu određenu činidbu, dužnik je dužan ispuniti mu tu činidbu, ako vjerovnik to zahtijeva. (2) U ostalom, za fakultativne tražbine vrijede, prema namjeri ugovaratelja i prema prilikama posla, odgovarajuća pravila o fakultativnim i alternativnim obvezama. Odjeljak 3. OBVEZE S VIŠE DUŽNIKA I VJEROVNIKA Odsjek 1. DJELJIVE OBVEZE Članak 41. Dijeljenje duga i tražbine (1) Obveza je djeljiva ako se ono što se duguje može podijeliti i ispuniti u dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijela činidba, i ako ono tom podjelom ne gubi ništa od svoje vrijednosti, inače obveza je nedjeljiva. (2) Kad u nekoj djeljivoj obvezi ima više dužnika, dug se dijeli među njima na jednake dijelove, ako nije određena drukčija podjela, i svaki od njih odgovara za svoj dio duga. (3) Kad u nekoj djeljivoj obvezi ima više vjerovnika, tražbina se dijeli među njima na jednake dijelove, ako nije što drugo određeno i svaki vjerovnik može zahtijevati samo svoj dio tražbine. Članak 42. Predmnjeva solidarnosti Kad ima više dužnika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovačkim ugovorom, oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izrijekom otklonili solidarnu odgovornost. Odsjek 2. SOLIDARNE OBVEZE I. SOLIDARNOST DUŽNIKA Članak 43. Sadržaj solidarnosti dužnika (1) Svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju. (2) Od više solidarnih dužnika svaki može dugovati s drugim rokom ispunjenja, pod drugim uvjetima i uopće s različitim odstupanjima. Članak 44. Prijeboj (1) Svaki se solidarni dužnik može pozvati na prijeboj koji je učinio njegov sudužnik. (2) Tražbinu koja pripada solidarnom dužniku ne mogu prebijati ostali sudužnici. Članak 45. Otpust duga (1) Otpust duga učinjen sporazumno s jednim solidarnim dužnikom oslobađa obveze i ostale dužnike. (2) Ali ako je otpust imao za svrhu osloboditi obveze samo dužnika s kojim je učinjen, solidarna obveza smanjuje se za dio duga koji prema međusobnim odnosima dužnika pada na njega, a ostali dužnici odgovaraju solidarno za ostatak duga. Članak 46. Obnova (1) Obnovom koju je vjerovnik učinio s jednim solidarnim dužnikom oslobađaju se i ostali dužnici. (2) Ako su vjerovnik i dužnik obnovu ograničili na dio obveze koji dolazi na ovoga, obveza ostalih ne prestaje nego se samo smanjuje za taj dio. Članak 47. Nagodba Nagodba što ju je sklopio jedan od solidarnih dužnika s vjerovnikom nema učinak prema ostalim dužnicima, ali oni imaju pravo prihvatiti tu nagodbu, ako ona nije ograničena na dužnika s kojim je sklopljena. Članak 48. Sjedinjenje Kad se u jednoj osobi sjedini svojstvo vjerovnika i svojstvo dužnika iste solidarne obveze, obveza ostalih dužnika smanjuje se za iznos dijela koji na njega pada. Članak 49. Zakašnjenje vjerovnika Kad vjerovnik dođe u zakašnjenje prema jednom solidarnom dužniku, on je u zakašnjenju i prema ostalim solidarnim dužnicima. Članak 50. Zakašnjenje jednog dužnika i priznanje duga (1) Zakašnjenje jednoga solidarnog dužnika nema učinak prema ostalim dužnicima. (2) Isto vrijedi i kad jedan od solidarnih dužnika prizna dug. Članak 51. Zastoj i prekid zastare; odricanje od zastare (1) Ako zastara ne teče ili je prekinuta prema jednom dužniku, ona teče za ostale solidarne dužnike i može se navršiti, ali dužnik prema kojem obveza nije zastarjela i koji ju je morao ispuniti ima pravo zahtijevati od ostalih dužnika prema kojima je obveza zastarjela da mu naknade svaki svoj dio duga. (2) Odricanje od navršene zastare nema učinak prema ostalim dužnicima. Članak 52. Pravo ispunitelja na naknadu (1) Dužnik koji je ispunio obvezu ima pravo zahtijevati od svakog sudužnika da mu naknadi dio duga koji pada na njega. (2) Pri tome nije od utjecaja okolnost što je vjerovnik nekog od sudužnika oslobodio duga ili mu je dug smanjio. (3) Dio koji pada na dužnika od kojega se ne može dobiti naknada dijeli se razmjerno na sve dužnike. Članak 53. Podjela na jednake dijelove i iznimka (1) Ako nije što drugo ugovoreno ili inače ne proizlazi iz pravnih odnosa sudionika u poslu, na svakog dužnika dolazi jednak dio duga. (2) Ali ako je solidarna obveza osnovana u isključivom interesu jednoga solidarnog dužnika, on je dužan naknaditi cijeli iznos duga sudužniku koji je namirio vjerovnika. II. SOLIDARNOST VJEROVNIKA Članak 54. Solidarnost se ne predmnijeva Kad na vjerovnikovoj strani ima više osoba, one su solidarne samo kad je solidarnost ugovorena ili zakonom određena. Članak 55. Sadržaj solidarnosti (1) Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika ispunjenje cijele obveze, ali kad jedan od njih bude namiren, obveza prestaje i prema ostalim vjerovnicima. (2) Dužnik može ispuniti obvezu vjerovniku kojega sam izabere, sve dok neki vjerovnik ne zatraži ispunjenje. Članak 56. Prijeboj Dužnik može svoj dug prebiti s tražbinom koju ima prema vjerovniku koji mu zahtijeva ispunjenje. Članak 57. Otpust duga i obnova Otpustom duga i obnovom između dužnika i jednog vjerovnika smanjuje se solidarna obveza za onoliko koliko iznosi dio te tražbine vjerovnika. Članak 58. Nagodba Nagodba što ju je sklopio jedan od solidarnih vjerovnika s dužnikom nema učinak prema ostalim vjerovnicima, ali oni imaju pravo prihvatiti tu nagodbu, osim kad se ona odnosi samo na dio vjerovnika s kojim je sklopljena. Članak 59. Sjedinjenje Kad se u osobi jednoga solidarnog vjerovnika sjedini i svojstvo dužnika, svaki od ostalih solidarnih vjerovnika može od njega zahtijevati ispunjenje samo svog dijela tražbine. Članak 60. Zakašnjenje (1) Kad dužnik dođe u zakašnjenje prema jednom solidarnom vjerovniku, on je u zakašnjenju i prema ostalim vjerovnicima. (2) Zakašnjenje jednoga solidarnog vjerovnika djeluje i prema ostalim vjerovnicima. Članak 61. Priznanje duga Priznanje duga učinjeno jednom vjerovniku koristi svim vjerovnicima. Članak 62. Zastara (1) Ako jedan vjerovnik prekine zastaru ili ako prema njemu ne teče zastara, to ne koristi ostalim vjerovnicima i prema njima zastara teče i dalje. (2) Odricanje od zastare učinjeno prema jednom vjerovniku koristi i ostalim vjerovnicima. Članak 63. Odnosi između vjerovnika nakon ispunjenja (1) Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vjerovnika koji je primio ispunjenje od dužnika da mu preda dio koji mu pripada. (2) Ako iz odnosa među vjerovnicima ne proistječe što drugo, svakom solidarnom vjerovniku pripada jednak dio. Odsjek 3. NEDJELJIVE OBVEZE Članak 64. (1) Na nedjeljive obveze u kojima ima više dužnika na odgovarajući se način primjenjuju propisi o solidarnim obvezama. (2) Kad u nedjeljivoj obvezi ima više vjerovnika među kojima nije ni ugovorena ni zakonom određena solidarnost, jedan vjerovnik može zahtijevati da dužnik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlašten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje, a inače svaki vjerovnik može zahtijevati od dužnika da obvezu ispuni svim vjerovnicima zajedno, ili da je položi sudu ili javnom bilježniku.