ZAKON

O DRŽAVNOM INSPEKTORATU

 

Primjenjuje se od 01. travnja 2019. godine.

DIO PRVI
UVODNE ODREDBE

Predmet i svrha Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javnozdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna odgovornost.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Ustrojstvo i sjedište Državnog inspektorata

Članak 2.

(1) Državni inspektorat je središnji državni ured.

(2) Sjedište Državnog inspektorata je u Zagrebu.

DIO DRUGI
DJELOKRUG, UPRAVLJANJE I UNUTARNJE USTROJSTVO TE UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA

POGLAVLJE I.
DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA

Djelokrug Državnog inspektorata

Članak 3.

(1) Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove u području:

– trgovine, usluga, zaštite potrošača, sigurnosti neprehrambenih proizvoda

– hrane, uključujući i genetski modificiranu hranu i novu hranu, genetski modificirane organizme (u daljnjem tekstu: GMO), sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, proizvodnje i stavljanja na tržište predmeta opće uporabe, stavljanja na tržište i uporabe biocidnih proizvoda, zaštite od buke i zaštite od neionizirajućeg zračenja, ograničavanja uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, proizvodnje, stavljanja na tržište i uporabe opasnih kemikalija te gospodarenja otrovnim kemikalijama

– veterinarstva i sigurnosti hrane, što uključuje zaštitu zdravlja i dobrobiti životinja, reprodukciju, držanje, uzgoj životinja, promet i označivanje životinja, hranu i hranu za životinje, veterinarsko-medicinske proizvode, nusproizvode životinjskog podrijetla i veterinarsku zaštitu okoliša

– poljoprivrede, lovstva, šumarstva, biljnog zdravstva, sredstava za zaštitu bilja, održive uporabe pesticida i ostataka pesticida

– sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja, šumskog reprodukcijskog materijala, sprječavanja unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanja njima

– ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanja usluga u turizmu, boravišne odnosno turističke pristojbe

– rudarstva, opreme pod tlakom, energetike (elektroenergetike, toplinarstva i plinarstva, energetske učinkovitosti, ugljikovodika i geotermalnih voda za energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida)

– rada i zaštite na radu

– građenja, provedbe stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina

– zaštite okoliša, održivoga gospodarenja otpadom, zaštite zraka, zaštite od svjetlosnog onečišćenja, zaštite prirode, vodnoga gospodarstva i vode za ljudsku potrošnju.

(2) Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove i u drugim upravnim područjima kada je to određeno posebnim zakonom.

(3) Glavni državni inspektor i ministar nadležan za obranu odnosno glavni državni inspektor i ministar nadležan za unutarnje poslove uređuju sporazumom koje će poslove nadzora iz stavka 1. ovoga članka obavljati Državni inspektorat za potrebe ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

Inspekcije Državnog inspektorata

Članak 4.

Inspekcijske poslove iz djelokruga Državnog inspektorata, sukladno člancima 5. – 28. ovoga Zakona, obavljaju tržišna inspekcija, sanitarna inspekcija, veterinarska inspekcija, poljoprivredna inspekcija, lovna inspekcija, šumarska inspekcija, fitosanitarna inspekcija, turistička inspekcija, rudarska inspekcija, inspekcija opreme pod tlakom, energetska inspekcija, inspekcija gospodarenja otrovnim kemikalijama, inspekcija rada, građevinska inspekcija, inspekcija zaštite okoliša, inspekcija zaštite prirode i vodopravna inspekcija.

Djelokrug tržišne inspekcije

Članak 5.

(1) Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda, ako posebnim ili ovim Zakonom nije drugačije propisano, obavlja tržišna inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora i provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuje:

– obavljanje trgovine

– obavljanje usluga

– zabrana i sprječavanje neregistriranog obavljanja trgovine i usluga

– posredovanje u prometu nekretninama

– zaštita ekonomskih interesa potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga

– opći sigurnosni zahtjevi za proizvode

– tehnički zahtjevi za proizvode, granične vrijednosti i/ili značajke kvalitete proizvoda, načine utvrđivanja i praćenja kvalitete proizvoda, postupci ocjenjivanja sukladnosti s propisanim zahtjevima, dokumenti o sukladnosti, isprave koje moraju imati proizvodi, označivanje, obilježavanje i oglašavanje proizvoda

– zahtjevi u vezi s proizvodnjom, stavljanjem na tržište ili na raspolaganje na tržištu građevnih proizvoda

– homologacija vozila i dijelova vozila

– zahtjevi energetske učinkovitosti i zahtjevi za ekodizajn proizvoda povezanih s energijom

– prodaja javnih usluga potrošačima te opći uvjeti pružanja javnih usluga

– svojstva proizvoda u sustavu izvora svjetlosti i rasvjetljavanja i/ili druge značajke kakvoće takvih proizvoda

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug sanitarne inspekcije

Članak 6.

(1) Inspekcijske poslove odnosno službene kontrole u području zaštite zdravlja ljudi, sigurnosti hrane, GMO-a, vode za ljudsku potrošnju, predmeta opće uporabe, duhanskih i srodnih proizvoda, buke, kemikalija i biocidnih proizvoda te neionizirajućeg zračenja obavljaju sanitarna inspekcija i granična sanitarna inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora odnosno službenih kontrola sa svrhom zaštite javnozdravstvenog interesa radi provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuje:

– provedba općih, posebnih, sigurnosnih i ostalih mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti

– sigurnost i higijena hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište hrane, uključujući i genetski modificiranu hranu i novu hranu, u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane

– GMO, u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane i GMO

– ograničena uporaba GMO-a

– zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju

– nadzor nad bazenskim i kupališnim vodama

– proizvodnja i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe

– ograničavanje uporabe duhanskih i srodnih proizvoda

– proizvodnja, stavljanje na tržište i korištenje opasnih kemikalija

– stavljanje na tržište i uporaba biocidnih proizvoda i tretiranih proizvoda

– zaštita od buke

– zaštita od neionizirajućeg zračenja

– uvoz hrane u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane i vode za ljudsku potrošnju radi prerade, dorade ili stavljanja na tržište

– uvoz predmeta opće uporabe radi prerade, dorade i/ili stavljanja na tržište

– uvoz proizvoda koji sadrže GMO i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a u skladu s propisima kojima je uređen GMO

– nadzor nad osobama, njihovim stvarima i prijevoznim sredstvima u prometu preko državne granice, a radi zaštite zdravlja ljudi od unošenja i širenja zaraznih bolesti

– provođenje monitoringa ostataka pesticida

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(3) Sanitarna inspekcija na područjima inspekcijskog nadzora utvrđenim ovim Zakonom utvrđuje, za građevine pod sanitarnim nadzorom, posebne sanitarno-tehničke uvjete te posebne uvjete zaštite od buke u postupku izdavanja lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima gradnje te ispunjavanje tih uvjeta odnosno uvjeta propisanih posebnim zakonom kojim se uređuje zaštita zdravlja ljudi u postupku izdavanja građevinske i uporabne dozvole.

(4) Državni inspektorat u području inspekcijskog nadzora sanitarne inspekcije nad hranom u skladu s propisima kojima se uređuju službene kontrole hrane provodi izdavanje potvrda odnosno certifikata o sukladnosti s propisima o hrani u skladu s posebnim propisom.

(5) Inspekcijski nadzor iz stavka 2. ovoga članka obavlja se nad građevinama, postrojenjima, prostorom, prostorijama, uređajima, opremom i osobama koje obavljaju gospodarske djelatnosti i djelatnosti na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, športa i rekreacije i prometa te na ostalim javnim mjestima, kao i nad samom hranom, proizvodima koji sadrže GMO i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, koji se proizvode i/ili koriste u sklopu navedenih djelatnosti, vodom za ljudsku potrošnju, predmetima opće uporabe, izvorima neionizirajućeg zračenja, kemikalijama i biocidnim proizvodima, kao i nad zatvorenim sustavima za ograničenu uporabu GMO-a.

(6) Granična sanitarna inspekcija sa svrhom zaštite javnozdravstvenog interesa obavlja inspekcijski nadzor i nad:

– uvozom hrane u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane i vode za ljudsku potrošnju radi prerade, dorade ili stavljanja na tržište

– uvozom predmeta opće uporabe radi prerade, dorade i/ili stavljanja na tržište

– uvozom proizvoda koji sadrže GMO i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a u skladu s propisima kojima je uređen GMO

– osobama, njihovim stvarima i prijevoznim sredstvima u prometu preko državne granice, a radi zaštite zdravlja ljudi od unošenja i širenja zaraznih bolesti

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(7) Granične prijelaze na kojima se obavlja inspekcijski nadzor iz stavka 6. ovoga članka propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske na prijedlog glavnog državnog inspektora.

(8) Kriterije za određivanje visine naknada i način njihova obračunavanja i plaćanja za pokrivanje troškova službenih kontrola hrane i predmeta opće uporabe koji se uvoze u Republiku Hrvatsku propisat će pravilnikom glavni državni inspektor.

(9) Javnozdravstveni interes u smislu ovoga članka ostvaruje se provedbom mjera i postupaka koji su usmjereni na zaštitu zdravlja populacije određenoga područja ili cijele države.

(10) Sanitarna inspekcija obavlja poslove iz stavka 1. ovoga članka i za potrebe ministarstva nadležnog za pravosuđe, ministarstva nadležnog za obranu i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove sukladno posebnim propisima.

(11) Državni inspektorat u području inspekcijskog nadzora sanitarne inspekcije i granične sanitarne inspekcije nad hranom, u skladu s propisima kojima se uređuju službene kontrole i monitoring hrane, osigurava obavljanje procesa upravljanja dijelom podataka službenih kontrola i monitoringa hrane, u kontekstu njihova harmoniziranog prikupljanja i validacije te dostavljanja tijelu nadležnom za obavljanje poslova procjene rizika na nacionalnoj razini na daljnje postupanje odnosno njihova prijavljivanja Europskoj komisiji i Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA).

(12) Ministar nadležan za poljoprivredu pravilnikom propisuje postupak i rokove za upravljanje podacima iz stavka 11. ovoga članka.

Djelokrug veterinarske inspekcije

Članak 7.

(1) Inspekcijske i druge poslove u području veterinarstva i sigurnosti hrane obavlja veterinarska inspekcija i granična veterinarska inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora, službenih kontrola, provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije u području veterinarstva i sigurnosti hrane i hrane za životinje nad:

– provedbom mjera zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, zaštite od zoonoza te propisanih mjera u karanteni za životinje

– životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla, objektima, sredstvima, predmetima i opremom, koji mogu biti prijenosnici zaraznih i nametničkih bolesti životinja ili na drugi način ugrožavati njihovo zdravlje, zdravlje ljudi i okoliš

– provedbom mjera na izlaznim točkama za žive životinje

– sredstvima za prijevoz životinja i načinom prijevoza životinja

– držanjem, uzgojem, prometom i premještanjem životinja

– objektima i mjestima na kojima se održavaju manifestacije sa životinjama, uključujući zoološke vrtove

– trgovcima životinjama, sabirnim centrima, sajmovima, tržnicama, otkupnim mjestima i odmorištima za životinje

– objektima za uzgoj životinja namijenjenih pokusima, objektima za provođenje pokusa i provođenjem pokusa

– uzgojima kućnih ljubimaca, trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i prostorima veleprodaje, načinu prodaje kućnih ljubimaca, skloništima i objektima za privremeni smještaj životinja

– tijelima jedinica područne (regionalne) samouprave vezano za osnivanje koordinacijskih radnih skupina u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite životinja

– objektima za držanje i uzgoj životinja, i to: farmama goveda, svinja, ovaca i koza, peradi i pernate divljači, konja, lagomorfa i bezgrebenki, valionicama, objektima za držanje uzgojene divljači, objektima za uzgoj riba i školjkaša i drugim objektima akvakulture, pčelinjacima i drugim objektima za držanje i uzgoj životinja

– objektima za reprodukciju, nad proizvodnjom i prometom, sjemena, jajnih stanica i zametaka te provedbom umjetnoga osjemenjivanja i embriotransfera životinja

– odobrenim tijelima, zavodima i centrima u skladu s posebnim propisima

– proizvodnjom, preradom, skladištenjem, prometom, distribucijom i korištenjem hrane za životinje

– subjektima i objektima u poslovanju s hranom za životinje koji podliježu registraciji ili odobravanju u skladu s posebnim propisima kojima su uređene službene kontrole

– primarnim objektima za proizvodnju hrane za životinje

– GMO-om u hrani za životinje bez obzira na podrijetlo, uključujući i GMO hranu za životinje (uključujući i hranu za životinje koja sadrži GMO i/ili se sastoji ili potječe od GMO hrane za životinje) na razini proizvodnje i prerade

– proizvodnjom, skladištenjem, prometom, premještanjem i primjenom veterinarsko-medicinskih proizvoda

– provođenjem monitoringa mikrobioloških kriterija i rezidua u životinjama, proizvodima životinjskog podrijetla i hrani za životinje

– radom dijagnostičkih i analitičkih laboratorija koji obavljaju analize u području veterinarstva

– sigurnosti i higijenom hrane i hrane za životinje u svim fazama proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište u skladu s posebnim propisima iz područja veterinarstva i sigurnosti hrane i hrane za životinje

– objektima u poslovanju s hranom koji podliježu registraciji, odobravanju i odobravanju pod posebnim uvjetima i odobravanju po mjerama prilagodbe zahtjevima propisa o hrani životinjskog podrijetla u skladu s posebnim propisima kojima su uređene službene kontrole

– sljedivosti hrane, uključujući sljedivost i DNA analize proizvoda ribarstva

– proizvodnjom, skladištenjem, prometom i premještanjem proizvoda životinjskoga podrijetla

– subjektima i objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima

– kontrolom veterinarske zaštite okoliša u sklopu postupaka i mjera koje se provode tijekom uzgoja, držanja i rukovanja životinjama te nusproizvodima životinjskog podrijetla

– radom i udovoljavanjem propisanih uvjeta subjekata i objekata u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti

– radom ovlaštenih veterinara

– radom veterinarskih organizacija koja su ovlaštena kao kontrolna tijela u skladu s posebnim propisima iz područja veterinarstva

– obavljanjem veterinarskih pregleda i kontrola, izdavanjem propisane dokumentacije i naplate propisanih naknada i pristojbi, uplatom naplaćenih naknada i pristojbi, izdavanjem svjedodžbi o zdravstvenom stanju i podrijetlu životinja, certifikata i drugih veterinarskih javnih isprava u pisanoj, elektroničkoj ili drugoj jednakovrijednoj formi

– prometom i premještanjem pošiljaka životinja, proizvoda životinjskog podrijetla, hrane za životinje, nusproizvoda i od njih dobivenih proizvoda te drugih pošiljaka koje se iz trećih zemalja unose na područje Republike Hrvatske odnosno Europske unije

– distribucijom sredstava za označivanje životinja, označivanjem, identifikacijom i registracijom životinja te registracijom premještanja životinja

– uzorkovanjem dijagnostičkog materijala za laboratorijske pretrage

– čišćenjem, pranjem, dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom te radiološkom dekontaminacijom u svim objektima, prostorima, prijevoznim sredstvima, spremnicima

– opremom i predmetima koji podliježu nadzoru veterinarske inspekcije te objektima, prostorima, pašnjačkim i drugim površinama gdje životinje povremeno ili stalno borave ili se kreću

– provedbom mjera za sprječavanje unošenja i širenja invazivnih vrsta

– provođenjem monitoringa ostataka pesticida

– objektima u slobodnim zonama, carinskim skladištima te objektima gospodarskih subjekata koji opskrbljuju pomorska prijevozna sredstva u prekograničnom prometu

– upisnicima, registrima, računalnim programima čiji su podaci organizirani u strukturiranim bazama podataka, i to: JRDŽ – jedinstveni registar domaćih životinja, VetIs, Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM), Lysacan – baza podataka o cijepljenju kućnih ljubimaca, TRACES – baza podataka o prometu životinja i robe unutar Europske unije i trećih zemalja, JRDŽ – Nusproizvodi, i drugim službenim evidencijama te ih koristi u svom radu

– provedbom i drugih mjera kada je ugroženo zdravlje ljudi i životinja, dobrobit životinja, zdravstvena ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla i hrane za životinje.

(3) Veterinarski i granični veterinarski inspektori osim poslova iz stavka 2. ovoga članka u svom radu:

– na razini središnjeg ureda Državnog inspektorata provode verifikaciju službenih kontrola veterinarskih inspektora i graničnih veterinarskih inspektora u područnim uredima, ispostavama i graničnim veterinarskim postajama

– provode zajedničku verifikaciju službenih kontrola s carinskim službenicima nad radom graničnih veterinarskih inspektora i carinskih službenika

– obavljaju povremene zajedničke nadzore s carinskim službenicima nad nekomercijalnim premještanjem kućnih ljubimaca i unošenjem osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja na područje Europske unije

– sudjeluju u izradi i procjeni analize rizika u prometu i premještanju živih životinja, proizvoda životinjskog podrijetla, hrane za životinje i nusproizvoda životinjskog podrijetla te objektima u poslovanju s hranom, hranom za životinje i nusproizvodima životinjskog podrijetla

– sudjeluju u organizaciji, pripremi i provođenju revizije i inspekcije od strane Europske komisije i predstavnika trećih zemalja

– sudjeluju u sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje – RASFF

– provode poslove certificiranja živih životinja, hrane i hrane za životinje te nusproizvoda

– izdaju stručna mišljenja vezana za izdavanje dokumentacije potrebne za prijavu na natječaj za korištenje sredstava EU fondova

– surađuju i sudjeluju u provođenju inspekcijskih nadzora i službenih kontrola s drugim nadležnim tijelima

– surađuju i sudjeluju u provođenju edukacije iz područja veterinarstva

– izrađuju i donose godišnji plan službenih kontrola

– sudjeluju u donošenju zaštitnih mjera koje se odnose na zabranu prometa radi sprječavanja pojave zaraznih bolesti i drugih štetnih čimbenika na području Republike Hrvatske i Europske unije koji mogu ugroziti zdravlje ljudi i životinja; surađuju, prema potrebi, s drugim inspekcijskim službama, upravnim i pravosudnim tijelima, stručnim ustanovama i znanstvenim institucijama

– obavljaju i druge poslove sukladno posebnim propisima.

(4) Granična veterinarska inspekcija poslove iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obavlja na graničnim prijelazima, odobrenim graničnim veterinarskim postajama (GVP), objektima na području slobodnih zona, carinskih skladišta ili objektima gospodarskih subjekata koji opskrbljuju pomorska prijevozna sredstva u prekograničnom prometu i izlaznim točkama za žive životinje.

(5) Granični prijelazi na kojima se obavlja inspekcijski nadzor iz stavka 4. ovoga članka propisuju se Uredbom Vlade Republike Hrvatske na prijedlog glavnog državnog inspektora.

(6) Kriterije za određivanje visine naknada i pristojbi te način njihova obračunavanja i plaćanja za pokrivanje troškova službenih kontrola pošiljaka životinja, proizvoda životinjskog podrijetla, hrane za životinje, nusproizvoda i od njih dobivenih proizvoda te drugih pošiljaka koje se iz trećih zemalja unose na područje Republike Hrvatske odnosno Europske unije propisat će pravilnikom glavni državni inspektor.

(7) Državni inspektorat u području inspekcijskog nadzora veterinarske inspekcije i granične veterinarske inspekcije nad hranom, hranom za životinje i životinjama, u skladu s propisima kojima se uređuju službene kontrole i monitoring hrane, hrane za životinje i životinja osigurava obavljanje procesa upravljanja dijelom podataka službenih kontrola i monitoringa hrane, hrane za životinje i životinja, u kontekstu njihova harmoniziranog prikupljanja i validacije te dostavljanja tijelu nadležnom za obavljanje poslova procjene rizika na nacionalnoj razini na daljnje postupanje odnosno njihova prijavljivanja Europskoj komisiji i Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA).

(8) Ministar nadležan za poljoprivredu pravilnikom propisuje postupak i rokove za upravljanje podacima iz stavka 7. ovoga članka.

Djelokrug poljoprivredne inspekcije

Članak 8.

(1) Inspekcijske poslove i pojedine poslove službenih kontrola u poljoprivredi obavlja poljoprivredna inspekcija u području: poljoprivrede, stočarstva, kvalitete hrane i vinarstva.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuje:

– tržište poljoprivrednih proizvoda

– mjere poljoprivredne politike i potpora

– djelovanje poljoprivrednika i obiteljska poljoprivredna gospodarstva

– poljoprivredne djelatnosti i dopunske djelatnosti u poljoprivredi

– poljoprivredno zemljište

– gnojiva i poboljšivači tla

– akcijski programi zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla

– stavljanje na tržište i uporaba sredstava za zaštitu bilja, održiva uporaba pesticida i ostaci pesticida

– kakvoća i označivanje poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala stavljenog na tržište

– genetički modificirano sjeme i sadni materijal

– poljoprivredna proizvodnja duhana, konoplje i maka

– ekološka proizvodnja i označivanje ekoloških proizvoda

– zdravstvena ispravnost i higijena/sigurnost hrane biljnog podrijetla i hrane za životinje biljnog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane

– zahtjevi kvalitete i označivanje hrane i hrane za životinje na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, proizvodnje i prerade hrane te maloprodaje bez obzira na podrijetlo, uključujući proizvode ribarstva, u skladu s propisima o ribarstvu i propisima kojima su uređene službene kontrole hrane

– GM hrana i GM hrana za životinje biljnog i životinjskog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti te označivanja na razini maloprodaje, u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane i GMO

– uzgoj, odabiranje, trgovina i držanje uzgojno valjanih životinja

– rad uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija koje se bave uzgojem valjanih životinja

– uskladištenja žitarica i industrijskog bilja u okviru nadležnosti sukladno posebnom propisu

– dio područja kojim je uređen uzgoj biljaka za dobivanje droga

– proizvodnja i kakvoća grožđa, proizvodnja, kakvoća i označivanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina, zemljopisnih oznaka

– tradicionalni izrazi za vino te promet navedenim proizvodima, kao i pravila u svezi s proizvodnjom, preradom i stavljanjem na tržište proizvoda iz sektora vina

– opisivanje, prezentiranje, označivanje i zaštita zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića u proizvodnji i pri stavljanju na tržište

– kakvoća, opisivanje, prezentiranje i oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina u proizvodnji i pri stavljanju na tržište

– poljoprivredni i prehrambeni proizvodi sa zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta, korištenja oznaka na tržištu, kao i službene kontrole kojima se prije stavljanja na tržište potvrđuje sukladnost proizvoda sa specifikacijom, nadzor nad radom kontrolnih tijela te s drugim propisanim zahtjevima

– korištenje neobveznih izraza kvalitete s propisanim zahtjevima

– korištenje oznake iz nacionalnog sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, kao i službene kontrole kojima se prije stavljanja na tržište potvrđuje sukladnost proizvoda sa specifikacijom, nadzor nad radom kontrolnih tijela

– uvjeti za proizvodnju i stavljanje brašna na tržište

– označivanja GM hrane i nove hrane na razini maloprodaje, u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane i GMO

– pristup genetskim resursima te poštena i pravična podjela dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji, za biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu, genetske resurse pasmina udomaćenih životinja, genetske resurse gljiva i mikroorganizama koji se koriste u prehrambenoj industriji te genetske resurse životinjskih i biljnih patogena

– sustav doniranja hrane

– nadzor uzgoja drvenastih kultura kratkih oplodnji

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(3) Državni inspektorat u području inspekcijskog nadzora poljoprivredne inspekcije nad hranom biljnog podrijetla i hranom za životinje biljnog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, u skladu s propisima kojima se uređuju službene kontrole i monitoring hrane i hrane za životinje, osigurava obavljanje procesa upravljanja dijelom podataka službenih kontrola i monitoringa hrane biljnog podrijetla i hrane za životinje biljnog podrijetla na razini primarne proizvodnje, u kontekstu njihova harmoniziranog prikupljanja i validacije te dostavljanja tijelu nadležnom za obavljanje poslova procjene rizika na nacionalnoj razini na daljnje postupanje odnosno njihova prijavljivanja Europskoj komisiji i Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA).

(4) Ministar nadležan za poljoprivredu pravilnikom propisuje postupak i rokove za upravljanje podacima iz stavka 3. ovoga članka.

Djelokrug poljoprivredne inspekcije u području poljoprivrede

Članak 9.

Inspekcijski nadzori i službene kontrole u području poljoprivrede u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju:

– inspekcijski nadzor korisnika mjera Zajedničke poljoprivredne politike

– inspekcijski nadzor usklađenosti voća, povrća, banana s tržišnim standardima te sustava certifikacije u sektoru hmelja

– kontrolu usklađenosti voća, povrća, banana i hmelja s tržišnim standardima pri stavljanju na tržište i izvozu na zahtjev stranke radi provjere usklađenosti i certificiranja u svrhu izdavanja certifikata određenih propisom o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

– kontrolu transakcija koju provode države članice u svezi s provođenjem naknadne kontrole velikih korisnika potpora svih mjera organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, osim korisnika izvoznih potpora

– inspekcijski nadzor drugih područja uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda koja izrijekom nisu stavljena u nadležnost drugih inspekcija

– inspekcijski nadzor pravila o proizvođačkim organizacijama, udruženjima proizvođačkih organizacija i sektorskim organizacijama

– inspekcijski nadzor korisnika mjera informiranja i promocije

– službene kontrole ekološke proizvodnje i označivanje ekoloških proizvoda uz uzimanje uzoraka te inspekcijski nadzor ovlaštenih kontrolnih tijela za stručnu kontrolu u ekološkoj proizvodnji u proizvodnji i na tržištu

– inspekcijski nadzor obavljanja poljoprivredne i dopunske djelatnosti u poljoprivredi, osim za pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga na poljoprivrednim gospodarstvima koje su uređene posebnim propisom

– inspekcijski nadzor mjera prikupljanja podataka i izvještavanje o cijenama određenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i određenih poljoprivrednih inputa

– službene kontrole zahtjeva kvalitete i označivanja hrane i hrane za životinje biljnog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane

– inspekcijski nadzor održavanja, korištenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem

– inspekcijski nadzor proizvodnje, stavljanja na tržište, označivanja i upotrebe gnojiva i poboljšivača tla

– inspekcijski nadzor onečišćenja tla i voda uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla

– inspekcijski nadzor i službene kontrole kakvoće, prometa i primjene sredstava za zaštitu bilja

– inspekcijski nadzor kakvoće i označivanje poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala stavljenog na tržište

– inspekcijski nadzor genetički modificiranog sjemena i sadnog materijala

– inspekcijski nadzor poljoprivredne proizvodnje duhana, konoplje i maka

– inspekcijski nadzor i službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijena/sigurnost hrane biljnog podrijetla i hrane za životinje biljnog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane

– inspekcijski nadzor GM hrane i GM hrane za životinje biljnog i životinjskog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti te označivanja na razini maloprodaje, u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane i GMO

– inspekcijski nadzor uskladištenja žitarica i industrijskog bilja u okviru nadležnosti sukladno posebnom propisu

– nadzor uzgoja drvenastih kultura kratkih oplodnji

– inspekcijski nadzor i kontrole nad provedbom propisa iz područja održive uporabe pesticida

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug poljoprivredne inspekcije u području stočarstva

Članak 10.

Inspekcijski nadzori i službene kontrole u području stočarstva u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju:

– inspekcijski nadzor korisnika mjera potpora u stočarstvu i posebnih pomoći u sektoru pčelarstva

– kontrole tržišnih standarda za goveđe meso životinja starosti do 12 mjeseci, jaja i meso peradi, u proizvodnji

– kontrole definicija, oznaka i prodajnih oznaka u sektorima ili proizvodima: govedine i teletine, jaja i mesa peradi u proizvodnji

– kontrole uspostave i primjene ljestvice Unije za klasiranje i označivanje trupova u sektoru govedine i teletine, svinjetine, ovčetine i kozletine

– kontrole ostalih tržišnih standarda, tržišnih mjera i pravila te posebnih odredbi sukladno propisima o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda

– prema nadležnosti službene kontrole zahtjeva kvalitete i označivanja hrane i hrane za životinje životinjskog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti

– službene kontrole standarda kvalitete i označivanja hrane za životinje na razini proizvodnje i prerade hrane za životinje te maloprodaje bez obzira na podrijetlo

– službene kontrole sustava proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka

– inspekcijski nadzor uzgoja, odabiranja, trgovine i držanja uzgojno valjanih životinja

– inspekcijski nadzor rada uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug poljoprivredne inspekcije u području kvalitete hrane

Članak 11.

Inspekcijski nadzor i službene kontrole u području kvalitete hrane u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju:

– službene kontrole zahtjeva kvalitete i označivanja hrane na razini proizvodnje, prerade i maloprodaje bez obzira na podrijetlo, uključujući posebne propise o sljedivosti i označivanju proizvoda ribarstva

– kontrole tržišnih standarda za mlijeko i mliječne proizvode, mazive masti, maslinovo ulje i stolne masline, prerađeno voće i povrće u proizvodnji i maloprodaji te pri stavljanju na tržište

– kontrolu tržišnih standarda za goveđe meso životinja starosti do 12 mjeseci, jaja i mesa peradi, maslina i maslinova ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda, mazivih masti te proizvodna pravila u odnosu na kvalitetu proizvoda u maloprodaji

– kontrolu ostalih tržišnih standarda, tržišnih mjera i pravila sukladno posebnom zakonu

– službene kontrole poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta, korištenja oznaka na razini maloprodaje, kao i službene kontrole na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, proizvodnje i prerade bez obzira na podrijetlo, nadzor nad radom kontrolnih tijela te sukladnost s drugim propisanim zahtjevima

– službene kontrole korištenja neobveznih izraza kvalitete s propisanim zahtjevima

– službene kontrole poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom iz nacionalnog sustava kvalitete, korištenje oznaka na razini maloprodaje, kao i službene kontrole na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, proizvodnje i prerade bez obzira na podrijetlo, nadzor nad radom kontrolnih tijela te sukladnost s drugim propisanim zahtjevima

– inspekcijski nadzor označivanja GM hrane i nove hrane na razini maloprodaje, u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane i GMO

– inspekcijski nadzor uvjeta za proizvodnju i stavljanje brašna na tržište

– službene kontrole poslovanja posrednika u lancu doniranja hrane vezano uz obvezu upisa u Registar posrednika te obvezu davanja hrane krajnjim primateljima kako su definirani Zakonom o poljoprivredi

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug poljoprivredne inspekcije u području vinarstva

Članak 12.

Inspekcijski nadzori i službene kontrole u području vinarstva u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju:

– proizvodnju i kakvoću grožđa, proizvodnju, kakvoću i označivanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina, zemljopisnih oznaka, tradicionalnih izraza za vino te prometa navedenim proizvodima, kao i pravila u svezi s proizvodnjom, preradom i stavljanjem na tržište proizvoda iz sektora vina

– opisivanje, prezentiranje, označivanje i zaštita zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića u proizvodnji i pri stavljanju na tržište

– pravila o definiciji, klasifikaciji, opisivanju, prezentiranju, kakvoći, označivanju te zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom u pogledu proizvodnje, korištenja sirovina i postupaka, kao i pri stavljanju na tržište

– inspekcijski nadzor pravila o jakim alkoholnim pićima kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom u pogledu proizvodnje, korištenja sirovina i postupaka, pri stavljanju jakih alkoholnih pića na tržište

– pravila opisivanja, označivanja i prezentiranja jakih alkoholnih pića u proizvodnji i stavljanju na tržište

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug lovne inspekcije

Članak 13.

(1) Inspekcijske poslove u području lovstva obavlja lovna inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje:

– nadzor provedbe lovnogospodarskih planova

– nadzor provedbe vođenja propisanih evidencija i isprava koje se odnose na divljač

– nadzor provedbe ratificiranih međunarodnih ugovora i konvencija iz područja lovstva

– nadzor provedbe nacionalnih i akcijskih planova gospodarenja pojedinim vrstama divljači

– nadzor provedbe posebnih programa znanstvenoistraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova na vidljivo obilježenim površinama unutar lovišta

– nadzor provedbe odstrjela divljači i stjecanje divljači i njezinih dijelova te ocjenjivanje trofeja divljači

– nadzor provedbe lova, upotrebu lovačkog oružja i naboja, korištenje lovačkih pasa i lovnih ptica

– nadzor provedbe mjera za sprječavanje šteta od divljači

– nadzor provedbe uzgoja i zaštite divljači

– nadzor provedbe mjera sprječavanja unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanje njima

– pregled lovišta, lovnogospodarskih i lovno-tehničkih objekata i način obilježavanja granica

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug šumarske inspekcije

Članak 14.

(1) Inspekcijske poslove u području šumarstva obavlja šumarska inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje:

– područje šumarstva

– područje šumskog reprodukcijskog materijala

– područje biljnog zdravstva, u dijelu koji se odnosi na šumsko bilje, šumske rasadnike i šumski reprodukcijski materijal

– područje genetski modificiranih organizama, u dijelu koji se odnosi na stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala

– priznavanje svojti šumskog drveća i grmlja

– nadzor gospodarenja šumama i šumskim zemljištima unutar šumskogospodarskog područja; usklađenost osnova gospodarenja i programa gospodarenja s osnovom područja

– nadzor gospodarenja zaštitnim šumama i šumama posebne namjene

– nadzor provedbe šumskogospodarskih planova; obavljanje šumarskih radova; šumska infrastruktura; mjesta sječe i uskladištenja te prerade drva; promet drva i drugih šumskih proizvoda

– nadzor radova biološke obnove i iskorištavanja šuma; zdravstveno stanje šuma i šumskih proizvoda; provedba radova zaštite šuma

– zaštita šuma od požara

– nadzor šumskog reprodukcijskog materijala, šumskih rasadnika, šumskih sjemenskih objekata

– nadzor uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji

– nadzor provedbe mjera sprječavanja unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanje njima

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug fitosanitarne inspekcije

Članak 15.

(1) Inspekcijske poslove i poslove službenih kontrola u području biljnog zdravstva i drugim područjima iz stavka 2. ovoga članka obavlja fitosanitarna inspekcija.

(2) Poslovi fitosanitarne inspekcije podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona te propisa Europske unije i drugih propisa kojima se uređuje:

– biljno zdravstvo, u dijelu koji se odnosi na fitosanitarni pregled bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta koji se unose u Europsku uniju preko granice Republike Hrvatske, izvoze i reeksportiraju iz Republike Hrvatske, na fitosanitarni pregled bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta namijenjenih premještanju na području Europske unije, isključujući šumsko bilje, šumske rasadnike i šumski reprodukcijski materijal te na druge vrste nadzora u području biljnog zdravstva u okviru propisane nadležnosti

– sjeme i sadni materijal poljoprivrednog bilja koji se uvozi u Republiku Hrvatsku

– šumski reprodukcijski materijal koji se uvozi u Republiku Hrvatsku

– GMO, u dijelu koji se odnosi na uvoz reprodukcijskog materijala poljoprivrednog bilja i šumskog reprodukcijskog materijala

– sprječavanje unošenja i širenja te upravljanje invazivnim stranim vrstama koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji, u dijelu koji se odnosi na službene kontrole na mjestima ulaska, a u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje biljno zdravstvo, kao i propisima donesenim na temelju toga propisa

– poljoprivreda, u dijelu koji se odnosi na inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima pri uvozu

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug turističke inspekcije

Članak 16.

(1) Inspekcijske poslove u području ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanju usluga u turizmu i boravišne odnosno turističke pristojbe obavlja turistička inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora i provedbu zakona i drugih propisa kojima se uređuje:

– način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe obavljaju ugostiteljsku djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge

– način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe pružaju usluge u turizmu

– neregistrirano obavljanje ugostiteljske djelatnosti ili neregistrirano pružanje ugostiteljskih usluga

– neregistrirano pružanje usluga u turizmu

– prijava i odjava boravka turista

– obračun, naplata i uplata boravišne odnosno turističke pristojbe

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug rudarske inspekcije

Članak 17.

(1) Inspekcijske poslove u području rudarstva obavlja rudarska inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje:

– istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina

– zaštita na radu, tehnički normativi, sigurnost ljudi i imovine pri izvođenju rudarskih radova istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina

– gradnja rudarskih objekata i postrojenja

– uporaba rudarskih objekata i postrojenja do završetka eksploatacije i sanacija istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina devastiranog prostora

– korištenje rudarskih strojeva, objekata, postrojenja, opreme, alata, uređaja i instalacija

– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u rudarstvu

– zaštita od požara pri podzemnim rudarskim radovima

– obveze u vezi s rudarskim planovima i rudarskim mjerenjima

– postupanje s mineralnim sirovinama pri izvođenju građevinskih radova

– organiziranje službe spašavanja i vatrogasne jedinice

– uviđaji smrtnih slučaja, grupnih ozljeda i iznimnih događaja koji uzrokuju veću materijalnu štetu pri izvođenju rudarskih radova

– poslovanje rudarskih gospodarskih subjekata registriranih za poslove istraživanja i/ili eksploatacije mineralnih sirovina

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug inspekcije opreme pod tlakom

Članak 18.

(1) Inspekcijske poslove u području opreme pod tlakom obavlja inspekcija opreme pod tlakom.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje:

– uporaba opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme

– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u području opreme pod tlakom

– ispunjavanje propisanih uvjeta pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti u području opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme

– tehnički zahtjevi i ocjena sukladnosti za opremu pod tlakom i pokretnu tlačnu opremu u uporabi

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug energetske inspekcije

Članak 19.

(1) Inspekcijske poslove u području energetike obavlja energetska inspekcija.

(2) Energetska inspekcija obavlja inspekcijske i druge poslove u području: elektroenergetike, toplinarstva i plinarstva, energetske učinkovitosti, ugljikovodika i geotermalnih voda za energetske svrhe, skadištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida.

Djelokrug energetske inspekcije u području elektroenergetike

Članak 20.

(1) Inspekcijske poslove u području elektroenergetike obavlja energetska inspekcija za elektroenergetiku.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuju:

– uvjeti za obavljanje elektroenergetskih djelatnosti proizvodnje, prijenosa, distribucije i opskrbe električnom energijom

– obveze energetskih subjekata i kupaca energije pri projektiranju, gradnji, stavljanju u uporabu, uporabi odnosno korištenju, pogonu i održavanju elektroenergetskih objekata, postrojenja, vodova, priključaka na mrežu, instalacija i opreme glede sigurnosti i kvalitete opskrbe električnom energijom te održavanja pripadajućih građevina u skladu s odobrenom/potvrđenom tehničkom/projektnom dokumentacijom, posebnim tehničkim i sigurnosnim propisima

– uspostava sustava za vođenje, mjerenje, praćenje i održavanje parametara kvalitete i pouzdanosti isporuke električne energije u okviru svoje djelatnosti

– tehnički zahtjevi za proizvode i ocjenu sukladnosti te zahtjevi za opću sigurnost proizvoda i opreme proizvodnih postrojenja u području elektroenergetike

– uvjeti za izdavanje energetskih suglasnosti i utvrđivanje uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu, opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, mrežna pravila prijenosnog odnosno distribucijskog sustava

– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u elektroenergetici

– obavljanje inspekcijskog nadzora za energetsku učinkovitost, i to u području učinkovitog korištenja energije, donošenja planova na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i nacionalnoj razini za poboljšanje energetske učinkovitosti te njihovo provođenje, mjera energetske učinkovitosti, obveza energetske učinkovitosti, obveza regulatornog tijela za energetiku, operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava i operatora tržišta energije u svezi s prijenosom odnosno transportom i distribucijom energije, obveza distributera energije, opskrbljivača energije, a posebno djelatnost energetske usluge, te utvrđivanja ušteda energije u promjeni mjera energetske učinkovitosti

– poslovi inspekcijskog nadzora koji se odnose na rudarske objekte, postrojenja, opremu, uređaje i instalacije te primjenu mjera zaštite na radu pri radu s električnim postrojenjima, instalacijama i opremom

– zaštite na radu pri korištenju postrojenja, instalacije i opreme, u dijelu koji se odnosi na uporabu električne energije, u području naftnorudarskih radova istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida

– prava i obveze krajnjih kupaca, u dijelu koji se odnosi na priključenje na distribucijsku mrežu, zatvoreni distribucijski sustav, ugradnju, očitanje i održavanje mjernih uređaja, pristup elektroenergetskim objektima i sječu raslinja, opskrbu električnom energijom i izgradnju izravnog voda

– zaštita od svjetlosnog onečišćenja

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug energetske inspekcije u području naftnog rudarstva

Članak 21.

(1) Inspekcijske poslove u području ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida obavlja energetska inspekcija za naftno rudarstvo.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona, drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuje:

– istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida

– način i uvjeti za obavljanje energetskih djelatnosti istraživanja i/ili eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida

– obveze investitora i naftnorudarskih gospodarskih subjekata pri izvođenju naftnorudarskih radova, u dijelu koji se odnosi na ishođenje i usklađenost s dozvolama, ugovorima i programima rada te izvješćivanje, obavještavanje i dostava podataka državnim tijelima

– građenje naftno-rudarskih objekata i postrojenja za potrebe istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida te korištenje naftnorudarskih objekata, postrojenja, strojeva, uređaja, opreme, alata i instalacija pri obavljanju poslova vezanih uz ugljikovodike i geotermalne vode u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida

– sanacija prostora devastiranog istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenjem prirodnog plina i trajnim zbrinjavanjem ugljikova dioksida

– praćenje te provedba preventivnih, korektivnih i akcijskih mjera vezanih uz rizik od istjecanja ugljikova dioksida

– obveze u vezi s periodičnim mjerenjima eksploatiranih količina ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe

– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima vezanim uz ugljikovodike i geotermalne vode u energetske svrhe, skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida

– zaštita na radu, tehnički normativi, sigurnost ljudi i imovine pri izvođenju naftnorudarskih radova istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida

– uviđaji smrtnih slučaja, grupnih ozljeda i iznimnih događaja koji uzrokuju veću materijalnu štetu na izvođenju radova pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug energetske inspekcije u području toplinarstva i plinarstva

Članak 22.

(1) Inspekcijske poslove u području toplinarstva i plinarstva obavlja energetska inspekcija za toplinarstvo i plinarstvo.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije u području toplinarstva kojima se uređuju:

– uvjeti za obavljanje energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije, opskrbe toplinskom energijom i kupca toplinske energije

– energetska učinkovitost u samostalnim, zatvorenim i centralnim toplinskim sustavima

– obveze energetskih subjekata i kupaca toplinske energije tijekom obavljanja elektroenergetskih djelatnosti i korištenja toplinske energije glede ispunjavanja zahtjeva za sigurnost, pouzdanost, trajnost i kvalitetu opskrbe toplinskom energijom te stručno upravljanje, rukovanje i održavanje unutarnjih instalacija i sve opreme koja se nalazi na unutarnjoj instalaciji

– tehnički zahtjevi za proizvode i ocjena sukladnosti te zahtjevi za opću sigurnost proizvoda pri proizvodnji, gradnji, uporabi i održavanju proizvodnog postrojenja i opreme u području toplinarstva (samostalni tehnički sustavi, zatvoreni toplinski sustavi, centralni toplinski sustavi) tj. tlačnih dijelova toplinskih sustava niske razine opasnosti

– sigurnost i usklađenost gradnje, uporabe i održavanja proizvodnih postrojenja u području toplinarstva s odobrenom ili potvrđenom tehničkom/projektnom dokumentacijom i energetskim odobrenjem

– mjere za zaštitu krajnjih kupaca toplinske energije te ovlasti i odgovornosti suvlasnika i krajnjih kupaca toplinske energije

– stručno upravljanje, rukovanje i održavanje zatvorenih toplinskih sustava

– opći uvjeti za isporuku toplinske energije, opći uvjeti za opskrbu toplinskom energijom, mrežna pravila za distribuciju toplinske energije i uvjeti priključenja na toplinskoj distribucijskoj mreži

– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u toplinarstvu

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(3) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije u području plinarstva kojima se uređuje:

– način i uvjeti za obavljanje energetskih djelatnosti proizvodnje plina i prirodnog plina, transporta, skladištenja, upravljanja terminalom za ukapljeni prirodni plin, distribucije i opskrbe plinom

– obveze energetskih subjekata i ostalih sudionika na tržištu plina tijekom projektiranja, gradnje, stavljanja u uporabu, obavljanja elektroenergetskih djelatnosti i korištenja plina glede ispunjavanja zahtjeva za sigurnost, pouzdanost, trajnost i propisanu kvalitetu opskrbe plinom u okviru svoje djelatnosti

– mrežna pravila transportnog sustava, mrežna pravila distribucijskog sustava, pravila korištenja sustava skladišta plina, pravila korištenja terminala za ukapljeni naftni plin, opći uvjeti opskrbe plinom

– uspostava sustava za vođenje, mjerenje, praćenje i održavanje parametara kvalitete i pouzdanosti isporuke plina u okviru svoje djelatnosti

– tehnički zahtjevi za proizvode i ocjena sukladnosti te sigurnost i usklađenost gradnje, uporabe i održavanja proizvodnih postrojenja za proizvodnju plina, transport, skladištenje, terminal za ukapljeni prirodni plin i distribuciju plina s odobrenom ili potvrđenom tehničkom/projektnom dokumentacijom, tehničkim i sigurnosnim propisima

– prava i obveze krajnjih kupaca, u dijelu koji se odnosi na priključenje na transportni ili distribucijski sustav, ugradnju, očitanje i održavanje mjernih uređaja, opskrbu plinom i izgradnju izravnog plinovoda

– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u plinarstva

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug inspekcije gospodarenja otrovnim kemikalijama

Članak 23.

(1) Inspekcijske poslove u području gospodarenja otrovnim kemikalijama obavlja inspekcija gospodarenja otrovnim kemikalijama.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora nad provedbom posebnog zakona kojim se uređuje gospodarenje kemikalijama sadržanim u Konvenciji o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju, i to:

– ispunjavanja uvjeta za izvođenje posebnih aktivnosti propisanih zakonom i provedbenim propisima

– pravilnosti primjene propisanih postupaka i organizacijsko-tehničkih mjera koje su u vezi s uvjetima propisanim zakonom i provedbenim propisima, a koja uključuju:

– proizvodnju, stavljanje na tržište i/ili uporabu otrovnih kemikalija i njihovih prekursora

– uvoz otrovnih kemikalija i njihovih prekursora, radi prerade, dorade i/ili stavljanja na tržište

– provjeru kakvoće otrovnih kemikalija i njihovih prekursora

– način vođenja dokumentacije

– ispunjavanje uvjeta glede prostora, zaposlenika i opreme

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug inspekcije rada

Članak 24.

(1) Inspekcijske poslove u području rada i zaštite na radu, ako posebnim ili ovim Zakonom nije drugačije propisano, obavlja inspekcija rada.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuju:

– radni odnosi i zaštita na radu

– obveza prijave, odjave i promjena tijekom osiguranja radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje

– odnosi između poslodavca i fizičke osobe koja s poslodavcem nema sklopljen ugovor o radu, ali u skladu s posebnim propisom kod njega obavlja određene aktivnosti odnosno poslove ili se nalazi na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa (osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu kod poslodavca u skladu s posebnim propisima; osoba koja radi za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere; osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i druga osoba koja s poslodavcem nema sklopljen ugovor o radu, ali kod njega u skladu s posebnim propisom obavlja određene poslove)

– obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem

– ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, osoba s invaliditetom te mirnodopskih, vojnih i civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji

– obveze investitora, vlasnika, koncesionara i drugih osoba u provedbi zaštite na radu pri projektiranju i izvođenju radova

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(3) Inspekcija rada obavlja:

– inspekcijske nadzore povodom ozljeda osoba u prostorijama i na prostorima poslodavca

– nadzor nad zakonitošću rada osoba ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu

– poslove i inspekcijske nadzore provedbe propisa zaštite na radu u području gradnje u skladu s posebnim propisom o gradnji

– inspekcijske poslove u vezi s provedbom drugih propisa kada je to propisano posebnim zakonom.

(4) Inspekcija rada sudjeluje u radu Odbora viših inspektora rada Europske komisije, njegovih pododbora i stručnih tijela te provodi dogovorene zajedničke aktivnosti inspektora rada u državama članicama Europske unije.

(5) Inspekcija rada upozorava stručnog nositelja pripreme propisa na nedostatke i probleme u provedbi propisa koje je ovlaštena nadzirati.

(6) Radnik i poslodavac su u smislu ovoga Zakona osobe koje se radnikom i poslodavcem smatraju prema zakonu kojim se uređuju radni odnosi odnosno zakonu kojim se uređuje zaštita na radu.

(7) Osoba na radu je u smislu ovoga Zakona osoba kod poslodavca koja se smatra osobom na radu prema propisima zaštite na radu.

Djelokrug građevinske inspekcije

Članak 25.

(1) Inspekcijske poslove nadzora građenja, provedbe stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina obavlja građevinska inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje:

– građenje građevina

– uporaba građevina i održavanje građevina

– provedba stručnog nadzora građenja za koje je potreban akt za građenje, kao i građevina odnosno izvođenje radova koji se grade odnosno izvode bez građevinske dozvole

– poduzimanje mjera u slučajevima nezakonitog građenja, uključujući i poslove izvršenja inspekcijskih rješenja putem treće osobe

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(3) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka ne podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora:

– građevina čije građenje prema posebnom propisu nadziru druge inspekcije, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te nadzorne službe javnih ustanova.

Djelokrug inspekcije zaštite okoliša

Članak 26.

(1) Inspekcijske poslove u području zaštite okoliša obavlja inspekcija zaštite okoliša.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje:

– provedba mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša utvrđenih rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš

– usklađenost primijenjenih tehnika u radu postrojenja i rada postrojenja s uvjetima određenim okolišnom dozvolom

– značajne promjene u radu ili rekonstrukcije postrojenja

– provedba obveza operatera u vezi s izradom i provedbom mjera i aktivnosti iz izvješća o sigurnosti

– ispunjavanje propisanih uvjeta, aktivnosti i sigurnosnih mjera sukladno izdanim suglasnostima na izvješće o sigurnosti

– provedba obveza operatera u vezi s izradom i provođenjem politike sprječavanja velikih nesreća

– dostavljanje propisanih podataka i izvješća za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša

– dostavljanje izvješća o provedenom praćenju stanja okoliša

– vođenje očevidnika o stanju okoliša i dostavljanje podataka za registar onečišćivača

– izrada, provedba i praćenje učinaka mjera iz sanacijskog programa

– ispunjavanje propisanih uvjeta ovlaštenika za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

– primjena standarda kakvoće okoliša odnosno tehničkih standarda zaštite okoliša za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš

– propisno korištenje znakova zaštite okoliša Prijatelj okoliša, EU Ecolabel i EMAS

– ispunjavanje propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz područja gospodarenja otpadom

– usklađenost postupanja pravne i fizičke osobe – obrtnika s aktima kojima se određuje način i uvjeti obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom

– evidencija propisana propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom

– dostava propisanih izvješća i podataka nadležnim upravnim tijelima i ministarstvu nadležnom za zaštitu okoliša

– ispunjavanje uvjeta za prekogranični promet otpada

– dozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom

– ispunjavanje uvjeta, način rada i provedba mjera za zatvaranje, sanaciju i održavanje saniranih odlagališta

– izvršavanje obveza iz nadležnosti i odgovornosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za gospodarenje otpadom

– provedba mjera gospodarenja otpadom utvrđenih procjenom utjecaja na okoliš

– kontrola podrijetla, vrsta, količina i odredišta sakupljenog i prevezenog otpada kada pravne osobe i obrtnici obavljaju djelatnost i postupke sakupljanja i prijevoza otpada

– praćenje emisije iz nepokretnih izvora onečišćivanja zraka i operatora zrakoplova

– rad uređaja za smanjivanje emisija

– vođenje evidencija o obavljenim mjerenjima s podacima o mjernim mjestima i rezultatima mjerenja, o upotrijebljenom gorivu i otpadu kod suspaljivanja i dostavljanje podataka o kvaliteti zraka i emisijama iz nepokretnih izvora

– izvršenje obveza županije, Grada Zagreba, grada i općine propisanih posebnim zakonom o zaštiti zraka

– provedba mjera zaštite zraka iz akcijskog plana

– provedba mjera zaštite zraka iz kratkoročnog akcijskog plana

– praćenje kvalitete zraka u postajama za trajno praćenje kvalitete zraka

– provedba mjera zaštite kvalitete zraka utvrđenih u rješenju o procjeni utjecaja na okoliš i rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša prema posebnom propisu

– provedba mjerenja kvalitete zraka

– postupanje s kontroliranim novim tvarima i fluoriranim stakleničkim plinovima te njihova potrošnja

– postupanje s proizvodima koji sadrže kontrolirane i nove tvari te fluorirane stakleničke plinove ili o njima ovise

– postupanje s kontroliranim i novim tvarima i fluoriranim stakleničkim plinovima nakon prestanka uporabe proizvoda i opreme koji ih sadrže, način prikupljanja, oporabe i trajnog zbrinjavanja tih tvari

– obavljanje djelatnosti praćenja kvalitete zraka, praćenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora, provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora i osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka

– obavljanje djelatnosti osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka

– obavljanje djelatnosti prikupljanja, provjere propuštanja, ugradnje, održavanja ili servisiranja rashladnih i klimatizacijskih uređaja i dizalica topline i protupožarnih uređaja i aparata za gašenje požara koji sadrže kontrolirane tvari i fluorirane stakleničke plinove ili o njima ovise

– zaštita od svjetlosnog onečišćenja

– provedba obveza dostave verificiranih izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku tekućeg naftnog goriva ministarstvu nadležnom za zaštitu okoliša

– provedba obveza ishođenja dozvole za ispuštanje stakleničkih plinova iz postrojenja

– provedba obveze operatora zrakoplova o ishođenju odobrenja plana praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova iz zrakoplova

– provedba obveza operatera postrojenja o dostavi svih informacija o promjeni rada postrojenja, o planiranoj izmjeni plana praćenja i promjeni osobe operatera postrojenja

– provedba obveza operatera postrojenja i operatora zrakoplova o dostavi verificiranih izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova ministarstvu nadležnom za zaštitu okoliša

– provedba obveza operatera postrojenja i operatora zrakoplova predaje emisijskih jedinica u Registar unije

– provedba obveza operatera postrojenja, operatora zrakoplova i verifikatora za otvaranjem računa u Registru unije

– provedba obveza verifikatora

– provedba mjera zaštite kvalitete zraka utvrđenih u rješenju o procjeni utjecaja na okoliš i rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša prema posebnom propisu

– obavljanje inspekcijskog nadzora nad gorivom u kojem se želi utvrditi sadržaj biogoriva te laboratorijskom analizom kojom će se utvrditi volumni udio biogoriva ili biokomponente u predmetnom gorivu

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug inspekcije zaštite prirode

Članak 27.

(1) Inspekcijske poslove u području zaštite prirode obavlja inspekcija zaštite prirode.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje:

– stanje prirode

– korištenje i uporaba zaštićenih i drugih dijelova prirode

– provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode

– provođenje planova gospodarenja prirodnim dobrima, u dijelu koji se odnosi na mjere i uvjete zaštite prirode

– provođenje plana upravljanja i programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode

– provođenje neposredne zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode

– provođenje mjera zaštite vrsta i ostalih zaštićenih dijelova prirode

– uvoz i trgovina vrstama, ako podliježu ograničenjima ili zabranama

– postupanje sa strogo zaštićenim vrstama

– prekogranični promet i trgovina divljim vrstama

– prekogranični prijenos genetski modificiranih organizama

– uvođenje genetski modificiranih organizama

– ponovno uvođenje zavičajnih divljih vrsta u prirodu

– sprječavanje unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanja njima, u dijelu koji se odnosi na uzgoj, uvođenje u prirodu i stavljanje na tržište stranih vrsta, kao i držanje u nekomercijalne svrhe te korištenje invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji i/ili invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj

– pristup genetskim resursima te poštena i pravična podjela dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji, za genetske resurse divljih vrsta biljaka, životinja, gljiva, algi i mikroorganizama te genetske resurse patogena, osim onih koji su u nadležnosti središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede

– provođenje mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže utvrđenih u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

– provođenje programa praćenja i izvješćivanja proizašlog iz ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i odobrenje zahvata uz kompenzacijske uvjete

– provođenje mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša koji se odnose na zaštitu bioraznolikosti (biljne i životinjske vrste, staništa, zaštićena područja) i georaznolikosti, donesenih u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš

– provođenje uvjeta zaštite prirode za zahvate za koje je prema posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i/ili gradnje potrebno ishoditi akt za građenje

– provođenje uvjeta zaštite prirode iz dopuštenja izdanih za zahvate u zaštićenim područjima

– provođenje i drugih propisanih uvjeta i mjera zaštite bioraznolikosti i georaznolikosti

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug vodopravne inspekcije

Članak 28.

(1) Inspekcijske poslove u području vodnog gospodarstva obavlja vodopravna inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora nad provedbom zakona i drugih propisa kojima se uređuje upravljanje vodama te koji se odnose na:

– vode, vodno dobro i vodne građevine

– zaštitu voda

– korištenje voda

– zaštitu od štetnog djelovanja voda

– postupanja po vodopravnim aktima

– postupanja po ugovorima o koncesiji za gospodarsko korištenje voda i o pravu najma, zakupa, služnosti i građenja na javnom vodnom dobru

– nadzor postrojenja u smislu propisa o zaštiti okoliša, u dijelu koji se odnosi na vode

– nadzor provođenja Državnog plana obrane od poplava i stanje vodnih građevina

– nadzor provođenja Državnog plana mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda

– nadzor obavljanja djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda

– nadzor trgovačkih društava koja obavljaju posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno propisima iz područja vodnoga gospodarstva.

POGLAVLJE II.
UNUTARNJE USTROJSTVO I UPRAVLJANJE

Unutarnje ustrojstvo

Članak 29.

(1) Za obavljanje poslova iz djelokruga Državnog inspektorata ustrojavaju se središnji ured u Zagrebu, područni uredi i ispostave područnih ureda.

(2) Unutarnje ustrojstvo Državnog inspektorata, osim pitanja koja su uređena ovim Zakonom, broj i sjedište područnih ureda i ispostava područnih ureda, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug, način upravljanja tim jedinicama, način planiranja poslova, kao i okvirni broj inspektora, drugih državnih službenika i namještenika uređuju se uredbom Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata, koja se donosi prema posebnom zakonu kojim se uređuje ustrojstvo i djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave.

Upravljanje Državnim inspektoratom

Članak 30.

(1) Radom Državnog inspektorata upravlja glavni državni inspektor koji je državni dužnosnik. Glavnog državnog inspektora imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog predsjednika Vlade na vrijeme od pet godina.

(2) Za svoj rad glavni državni inspektor odgovoran je Vladi Republike Hrvatske.

(3) Glavni državni inspektor ima zamjenika kojeg na prijedlog glavnog državnog inspektora imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske, na vrijeme od četiri godine, na temelju provedenog javnog natječaja.

(4) Zamjenik glavnog državnog inspektora rukovodeći je državni službenik koji u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje glavnog državnog inspektora te obavlja i druge poslove koje mu povjeri glavni državni inspektor.

(5) Zamjenik glavnog državnog inspektora za svoj rad odgovara glavnom državnom inspektoru i Vladi Republike Hrvatske.

(6) Glavni državni inspektor ima pomoćnike koje raspoređuje glavni državni inspektor.

(7) Pomoćnik glavnog državnog inspektora rukovodeći je državni službenik koji koordinira inspekcijskim poslovima u odgovarajućim srodnim upravnim područjima, a za svoj rad odgovoran je glavnom državnom inspektoru.

(8) Glavni državni inspektor ujedno upravlja i središnjim uredom iz članka 29. ovoga Zakona.

(9) Radom sektora upravljaju načelnici sektora.

(10) Radom područnih ureda upravljaju pročelnici.

(11) Radom službi upravljaju voditelji službi.

(12) Radom odjela upravljaju voditelji odjela.

(13) Radom ispostava područnog ureda upravljaju voditelji ispostave.

Inspekcijska radna mjesta

Članak 31.

(1) Inspekcijske poslove iz djelokruga Državnog inspektorata obavljaju: glavni državni inspektor, zamjenik glavnog državnog inspektora, pomoćnik glavnog državnog inspektora, načelnik sektora, pročelnik područnog ureda, voditelj službe, voditelj odjela, voditelj ispostave područnog ureda, viši inspektor – specijalist, viši inspektor, inspektor i inspektor II. vrste (u daljnjem tekstu: inspektor).

(2) Nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova za radna mjesta u Državnom inspektoratu propisuju se uredbom Vlade Republike Hrvatske.

(3) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka smatraju se poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi.

(4) Inspekcijske poslove iz djelokruga Državnog inspektorata inspektor može obavljati u službenoj odori ili civilnoj odjeći.

(5) Prijevozna sredstva koja inspektori koriste u službene svrhe mogu biti označena znakom Državnog inspektorata i natpisom: »Državni inspektorat«.

(6) Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje izgled, vrstu, trajanje i način uporabe službene odore te uvjete i način korištenja označenih prijevoznih sredstava.

Nadležnost

Članak 32.

(1) Inspekcijske poslove iz nadležnosti Državnog inspektorata obavljaju inspektori, raspoređeni na radna mjesta u središnjem uredu, područnim uredima i ispostavama područnih ureda u skladu s uredbom iz članka 29. ovoga Zakona.

(2) Inspektor raspoređen na radno mjesto u središnjem uredu Državnog inspektorata prema potrebi može obavljati inspekcijske poslove na cjelokupnom području Republike Hrvatske.

(3) Inspektoru u područnom uredu i ispostavama područnih ureda može se, zbog potrebe posla ili učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, privremeno naložiti obavljanje tih poslova u drugom područnom uredu ili ispostavama područnog ureda, neovisno o udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja.

(4) Inspektor koji privremeno obavlja inspekcijske poslove u drugom mjestu rada udaljenom više od 100 kilometara od mjesta stanovanja ostvaruje prava u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju plaće i druga materijalna prava zaposlenih u državnim službama.

(5) Privremeno obavljanje inspekcijskih poslova u drugom područnom uredu ili ispostavi može trajati do 30 dana, a nalaže ga glavni državni inspektor na prijedlog pomoćnika glavnog inspektora, načelnika sektora odnosno pročelnika područnog ureda.

POGLAVLJE III.
UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA

Radna mjesta rukovodećih državnih službenika

Članak 33.

(1) Poslove zamjenika glavnog državnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za jedno od područja iz članaka 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje sedam godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje pet godina na najsloženijim poslovima, položen državni stručni ispit i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove pomoćnika glavnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za jedno od područja iz članaka 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje sedam godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje pet godina na najsloženijim poslovima, položen državni stručni ispit i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove načelnika sektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za višeg inspektora – specijalista odgovarajućeg područja propisane člancima 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa u odgovarajućem području iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za inspektora odgovarajućeg područja i vozački ispit B kategorije.

(4) Poslove pročelnika područnog ureda može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za jedno od područja iz članaka 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima, položen državni stručni ispit i vozački ispit B kategorije.

(5) Poslove voditelja službe za nadzor provedbe propisa može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za višeg inspektora – specijalista odgovarajućeg područja propisane člancima 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa u odgovarajućem području iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za inspektora odgovarajućeg područja i vozački ispit B kategorije.

(6) Poslove voditelja odjela za nadzor provedbe propisa može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za višeg inspektora odgovarajućeg područja propisane člancima 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa u odgovarajućem području iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za inspektora odgovarajućeg područja i vozački ispit B kategorije.

(7) Poslove voditelja ispostave područnog ureda može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za višeg inspektora jednog od područja iz članaka 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa jednog od područja iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za inspektora i vozački ispit B kategorije.

Tržišni inspektori

Članak 34.

(1) Poslove višeg tržišnog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, grafička tehnologija, kemijsko inženjerstvo, tekstilna tehnologija, tehnologija prometa i transporta, područje biomedicine, polje: veterinarska medicina, područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, biotehnologija, prehrambena tehnologija, nutricionizam, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 5. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od važnosti za rad tržišne inspekcije, položen državni stručni ispit za tržišnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg tržišnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, grafička tehnologija, kemijsko inženjerstvo, tekstilna tehnologija, tehnologija prometa i transporta, područje biomedicine, polje: veterinarska medicina, područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, biotehnologija, prehrambena tehnologija, nutricionizam, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 5. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za tržišnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove tržišnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, grafička tehnologija, kemijsko inženjerstvo, tekstilna tehnologija, tehnologija prometa i transporta, područje biomedicine, polje: veterinarska medicina, područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, biotehnologija, prehrambena tehnologija, nutricionizam, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za tržišnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(4) Poslove tržišnog inspektora II. vrste može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima preddiplomski sveučilišni ili stručni studij – sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija, pravo, područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, grafička tehnologija, kemijsko inženjerstvo, tekstilna tehnologija, tehnologija prometa i transporta, područje biomedicine, polje: veterinarska medicina, područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, biotehnologija, prehrambena tehnologija, nutricionizam, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za tržišnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Sanitarni inspektori

Članak 35.

(1) Poslove višeg sanitarnog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biomedicine i zdravstva, polja: medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita (sanitarno inženjerstvo), farmacija (medicinska biokemija), područja biotehničke znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, kemijska tehnologija, područja prirodnih znanosti, polja: biologija, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 6. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad sanitarne inspekcije, položen državni stručni ispit za sanitarnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg sanitarnog inspektora i višeg graničnog sanitarnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biomedicine i zdravstva, polja: medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, sanitarno inženjerstvo, farmacija (medicinska biokemija), područja biotehničke znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, kemijska tehnologija, područja prirodnih znanosti, polja: biologija, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 6. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za sanitarnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove sanitarnog inspektora i graničnog sanitarnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biomedicine i zdravstva, polja: medicina javno zdravstvo i zdravstvena zaštita (sanitarno inženjerstvo), farmacija (medicinska biokemija), područja biotehničke znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, kemijska tehnologija, područja prirodnih znanosti, polja: biologija, najmanje jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za sanitarnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Veterinarski inspektori

Članak 36.

(1) Poslove višeg veterinarskog inspektora – specijalista i višeg graničnog veterinarskog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili završen poslijediplomski specijalistički studij ili završen doktorski studij iz područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 7. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad veterinarske inspekcije, položen državni stručni ispit iz područja biomedicina i zdravstvo, polje: veterinarska medicina, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg veterinarskog inspektora i višeg graničnog veterinarskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, najmanje četiri godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 7. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit iz područja biomedicina i zdravstvo, polje: veterinarska medicina, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove veterinarskog inspektora i graničnog veterinarskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit iz područja biomedicina i zdravstvo, polje: veterinarska medicina, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Poljoprivredni inspektori

Članak 37.

(1) Poslove višeg poljoprivrednog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja prirodnih znanosti, polje: kemija, područja tehničkih znanosti, polje: kemijsko inženjerstvo, područja biomedicina i zdravstvo, polje: veterinarska medicina, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 8. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad poljoprivredne inspekcije, položen državni stručni ispit za poljoprivrednog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg poljoprivrednog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja prirodnih znanosti, polje: kemija, područja tehničkih znanosti, polje: kemijsko inženjerstvo, područja biomedicina i zdravstvo, polje: veterinarska medicina, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 8. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za poljoprivrednog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove poljoprivrednog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja prirodnih znanosti, polje: kemija, područja tehničkih znanosti, polje: kemijsko inženjerstvo, područja biomedicina i zdravstvo, polje: veterinarska medicina, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za poljoprivrednog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Lovni inspektori

Članak 38.

(1) Poslove višeg lovnog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: šumarstvo, poljoprivreda (agronomija), područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina (s položenim kolegijem iz lovstva), najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 13. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad lovne inspekcije, položen državni stručni ispit za lovnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg lovnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: šumarstvo, poljoprivreda (agronomija), područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina (s položenim kolegijem iz lovstva), najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 13. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za lovnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove lovnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: šumarstvo, poljoprivreda (agronomija), područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina (s položenim kolegijem iz lovstva), najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za lovnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Šumarski inspektori

Članak 39.

(1) Poslove višeg šumarskog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biotehničkih znanosti, polje: šumarstvo, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 14. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad šumarske inspekcije, položen državni stručni ispit za šumarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg šumarskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biotehničkih znanosti, polje: šumarstvo, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 14. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za šumarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove šumarskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biotehničkih znanosti, polje: šumarstvo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za šumarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Fitosanitarni inspektori

Članak 40.

(1) Poslove višeg fitosanitarnog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, drvna tehnologija, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 15. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad fitosanitarne inspekcije, položen državni stručni ispit za fitosanitarnog inspektora ili graničnog inspektora zaštite bilja ili inspektora zaštite bilja, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg fitosanitarnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, drvna tehnologija, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 15. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za fitosanitarnog inspektora ili graničnog inspektora zaštite bilja ili inspektora zaštite bilja, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove fitosanitarnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, drvna tehnologija, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za fitosanitarnog inspektora ili graničnog inspektora zaštite bilja ili inspektora zaštite bilja, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Turistički inspektori

Članak 41.

(1) Poslove višeg turističkog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 16. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad turističke inspekcije, položen državni stručni ispit za turističkog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg turističkog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 16. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za turističkog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove turističkog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za turističkog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Rudarski inspektori

Članak 42.

(1) Poslove višeg rudarskog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim uvjeta iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, ima najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 17. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad rudarske inspekcije, položen državni stručni ispit za rudarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg rudarskog inspektora može obavljati osoba koja, osim ispunjavanja uvjeta iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, ima najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 17. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za rudarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove rudarskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, grane rudarstvo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za rudarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(4) Poslove rudarskog inspektora u području nadzora iz članka 17. ovoga Zakona koji se odnosi na rudarske strojeve, objekte, postrojenja, opremu, alate, uređaje i instalacije, u dijelu proizvodnje, razdiobe i uporabe električne energije, može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polje: elektrotehnika, grane elektroenergetike, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za rudarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Inspektori opreme pod tlakom

Članak 43.

(1) Poslove višeg inspektora opreme pod tlakom – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polje: strojarstvo, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 18. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad inspekcije opreme pod tlakom, položen državni stručni ispit za inspektora opreme pod tlakom, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg inspektora opreme pod tlakom može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polje: strojarstvo, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 18. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za inspektora opreme pod tlakom, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove inspektora opreme pod tlakom može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polje: strojarstvo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za inspektora opreme pod tlakom, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Energetski inspektori za elektroenergetiku

Članak 44.

(1) Poslove višeg energetskog inspektora za elektroenergetiku – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polje: elektrotehnika, grane elektroenergetike, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 20. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad energetske inspekcije u području elektroenergetike, položen državni stručni ispit za elektroenergetskog inspektora, položen stručni ispit pri tijelu graditeljstva – strukovno područje elektrotehnika, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg energetskog inspektora za elektroenergetiku može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polje: elektrotehnika, grane elektroenergetike, četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 20. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za elektroenergetskog inspektora, položen stručni ispit pri tijelu graditeljstva – strukovno područje elektrotehnika, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove energetskog inspektora za elektroenergetiku može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polje: elektrotehnika, grane elektroenergetike, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za elektroenergetskog inspektora, položen stručni ispit pri tijelu graditeljstva – strukovno područje elektrotehnika, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Energetski inspektori za naftno rudarstvo

Članak 45.

(1) Poslove višeg energetskog inspektora za naftno rudarstvo – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, grane naftno rudarstvo, ima najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 21. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad energetske inspekcije za naftno rudarstvo, položen državni stručni ispit za energetskog inspektora za naftno rudarstvo, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg energetskog inspektora za naftno rudarstvo može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, grane naftno rudarstvo, ima najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 21. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za energetskog inspektora za naftno rudarstvo, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove energetskog inspektora za naftno rudarstvo može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, grane naftno rudarstvo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za energetskog inspektora za naftno rudarstvo, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Energetski inspektori za toplinarstvo i plinarstvo

Članak 46.

(1) Poslove višeg energetskog inspektora za toplinarstvo i plinarstvo – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polje: strojarstvo, grane procesno energetsko strojarstvo, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 22. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad energetske inspekcije za toplinarstvo ili plinarstvo, položen državni stručni ispit za energetskog inspektora za toplinarstvo i plinarstvo, položen stručni ispit pri tijelu graditeljstva – strukovno područje strojarstvo, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg energetskog inspektora za toplinarstvo i plinarstvo u području nadzora iz članka 10. ovoga Zakona može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polje: strojarstvo, grane procesno energetsko strojarstvo, najmanje četiri godine radnog iskustva u struci, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 22. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za energetskog inspektora za toplinarstvo i plinarstvo, položen stručni ispit pri tijelu graditeljstva – strukovno područje strojarstvo, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove energetskog inspektora za toplinarstvo i plinarstvo u području nadzora iz članka 22. ovoga Zakona može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polje: strojarstvo, grane procesno energetsko strojarstvo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za energetskog inspektora za toplinarstvo i plinarstvo, položen stručni ispit pri tijelu graditeljstva – strukovno područje strojarstva, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Inspektori gospodarenja otrovnim kemikalijama

Članak 47.

(1) Poslove višeg inspektora gospodarenja otrovnim kemikalijama – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, elektrotehnika, strojarstvo, računarstvo, kemijsko inženjerstvo, područja biomedicine, polja: veterinarska medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, područja biotehničkih znanosti, polja: biotehnologija, prehrambena tehnologija, područja prirodnih znanosti, polja: fizika, biologija, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 23. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad inspekcije gospodarenja otrovnim kemikalijama, položen državni stručni ispit za inspektora gospodarenja otrovnim kemikalijama, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg inspektora gospodarenja otrovnim kemikalijama može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, elektrotehnika, strojarstvo, računarstvo, kemijsko inženjerstvo, područja biomedicine, polja: veterinarska medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, područja biotehničkih znanosti, polja: biotehnologija, prehrambena tehnologija, područja prirodnih znanosti, polja: fizika, biologija, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 23. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za inspektora gospodarenja otrovnim kemikalijama, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove inspektora gospodarenja otrovnim kemikalijama može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, elektrotehnika, strojarstvo, računarstvo, kemijsko inženjerstvo, područja biomedicine, polja: veterinarska medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, područja biotehničkih znanosti, polja: biotehnologija, prehrambena tehnologija, područja prirodnih znanosti, polja: fizika, biologija, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za inspektora gospodarenja otrovnim kemikalijama, vozački ispit B kategorije.

Inspektori rada

Članak 48.

(1) Poslove višeg inspektora rada – specijalista za nadzor provedbe propisa kojima se uređuju radni odnosi može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polje: pravo, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 24. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području nadzora propisa o radnim odnosima, položen državni stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg inspektora rada – specijalista za nadzor provedbe propisa kojima se uređuje zaštita na radu može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: strojarstvo, elektrotehnika, kemijsko inženjerstvo, građevinarstvo, interdisciplinarne tehničke znanosti (smjer: zaštita na radu), najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 24. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području nadzora propisa o zaštiti na radu, položen državni stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove višeg inspektora rada za nadzor provedbe propisa kojima se uređuju radni odnosi može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polje: pravo, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 24. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(4) Poslove višeg inspektora rada za nadzor provedbe propisa kojima se uređuje zaštita na radu može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: strojarstvo, elektrotehnika, kemijsko inženjerstvo, građevinarstvo, interdisciplinarne tehničke znanosti (smjer: zaštita na radu), najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 24. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(5) Poslove inspektora rada za nadzor provedbe propisa kojima se uređuju radni odnosi može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja društvenih znanosti, polje: pravo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(6) Poslove inspektora rada za nadzor provedbe propisa kojima se uređuje zaštita na radu može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: strojarstvo, elektrotehnika, kemijsko inženjerstvo, građevinarstvo, interdisciplinarne tehničke znanosti (smjer: zaštita na radu), najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Građevinski inspektori

Članak 49.

(1) Poslove višeg građevinskog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 25. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad građevinske inspekcije, položen državni stručni ispit, položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva, poznavanje rada na računalu, položen vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg građevinskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 25. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit, položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva, poznavanje rada na računalu, položen vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove građevinskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika, najmanje dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit, položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva, poznavanje rada na računalu, položen vozački ispit B kategorije.

(4) Poslove građevinskog inspektora II. vrste može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit, položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva, položen vozački ispit B kategorije.

Inspektori zaštite okoliša

Članak 50.

(1) Poslove višeg inspektora zaštite okoliša – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, strojarstvo, elektrotehnika, područja biotehničkih znanosti, polja: prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, područja biomedicine i zdravstva, polja: veterinarska medicina, farmacija, područja prirodnih znanosti, polja matematika, geologija, kemija, fizika, biologija, interdisciplinarne prirodne znanosti, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 26. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad inspekcije zaštite okoliša, položen državni stručni ispit za inspektora zaštite okoliša, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg inspektora zaštite okoliša može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, kemijska tehnologija, rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, strojarstvo, elektrotehnika, područja biotehničkih znanosti, polja: prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, područja biomedicine i zdravstva, polja: veterinarska medicina, farmacija, područja prirodnih znanosti, polja: matematika, geologija, kemija, fizika, biologija, interdisciplinarne prirodne znanosti, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 26. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za inspektora zaštite okoliša, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove inspektora zaštite okoliša može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, kemijska tehnologija, rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, strojarstvo, elektrotehnika, područja biotehničkih znanosti, polja: prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, područja biomedicine i zdravstva, polja: veterinarska medicina, farmacija, područja prirodnih znanosti, polja: matematika, geologija, kemija, fizika, biologija, interdisciplinarne prirodne znanosti, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za inspektora zaštite okoliša, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Inspektori zaštite prirode

Članak 51.

(1) Poslove višeg inspektora zaštite prirode – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja prirodnih znanosti, polja: geografija, geologija i biologija, područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, područja biotehničkih znanosti, polja: agronomija (poljoprivreda) i šumarstvo te područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 27. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad inspekcije zaštite prirode, položen državni stručni ispit za inspektora zaštite prirode, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg inspektora zaštite prirode može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja prirodnih znanosti, polja: geografija, geologija i biologija; područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina; područja biotehničkih znanosti, polja: agronomija (poljoprivreda) i šumarstvo te područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 27. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za inspektora zaštite prirode, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove inspektora zaštite prirode može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja prirodnih znanosti, polja: geografija, geologija i biologija, područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina; područja biotehničkih znanosti, polja: agronomija (poljoprivreda) i šumarstvo te područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za inspektora zaštite prirode, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Vodopravni inspektori

Članak 52.

(1) Poslove višeg vodopravnog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja građevinarstva, kemije, prava, geologije, prehrambene tehnologije, biotehnologije, poljoprivrede (agronomije) javnog zdravstva ili zdravstvene zaštite ili interdisciplinarnih tehničkih znanosti, uključujući i kulturnu tehniku, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 28. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad državne vodopravne inspekcije, položen državni stručni ispit za vodopravnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg vodopravnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja građevinarstva, kemije, prava, geologije, prehrambene tehnologije, biotehnologije, poljoprivrede (agronomije) javnog zdravstva ili zdravstvene zaštite ili interdisciplinarnih tehničkih znanosti, uključujući i kulturnu tehniku, najmanje četiri godine radnog iskustva, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 28. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit za vodopravnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove vodopravnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja građevinarstva, kemije, prava, geologije, prehrambene tehnologije, biotehnologije, poljoprivrede (agronomije) javnog zdravstva ili zdravstvene zaštite ili interdisciplinarnih tehničkih znanosti, uključujući i kulturnu tehniku, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit za vodopravnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

DIO TREĆI
DUŽNOSTI I OVLASTI INSPEKTORA

POGLAVLJE I.
ZAJEDNIČKE ODREDBE

Službena iskaznica i značka

Članak 53.

(1) Službeno svojstvo, identitet i ovlasti inspektor dokazuje službenom iskaznicom i značkom.

(2) Glavni državni inspektor pravilnikom će propisati oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice, izgled službene značke te način izdavanja, uporabe i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i značkama.

Obavljanje inspekcijskih poslova

Članak 54.

(1) Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi upravne akte i poduzima mjere u okviru prava, obveza i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom i/ili drugim propisima kojima je uređeno područje rada inspektora.

(2) Zbog potreba službe inspektor je dužan obavljati posao prema rasporedu radnog vremena, uključujući i rad noću te rad u smjenama.

(3) Inspektor je dužan, po nalogu nadređenog službenika, inspekcijske poslove obavljati i duže od punog radnog vremena odnosno u preraspodijeljenom radnom vremenu ili radnom vremenu u nejednakom trajanju, u skladu s općim propisima o radu, ako je to potrebno radi uspješnog i pravodobnog obavljanja tih poslova.

(4) Inspektoru se može odgoditi početak korištenja godišnjeg odmora ili prekinuti započeto korištenje godišnjeg odmora zbog obavljanja inspekcijskog nadzora koji ne trpi odgodu.

(5) Inspektor u slučaju iz stavka 4. ovoga članka ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom ili prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Dežurstvo i pripravnost za rad

Članak 55.

(1) Inspektor je dužan sudjelovati u dežurstvu za vrijeme radnog vremena te biti pripravan za rad izvan radnog vremena u skladu s odlukom koju na prijedlog pomoćnika glavnog inspektora donosi glavni državni inspektor.

(2) Inspektoru kojemu je određena pripravnost za rad pripada pravo na naknadu za vrijeme pripravnosti u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju plaće i druga materijalna prava zaposlenih u državnim službama.

Prikupljanje podataka

Članak 56.

(1) Na prikupljanje podataka primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje zaštita podataka, tajnost podataka i informacijska sigurnost.

(2) Državni inspektorat može prikupljati osobne te druge podatke i obavijesti nužne u svrhu zaštite javnog interesa u provedbi propisa.

(3) Prikupljanje osobnih te drugih podataka i obavijesti iz stavka 2. ovoga članka od maloljetnika poduzima se u nazočnosti zakonskog zastupnika maloljetnika, a po potrebi i stručne osobe centra za socijalnu skrb, osim ako je maloljetnik prije punoljetnosti stekao potpunu ili ograničenu poslovnu sposobnost na temelju posebnog propisa.

(4) Građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora osobne i druge podatke može prikupljati i u domu osobe bez prethodnog pristanka, ako je dom gradilište.

Tajnost podataka

Članak 57.

(1) Inspektor ne smije u neslužbene svrhe koristiti informacije, podatke ili saznanja koja ima ili su mu dostupna prilikom obavljanja poslova inspekcijskog nadzora niti smije koristiti i davati obavijesti, podatke ili saznanja za ostvarivanje bilo kakve imovinske ili druge koristi za sebe ili za drugu osobu.

(2) Inspektor je dužan u obavljanju inspekcijskih poslova čuvati identitet podnositelja predstavke.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, inspektor odnosno drugi državni službenik nije dužan čuvati identitet podnositelja predstavke koji sudjeluje u postupku kao zainteresirana osoba radi zaštite svojih prava i pravnih interesa ako to po prirodi stvari nije moguće ili je tako propisano posebnim zakonom.

(4) Inspektor i drugi službenik dužni su kao inspekcijsku tajnu odnosno kao drugu odgovarajuću vrstu tajne čuvati sve osobne i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju svojih dužnosti u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita podataka i tajnost podataka.

(5) Osobe iz stavka 4. ovoga članka dužne su čuvati tajnost i povjerljivost podataka i nakon prestanka obavljanja poslova u Državnom inspektoratu.

(6) Državni inspektorat dužan je kao inspekcijsku tajnu čuvati svu dokumentaciju (zabilješku, zapisnik, nacrt rješenja, rješenje, zaključak, prekršajni akt, kaznenu prijavu, uputu za rad, izjavu stranke, predstavku, pritužbu) te sve druge podatke i dokaze utvrđene odnosno nastale u vezi s inspekcijskim postupkom.

(7) Dokumentaciju i podatke iz stavka 6. ovoga članka, prikupljene ili utvrđene u inspekcijskom nadzoru, te identitet podnositelja predstavke u skladu sa stavkom 2. ovoga članka Državni inspektorat može dati samo sudovima, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev u postupcima iz njihove nadležnosti.

Pokretanje postupka

Članak 58.

(1) Inspektor provodi inspekcijski nadzor i pokreće postupak po službenoj dužnosti, a iznimno na zahtjev stranke, kada je to propisano posebnim zakonom.

(2) Zaprimljene predstavke u kojima su navedeni podaci o prijavitelju (ime i prezime te adresa stanovanja), a kojima se ukazuje na postupanja protivna propisima mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora.

(3) Ako inspektor povodom zaprimljene predstavke obavi inspekcijski nadzor, podnositelja će u pisanom obliku obavijestiti o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama.

(4) Ako prema sadržaju zaprimljene predstavke inspektor nije ovlašten obavljati inspekcijski nadzor, o tome će pisano obavijestiti podnositelja predstavke.

(5) Ako podnositelj predstavke ponovno podnese predstavku koja u odnosu na prethodno podnesenu ne sadrži nove odlučne činjenice, okolnosti ili dokaze u odnosu na one koje su već utvrđivane, podnositelja će se obavijestiti da je postupljeno po predstavci.

Obavješćivanje o početku inspekcijskog nadzora

Članak 59.

O početku obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, osim ako smatra da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost provedbe inspekcijskog nadzora.

Zahtjev za pretragu stana

Članak 60.

Ako inspektor izvidnom radnjom ili u tijeku provođenja inspekcijskog nadzora utvrdi da postoje osnove sumnje da se u stanu ili drugom prostoru obavlja djelatnost ili pružaju usluge koje nisu obuhvaćene rješenjem odnosno odobrenjem nadležnog tijela, a nadzirana osoba ne dopusti inspektoru obavljanje inspekcijskog nadzora u tom prostoru, inspektor će, ako postoji opasnost od odgode, zatražiti od nadležnog prekršajnog suda da po žurnom postupku izda pisani nalog za pretragu stana ili drugog prostora, u kojoj sudjeluje inspektor.

Ovlasti inspektora

Članak 61.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten fotografirati ili snimiti osobe, pregledati, fotografirati ili snimiti zgrade, objekte, poslovne prostorije i druge prostorije i prostore, luke, privremena radilišta, izvođenje radova, objekte namijenjene za rad s pripadajućim prostorima, prostorijama i instalacijama; stambene prostorije i prostore u kućanstvima ili stambene zgrade u kojima se obavlja djelatnost odnosno rad, proizvode, uređaje, opremu, sredstva rada, vozila, poslovne knjige, registre, evidencije, audio i video zapise, mrežne stranice, računalne programe, dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje pravne i fizičke osobe te obavljati i druge radnje u skladu s posebnim propisom.

(2) Poslovnim prostorom u smislu ovoga Zakona smatra se stambeni i drugi prostor u građevini korišten kao poslovni, prijevozna sredstva i slično, u kojima nadzirana pravna i fizička osoba pruža uslugu, obavlja djelatnost odnosno rad.

(3) Inspektor je ovlašten u postupku inspekcijskog nadzora zatražiti i pregledati javnu ispravu na temelju koje se može provjeriti i utvrditi identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i sl.), a osoba koja podliježe nadzoru i/ili sudionik zatečen u nadzoru i/ili druga osoba zatečena na mjestu nadzora, na njegov zahtjev, dužna mu je takvu ispravu predočiti.

(4) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može uzimati izjave od predstavnika nadziranih pravnih, fizičkih osoba, kao i od sudionika zatečenih u nadzoru i/ili drugih osoba zatečenih na mjestu nadzora, svjedoka koji su na njegovo traženje dužni dati izjave s točnim pojedinostima važnim za utvrđenje činjenica u započetom inspekcijskom nadzoru.

Prikupljanje podataka i dokumentacije

Članak 62.

(1) Svi inspektori imaju ovlast u provedbi inspekcijskog nadzora prikupiti podatke koji se odnose na utvrđivanje identiteta osoba koje podliježe nadzoru i svih osoba zatečenih na mjestu nadzora te u slučaju sumnje u neke nezakonitosti o tim podacima obavijestiti inspektora rada nadležnog za nadzor propisa iz članka 24. ovoga Zakona.

(2) Inspektori rada pri provedbi nadzora iz članka 24. ovoga Zakona imaju ovlasti zatražiti dokumentaciju i podatke koji se odnose na nadzor općih uvjeta obavljanja djelatnosti te u slučaju sumnje u neke nezakonitosti o tim podacima obavijestiti nadležnog inspektora Državnog inspektorata.

(3) Na temelju prikupljene dokumentacije i podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nadležni inspektor ocjenjuje osnovanost provedbe inspekcijskog nadzora.

Omogućavanje obavljanja inspekcijskog nadzora

Članak 63.

(1) Pravne i fizičke osobe koje podliježu inspekcijskom nadzoru dužne su inspektoru omogućiti obavljanje nadzora sukladno odredbi članka 61. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona i osigurati mu uvjete za neometan rad.

(2) Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka i ako se ne odazove pozivu za saslušanje u zakazano vrijeme odnosno ako u roku određenom u zapisniku inspektora ili roku određenom u pozivu za saslušanje stranke ne osigura uvid u proizvode, traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja u započetu nadzoru.

(3) Smatra se da fizička ili pravna osoba nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka kada nije, u skladu s propisima zaštite na radu, obavijestila inspektora rada o ozljedi radnika ili osobe na radu odnosno kada nije sačuvala prostor, sredstva i okolnosti u stanju u kakvom su bili u trenutku događaja koji je uzrokovao ozljedu, osim promjena koje su bile nužne za sprječavanje daljnjih rizika i za spašavanje ozlijeđene osobe.

(4) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje. Zahtjev za privremenu obustavu poslovanja inspektor je dužan unijeti u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.

(5) Inspektor može od nadzirane pravne i fizičke osobe tražiti izvršenje pojedine radnje u postupku radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i odrediti rok izvršenja te radnje.

Obveza dostave podataka

Članak 64.

Pravne i fizičke osobe dužne su na pisano traženje inspektora, u primjerenom roku koji odredi inspektor, dostaviti ili pripremiti točne i potpune podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora.

Suradnja s policijom

Članak 65.

Državni inspektorat ovlašten je zatražiti pomoć policije ako se prilikom inspekcijskog nadzora odnosno izvršenja izvršnog akta pruži otpor ili se pružanje otpora može opravdano očekivati.

Primjena posebnih propisa

Članak 66.

Ovlasti inspektora propisane ovim Zakonom ne isključuju primjenu ovlasti koje proizlaze iz posebnih propisa pojedinog upravnog područja čiju primjenu nadziru nadležni inspektori određeni ovim Zakonom.

Zapisnik

Članak 67.

(1) O obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je dužan sastaviti zapisnik.

(2) Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru sastavlja se prema odredbama propisa kojim se uređuje opći upravni postupak.

(3) Jedan primjerak zapisnika obvezno se uručuje ili dostavlja nadziranoj osobi ili njezinu zakonskom zastupniku ili opunomoćeniku ili sudioniku zatečenom u inspekcijskom nadzoru.

(4) Jedan primjerak zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru povodom ozljeda osoba u prostorijama i na prostorima poslodavca obvezno se uručuje ozlijeđenoj osobi ili njezinu ovlaštenom zastupniku, a u slučaju smrtne ozljede članu njezine obitelji, ako to u pisanom obliku zatraži.

Obavijest drugom nadležnom tijelu

Članak 68.

Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora posumnja da je povrijeđen zakon ili drugi propis iz nadležnosti drugog tijela, obvezan je o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo.

Upravni postupci

Članak 69.

(1) Za rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju nadležni su inspektori Državnog inspektorata raspoređeni na radna mjesta u područnim uredima i ispostavama područnih ureda Državnog inspektorata.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, inspektori raspoređeni na radna mjesta u središnjem uredu Državnog inspektorata, osim inspektora raspoređenih na radna mjesta u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici za drugostupanjski postupak, prema potrebi mogu rješavati u upravnim stvarima u prvom stupnju.

(3) Drugostupanjski upravni postupak vodi nadležna unutarnja ustrojstvena jedinica za drugostupanjski upravni postupak u središnjem uredu Državnog inspektorata.

Izricanje upravne mjere

Članak 70.

(1) Ako je ovim Zakonom, drugim zakonom ili propisima Europske unije propisano da se u slučaju utvrđene nezakonitosti izriče određena upravna mjera, inspektor je dužan rješenjem izreći tu mjeru.

(2) Ako ovim Zakonom ili drugim zakonom nije drukčije propisano, inspektor će upravnu mjeru iz stavka 1. ovoga članka donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za donošenje te mjere.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, inspektor neće donositi rješenje ako su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom inspekcijskog nadzora ili kad izvršenje uopće nije moguće, što će inspektor utvrditi i navesti u zapisniku.

(4) Glavni državni inspektor naputkom propisuje način pečaćenja, kada se rješenja donesena na temelju ovoga Zakona ili drugih zakona izvršavaju pečaćenjem.

Kontrola izvršenja rješenja

Članak 71.

Izvršenik je obvezan izvršiti izvršno rješenje inspektora, a inspektor će kontrolu izvršenja rješenja obaviti po izvršnosti rješenja u skladu s posebnim propisima.

Prekršajni postupak

Članak 72.

(1) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom odnosno drugom propisu može usmeno izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izreći će tu kaznu i naplatiti je od počinitelja prekršaja.

(2) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji je prema prekršajnom propisu dužan izdati obvezni prekršajni nalog, bez odgađanja će, a najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera, počinitelju prekršaja izdati takav nalog.

(3) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom odnosno drugom propisu ne može izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja niti je dužan izdati obvezni prekršajni nalog, ali bi prema prekršajnom propisu mogao izdati prekršajni nalog, može ga izdati odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera.

(4) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi postojanje osnovane sumnje da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom odnosno drugom propisu ne može izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja niti je dužan izdati obavezni prekršajni nalog ili nije izdao prekršajni nalog u roku iz stavka 3. ovoga članka, iako ga je mogao izdati, podnijet će optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka, najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera.

Iznimke u pokretanju prekršajnog postupka

Članak 73.

(1) Iznimno od članka 72. ovoga Zakona, inspekcija iz članaka 5. – 23. i članaka 25. – 28. ovoga Zakona neće pokrenuti prekršajni postupak ako joj je to dopušteno posebnim zakonom ili ako:

– nadzirana pravna ili fizička osoba tijekom inspekcijskog nadzora odnosno do donošenja rješenja otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru

– za utvrđene nepravilnosti doneseno je rješenje i nadzirana osoba postupila je po izvršnom rješenju inspektora ili je postupila po rješenju prije nego što je ono postalo izvršno

– nadzirana osoba očitovanjem na zapisnik preuzme obvezu da u određenom roku otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru za koje nije propisana upravna mjera, a inspektor utvrdi da je počinjen prekršaj.

(2) Radi ispunjenja obveze iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka inspektor će nadziranoj osobi izdati pisanu naredbu u kojoj će točno odrediti preuzetu obvezu i rok za izvršenje, ovisno o prirodi preuzete obveze.

(3) Ako nadzirana osoba ne postupi na način opisan u stavku 1. ovoga članka odnosno ne ispuni obvezu u određenom roku iz naredbe iz stavka 2. ovoga članka, inspektor je dužan bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora odnosno u roku od 15 dana od isteka roka za ispunjenje obveze iz naredbe podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka odnosno izdati prekršajni nalog.

(4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, ako inspektor utvrdi da je počinjen prekršaj kojim se ugrožava život, sigurnost i zdravlje ljudi, imovina veće vrijednosti, okoliš, u svim slučajevima kada je propisana upravna mjera zabrane te ponovnog utvrđenja istog prekršaja u roku od godinu dana, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora, podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka odnosno izdati prekršajni nalog.

(5) Radi provedbe odredbi ovoga članka Državni inspektorat vodi službenu evidenciju u elektroničkom očevidniku sukladno odredbi članka 79. ovoga Zakona.

Kazneni postupak

Članak 74.

Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi postojanje osnovane sumnje da je povredom propisa počinjeno kazneno djelo, podnijet će kaznenu prijavu najkasnije u roku od petnaest dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera.

Privremeno oduzimanje predmeta

Članak 75.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor može privremeno oduzeti, do donošenja pravomoćne odluke o prekršaju odnosno pravomoćne presude o počinjenom kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili kaznenom postupku mogu poslužiti kao dokaz.

(2) O privremenom oduzimanju dokumentacije i predmeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima.

Postupanje s oduzetim predmetima

Članak 76.

(1) Ako je zakonom ili drugim propisom predviđeno pravo oduzimanja predmeta koji je bio namijenjen ili uporabljen za počinjenje prekršaja ili je nastao počinjenjem prekršaja ili kaznenog djela, inspektor može privremeno oduzeti taj predmet.

(2) Inspektor je dužan privremeno oduzeti predmet iz stavka 1. ovoga članka kad je propisom predviđeno obvezno oduzimanje predmeta.

(3) Osobi od koje se oduzimaju predmeti inspektor izdaje potvrdu s točno označenim oduzetim predmetima po vrsti i količini.

(4) Inspektor je dužan s oduzetim predmetima postupati na način kako je to određeno posebnim zakonom.

(5) Državni inspektorat dužan je osigurati uvjete za čuvanje i održavanje privremeno oduzetih predmeta do pravomoćne odluke o prekršaju.

(6) S privremeno oduzetim predmetima, do pravomoćne odluke o prekršaju, inspektor ne može raspolagati (predmet uništiti, prodati, predati, darovati, zamijeniti i sl.), osim ako posebnim zakonom ili drugim propisom nije drukčije određeno.

(7) Ako inspektor umjesto podnošenja optužnog prijedloga izda (obvezni) prekršajni nalog, tim nalogom, sukladno zakonu kojim se uređuju prekršaji, odlučit će i o oduzimanju predmeta.

Oduzimanje imovinske koristi

Članak 77.

(1) Inspektor je dužan na temelju izvedenih dokaza utvrditi iznos imovinske koristi za koju postoji osnovana sumnja da je ostvarena kaznenim djelom ili prekršajem.

(2) Inspektor je dužan u obveznom prekršajnom nalogu ili prekršajnom nalogu izreći, a u optužnom prijedlogu odnosno u kaznenoj prijavi predložiti oduzimanje utvrđenog iznosa imovinske koristi iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na postupanje građevinskih inspektora.

Godišnji program rada

Članak 78.

(1) Glavni državni inspektor donosi godišnji program rada Državnog inspektorata te pojedinih inspekcija, ako je to propisano posebnim zakonom.

(2) Godišnjim programom rada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se najmanji broj, struktura i prioriteti obavljanja inspekcijskih nadzora nad primjenom propisa iz djelokruga Državnog inspektorata, provedba obveznih monitoringa sukladno europskim propisima, provedba koordiniranih inspekcijskih nadzora te zajednički poslovi koje će obavljati inspektori Državnog inspektorata u suradnji s drugim inspekcijama koje djeluju prema posebnim propisima.

Vođenje očevidnika

Članak 79.

(1) O obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektori vode očevidnik.

(2) Podaci o obavljenom inspekcijskom nadzoru vode se kao službene evidencije u elektroničkom očevidniku.

(3) Glavni inspektor pravilnikom će propisati sadržaj, oblik i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka.

Pravna zaštita

Članak 80.

(1) Državni inspektorat dužan je inspektorima pružiti zaštitu na poslovima koje obavljaju.

(2) Za slučaj vođenja kaznenog postupka protiv inspektora, koje pokreće privatni tužitelj u vezi s obavljanjem redovitih poslova i radnih zadataka u okviru djelokruga Državnog inspektorata, Državni inspektorat će predujmiti troškove inspektora u tom postupku, uključujući i zastupanja.

(3) Troškovi iz stavka 2. ovoga članka naplaćuju se od osoba koje su ih dužne naknaditi prema posebnom propisu.

Članak 81.

(1) Na postupak inspektora koji nije uređen ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje opći upravni postupak, prekršajni postupak te odredbe drugih posebnih propisa.

(2) Na prava, obveze i odgovornost inspektora koji nisu uređeni ovim Zakonom primjenjuju se propisi kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti zaposlenih u državnim službama.

POGLAVLJE II.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU

ODJELJAK I.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU TRŽIŠNOG INSPEKTORA

Uzimanje uzoraka

Članak 82.

Ako je u postupku inspekcijskog nadzora potrebno utvrditi odgovara li proizvod stavljen na tržište propisanim zahtjevima označivanja, sigurnosnim odnosno tehničkim zahtjevima, inspektor od tog proizvoda može uzeti jedan uzorak i dati ga zapečaćenog i propisno označenog na ispitivanje stručnoj instituciji.

Pomoć stručne institucije

Članak 83.

Ako inspektor ne raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili opremom za provedbu potrebnih pregleda i uzorkovanja iz članka 82. ovoga Zakona, može zatražiti pomoć stručne institucije za provedbu tih radnji u okviru inspekcijskog nadzora.

Postupanje u uzimanju uzoraka

Članak 84.

Prilikom uzimanja uzorka pojedinog proizvoda inspektor će:

– sastaviti zapisnik o uzimanju uzorka

– uzorak uzet za analizu bez odgađanja dostaviti stručnoj instituciji

– pisano izvijestiti stranku o rezultatima analize u roku od pet dana od dana zaprimanja izvješća stručne institucije.

Troškovi ispitivanja

Članak 85.

(1) Pravne i fizičke osobe obvezne su besplatno staviti na raspolaganje potrebne količine proizvoda za ispitivanje od kojih se uzima uzorak.

(2) Troškove ispitivanja snosi stranka ako se utvrdi da uzorci ne odgovaraju propisanim zahtjevima označivanja, sigurnosnim odnosno tehničkim zahtjevima.

(3) Troškove ispitivanja snosi Državni inspektorat ako se utvrdi da uzorci odgovaraju propisanim zahtjevima označivanja, sigurnosnim odnosno tehničkim zahtjevima.

(4) Sredstva za provedbu ispitivanja osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Iznimke u uzimanja uzoraka

Članak 86.

Odredbe članaka 82. – 85. ovoga Zakona ne odnose se na proizvode za koje su ta pitanja uređena posebnim propisima.

ODJELJAK II.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU(SLUŽBENOJ KONTROLI) SANITARNOG I GRANIČNOG SANITARNOG INSPEKTORA

Usmeno rješenje sanitarnog i graničnog sanitarnog inspektora

Članak 87.

(1) U provedbi inspekcijskoga nadzora odnosno službene kontrole inspektor je ovlašten nadziranoj pravnoj ili fizičkoj osobi, dok ne otkloni utvrđene nedostatke, usmenim rješenjem privremeno zabraniti uporabu radnih i pomoćnih prostorija odnosno prostora, postrojenja, uređaja, proizvoda, pribora i opreme za obavljanje djelatnosti, kao i rad osoba i odmah pristupiti izvršenju rješenja, bez donošenja posebnoga akta o dozvoli izvršenja rješenja u sljedećim slučajevima:

1. kada postoji opasnost ili sumnja na opasnost za zdravlje ili život ljudi koja zahtijeva da se određena mjera osiguranja poduzme odmah, bez odgađanja

2. kada postoji opasnost ili sumnja na opasnost od prikrivanja, zamjene ili uništenja dokaza, ako se mjera osiguranja ne poduzme odmah

3. neispunjavanja propisanih sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta, a koji se ne mogu ispuniti uz redovito obavljanje djelatnosti

4. neosiguravanja zdravstveno ispravne hrane i vode za ljudsku potrošnju te zdravstveno ispravnih kupališnih, bazenskih voda, voda fontana i drugih voda od javnozdravstvenog interesa

5. neosiguravanja higijenske dispozicije otpadnih voda objekata pod sanitarnim nadzorom

6. grubih propusta u tehnološkom procesu koji dovode do ugrožavanja zdravstvene ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe

7. nepoštivanja higijenskih pravila u svim radnim i pomoćnim prostorijama građevina, uključujući uređaje, opremu, pribor i zaposleno osoblje koji dovode do neposrednog ugrožavanja zdravstvene ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe

8. kada se na temelju, od strane liječnika, utvrđenoga činjeničnog stanja o pojavi trovanja hranom odnosno alimentarne intoksikacije i/ili utvrđenog stanja u objektu sumnja da je izvor obolijevanja u tom objektu

9. neispunjenja propisanih uvjeta za zaštitu od buke ili prekoračenja razine buke veće od 5 dB(A)

10. neispunjavanja propisanih uvjeta za prostor za pušenje, odnosno za pušački prostor.

(2) Na zahtjev stranke pisani otpravak izrečenoga usmenog rješenja izdat će se u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.

(3) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten nadziranoj pravnoj ili fizičkoj osobi usmenim rješenjem zabraniti uporabu radnih i pomoćnih prostorija odnosno prostora, postrojenja, uređaja, pribora i opreme za obavljanje djelatnosti u trajanju od 8 do 30 dana ako su nedostaci utvrđeni prvi put odnosno u trajanju od 30 dana do šest mjeseci ako su istovjetni nedostaci utvrđeni drugi i svaki sljedeći put računajući od dana donošenja prvog usmenog rješenja.

(4) Žalba izjavljena protiv rješenja donesenih na temelju odredbi ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Ovlasti sanitarnog inspektora

Članak 88.

(1) Sanitarni inspektori kod provedbe službenih kontrola, prilikom kojih je potrebno provesti uzorkovanje proizvoda radi dokazivanja sukladnosti uvjetima propisanim zakonom ili drugim propisom, inspektor uzima uzorke u proizvodnji i/ili na tržištu, a u slučaju uzorkovanja vode na svim mjestima prema posebnom propisu, te ih zapečaćene i propisno označene dostavlja ovlaštenoj pravnoj osobi na ispitivanje.

(2) Sanitarni inspektori raspoređeni na radna mjesta u središnjem uredu Državnog inspektorata obavljaju nadzore velikih industrijskih objekata za proizvodnju hrane, vode postupke u svrhu izdavanja potvrda o sukladnosti s propisima o hrani, kao i ostale inspekcijske poslove utvrđene godišnjim planom na cjelokupnom području Republike Hrvatske.

(3) U obavljanju inspekcijskog nadzora sanitarni inspektor ovlašten je pregledati sve radne i pomoćne prostorije i prostore, dokumentaciju, propisane evidencije, opremu, osobe, predmete rada i poslovanja koji su podvrgnuti sanitarnom nadzoru, uzimati izjave odgovornih osoba i iskaze svjedoka, obavljati uzorkovanja, fotografirati sve radne i pomoćne prostorije i prostore, predmete rada i poslovanja, opremu, osobe, a po potrebi koristiti i usluge istaknutih stručnjaka i pravnih osoba.

(4) Količina uzoraka te način i provedba uzorkovanja provode se u skladu s posebnim europskim propisima ili drugim propisima kojima se uređuju pojedina uzorkovanja za određeni proizvod ili parametar analize. Ako mjerodavnost analiza nije uređena posebnim propisima, mjerodavnim se smatra rezultat analize službenog uzorka.

(5) Pravne i fizičke osobe obvezne su besplatno staviti na raspolaganje potrebne količine proizvoda za ispitivanje ispravnosti

(6) Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje nadzora ako u trenutku nadzora nije nazočna osoba određena za zastupanje od strane nadzirane pravne ili fizičke osobe.

Izvršenje rješenja

Članak 89.

(1) Izvršno rješenje sanitarnog inspektora kojem je predmet nenovčana obveza i koje se prema naravi obveze može izvršiti neposrednom prinudom izvršit će se pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme ili na drugi pogodan način, bez prethodne primjene prisilnih mjera određenih Zakonom o općem upravnom postupku.

(2) Ako se rješenje ne može izvršiti sukladno stavku 1. ovoga članka, sanitarni inspektor prinuditi izvršenika na ispunjenje obveze novčanim kaznama.

(3) Novčana kazna koja se na temelju stavka 2. ovoga članka izriče prvi put izriče se u iznosu od 10.000,00 kuna za nadziranu pravnu, a u iznosu od 5000,00 kuna za nadziranu fizičku osobu.

(4) Svaka kasnija novčana kazna izriče se u istom iznosu.

(5) Ako pravna i/ili fizička osoba ne plati izrečenu kaznu u ostavljenome roku, ona će se naplatiti prisilnim putem u skladu s posebnim propisima.

Vještačenje po zahtjevu podnositelja predstavke

Članak 90.

(1) Ako se tijekom inspekcijskoga nadzora odnosno službene kontrole koju je obavio sanitarni inspektor utvrdi da nema opravdanog razloga za daljnje vođenje postupka izvođenjem dokaza vještačenjem, a podnositelj predstavke to zahtijeva, postupak se nadalje vodi po zahtjevu stranke.

(2) Troškove daljnjeg vođenja postupka iz stavka 1. ovoga članka u cijelosti snosi stranka.

(3) Ako rezultat vještačenja bude nepovoljan za stranku na čiji se zahtjev vodi postupak, troškove vještačenja snosi stranka.

(4) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sanitarni inspektor zatražit će od stranke da unaprijed položi novčani iznos za troškove vještačenja.

(5) Žalba izjavljena protiv rješenja donesenih na temelju odredbi ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Ovlasti graničnog sanitarnog inspektora

Članak 91.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora odnosno službene kontrole granični sanitarni inspektor ovlašten je pregledati svu propisanu dokumentaciju, proizvode koji se uvoze, osobe i prijevozna sredstva koji su podvrgnuti zdravstveno-sanitarnom nadzoru, obavljati uzorkovanja, uzimati izjave odgovornih osoba i iskaze svjedoka te po potrebi koristiti i usluge istaknutih stručnjaka i pravnih osoba.

(2) U provedbi inspekcijskoga nadzora granični sanitarni inspektor ovlašten je provoditi dokumentacijski, identifikacijski i fizički pregled uvoznih pošiljaka proizvoda.

(3) Prilikom uzimanja uzoraka granični sanitarni inspektor sastavlja zapisnik te jedan primjerak zapisnika obvezno uručuje stranki. Uzorak uzet za analizu granični sanitarni inspektor dostavlja u ovlašteni laboratorij za potrebe inspekcijskih nadzora i službenih kontrola. Ovlašteni laboratorij za potrebe inspekcijskih nadzora i službenih kontrola kojem je uzorak dostavljen obvezan je obaviti analizu uzorka, a nakon završetka analize izraditi analitičko izvješće i dostaviti ga inspektoru koji je dostavio uzorak i stranki. Stranka je obvezna besplatno staviti na raspolaganje potrebne količine proizvoda potrebnih za provođenje analize. Sve troškove laboratorijskih analiza prilikom uvoza proizvoda snosi stranka koja ih uvozi.

(4) Granični sanitarni inspektor obvezan je donijeti i dostaviti stranki rješenje na čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom ili drugim zakonom bez odgađanja, odnosno u roku koji u pravilu ne može biti duži od 30 dana od dana sastavljanja zapisnika. U obavljanju inspekcijskog nadzora granični sanitarni inspektor rješenjem utvrđuje:

– uvoz proizvoda

– zabranu uvoza proizvoda

– povrat ili uništenje proizvoda

– poduzimanje mjera sukladnih međunarodnim zdravstvenim propisima

– poduzimanje i drugih mjera odnosno izvršenje druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.

(5) U svrhu zaštite pučanstva Republike Hrvatske od unošenja zaraznih bolesti, u prometu preko granice granični sanitarni inspektor obavlja zdravstveno-sanitarni nadzor nad državljanima Republike Hrvatske i drugim osobama koje ulaze u Republiku Hrvatsku, njihovim stvarima i sredstvima. U obavljanju zdravstveno-sanitarnog nadzora granični sanitarni inspektor rješenjem stavlja pod nadzor osobu za koju postoji sumnja da je oboljela od zarazne bolesti. Materijalna sredstva radi provođenja zdravstvenog nadzora na koleru, malariju, kugu, virusnu hemoragijsku groznicu, žutu groznicu i zarazne bolesti čiji je uzročnik nepoznat osigurava Republika Hrvatska.

(6) Granični sanitarni inspektor obavlja sanitarni nadzor pri uplovljavanju broda u neku od domaćih luka predviđenih za međunarodni promet. Prije uplovljavanja u luku brod mora najaviti svoj dolazak graničnom sanitarnom inspektoru, izravno ili preko lučkog agenta. Zdravstvenu kontrolu broda granični sanitarni inspektor provodi sukladno međunarodnim zdravstvenim propisima.

ODJELJAK III.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU ODNOSNO SLUŽBENIM KONTROLAMA VETERINARSKOG I GRANIČNOG VETERINARSKOG INSPEKTORA

Ovlasti veterinarskog i graničnog veterinarskog inspektora

Članak 92.

(1) Veterinarski i granični veterinarski inspektor tijekom provedbe inspekcijskog nadzora odnosno službene kontrole imaju pravo i obvezu:

– uzimati uzorke u skladu s člankom 11. Uredbe (EZ) br. 882/2004 te u skladu s posebnim propisima o veterinarstvu, službenim kontrolama, hrani i hrani za životinje

– provesti nadzor i poduzeti sve mjere koje su propisane za pošiljke iz uvoza Uredbom (EZ) br. 882/2004

– u slučaju utvrđenih nesukladnosti donositi mjere u skladu s člankom 54. Uredbe (EZ) br. 882/2004 o veterinarstvu, službenim kontrolama, hrani i hrani za životinje

– obavijestiti drugo tijelo za provedbu službenih kontrola iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona u slučaju utvrđivanja povrede propisa iz djelokruga nadležnosti drugog tijela

– privremeno zadržati uz pečaćenje hrane ili hrane za životinje do okončanja analize ili do konačnog zbrinjavanja u slučaju sumnje u sigurnost i zdravstvenu ispravnost ili sumnje u zamjenu, otuđenje ili prikrivanje dokaza pečaćenja prostora, prostorija, oprema i uređaja kojima se obavlja djelatnost, kada je primjenjivo

– samostalno voditi postupke, donositi upravne akte i poduzimati mjere u okviru prava, obveza i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom, Uredbom (EZ) br. 882/2004 i drugim posebnim propisima, koristeći procedure za provedbu službenih kontrola

– provoditi godišnje, višegodišnje i posebne planove prema učestalosti i zadanim ciljevima

– voditi evidencije o provedenim službenim kontrolama i uzorkovanjima u elektroničkom obliku o veterinarstvu, službenim kontrolama, hrani i hrani za životinje te dostavljati izvješća u skladu s propisanim rokovima ili na zahtjev.

(2) Veterinarski i granični veterinarski inspektor na zahtjev Europske komisije, neke države članice ili treće zemlje provode službenu kontrolu u zajedničkom nadzoru u drugoj državi članici ili trećoj zemlji u svrhu pružanja administrativne pomoći iz članaka 35. – 40. Uredbe (EZ) br. 882/2004.

(3) Veterinarski i granični veterinarski inspektori raspoređeni na radna mjesta u središnjem uredu Državnog inspektorata obavljaju inspekcijske nadzore i službene kontrole na cjelokupnom području Republike Hrvatske.

(4) Ovlast za provedbu službene kontrole iz stavka 2. ovoga članka, za svaki pojedini slučaj izdaje rješenjem čelnik nadležnog tijela.

Mjere veterinarskog i graničnog veterinarskog inspektora

Članak 93.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora i službenih kontrola veterinarski inspektor poduzima mjere iz članka 152. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13. i 148/13.) i druge mjere u skladu s posebnim propisima.

(2) U provedbi inspekcijskog nadzora i službenih kontrola granični veterinarski inspektor poduzima mjere iz članka 81., 82., 83. i 84. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13. i 148/13.) i druge mjere u skladu s posebnim propisima.

ODJELJAK IV.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU ODNOSNO SLUŽBENIM KONTROLAMA POLJOPRIVREDNOG INSPEKTORA

Uzimanje uzoraka

Članak 94.

(1) Kad je tijekom provođenja inspekcijskog nadzora potrebno uzeti uzorak radi analize, poljoprivredni inspektor je obvezan uzeti uzorak i dostaviti ga na analizu u ovlašteni službeni laboratorij.

(2) Prilikom uzimanja uzorka poljoprivredni inspektor ima pravo i dužnost:

– uzeti uzorak za analizu u količini potrebnoj za ispitivanje, pod istim uvjetima i u isto vrijeme od istog proizvoda za analizu službenog uzorka i drugu analizu

– sastaviti zapisnik o uzimanju uzorka u najmanje dva primjerka, od kojih jedan primjerak ostaje nadziranom subjektu i/ili osobi odgovornoj za proizvod

– uzorke zapečatiti i označiti

– službeni uzorak uzet za analizu bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana, dostaviti ovlaštenom laboratoriju

– uzorak namijenjen za drugu analizu nadzirani subjekt dužan je čuvati u odgovarajućim uvjetima do zaprimanja rezultata prve analize

– nadziranog subjekta i/ili osobu odgovornu za proizvod kod kojeg je uzet uzorak pisano obavijestiti o rezultatima analize službenog uzorka.

(3) Kad prilikom uzimanja uzorka nadzirani subjekt i/ili osoba odgovorna za proizvod ne zahtijeva istodobno uzimanje uzorka za drugu analizu, smatrat će se da je suglasan s rezultatom obavljene analize službenog uzorka.

(4) Mjerodavnim za daljnje postupanje smatra se rezultat analize službenog uzorka.

(5) Troškovi analize/ispitivanja uzorka podmiruju se iz državnog proračuna kada je rezultat analize u skladu s propisanim odredbama, a kada rezultat analize nije u skladu s propisanim odredbama, troškove analize snosi osoba odgovorna za proizvod.

(6) Nadzirani subjekt i/ili osoba odgovorna za proizvod kod kojeg su uzeti uzorci ne ostvaruje pravo na naknadu vrijednosti uzorka i ambalaže.

(7) O troškovima analize/ispitivanja uzorka koje podmiruje osoba odgovorna za proizvod inspektor donosi rješenje.

(8) U inspekcijskim postupcima po anonimnim prijavama ne uzimaju se uzorci, osim kada inspektor u provođenju inspekcijskog nadzora procijeni da je to nužno.

(9) U inspekcijskom postupku po prijavi, kada je rezultat analize u skladu s propisanim odredbama, troškove analize uzorka snosi prijavitelj.

(10) Postupak uzorkovanja i rješavanje o troškovima iz ovoga članka primjenjuju se ako posebnim propisima nije drugačije uređeno.

ODJELJAK V.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU FITOSANITARNOG INSPEKTORA

Poslovi i postupanja fitosanitarnog inspektora

Članak 95.

(1) Poslovi inspekcijskog nadzora i kontrola koje fitosanitarni inspektor obavlja na državnoj granici (uvoz i provoz) ili u vezi s prekograničnim prometom (izvoz i reeksport) te poslovi sprječavanja širenja osobito opasnih (karantenskih) organizama štetnih za bilje žurni su i neodgodivi poslovi od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku pa njihovo obavljanje ima prednost pred drugim poslovima iz djelokruga fitosanitarne inspekcije i ostalim poslovima.

(2) Fitosanitarni inspektor upravnu mjeru iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona donosi u pravilu bez odgađanja, a ovisno o okolnostima, može je donijeti i neodređen broj dana nakon toga ako to nalažu ili dopuštaju priroda nadzora, obilježja predmeta nadzora ili potreba za zaštitom sigurnosti ljudi, životinja, okoliša i predmeta ili drugi opravdani razlozi (mirovanje vegetacije bilja, biologija štetnih organizama, vremenski uvjeti, dovođenje ljudi u opasnost, izbjegavanje mogućih šteta i dr.).

(3) Procijeni li da je radi sprječavanja unošenja ili širenja organizama štetnih za bilje ili zbog drugih razloga potrebno poduzeti neodgodive mjere, fitosanitarni inspektor može donijeti usmeno rješenje i narediti njegovo izvršenje. Usmeno rješenje unosi se u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.

(4) Na zahtjev stranke, usmeno rješenje izdat će se i u pisanom obliku te otpremiti stranki u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja, osim ako je ono u međuvremenu izvršeno.

(5) Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka podnosi se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(6) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

ODJELJAK VI.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU TURISTIČKOG INSPEKTORA

Sudionik u inspekcijskom nadzoru

Članak 96.

Pod sudionikom zatečenim u inspekcijskom nadzoru, bez nazočnosti nadzirane osobe, smatra se zaposlenik nadzirane osobe odnosno osoba koja u ime i za račun nadzirane osobe pruža ugostiteljsku uslugu i/ili uslugu u turizmu te osoba koja koristi tu uslugu.

Upravna mjera turističkog inspektora

Članak 97.

(1) Ako turistički inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je kupcu ugostiteljske usluge odnosno pružene usluge u turizmu zaračunana ili naplaćena viša cijena od utvrđene, a prodavatelj usluge odbije vratiti više naplaćeni iznos, rješenjem će narediti prodavatelju usluge da vrati više naplaćeni iznos oštećenom kupcu usluge.

(2) Žalba izjavljena protiv rješenja donesenih na temelju odredbi ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

ODJELJAK VII.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU INSPEKTORA GOSPODARENJA OTROVNIM KEMIKALIJAMA

Postupanje inspektora gospodarenja otrovnim kemikalijama

Članak 98.

(1) Objekti i oprema koja se koristi za preradu, skladištenje i potrošnju otrovnih kemikalija i njihovih prekursora, nepopisanih prekidnih organskih kemikalija DOC/PSF, evidencije i dokumentacija korisnika i krajnjih korisnika te postupci osoba koje sudjeluju u tim procesima ili prometuju otrovnim kemikalijama i prekursorima predmet su inspekcijskog nadzora sukladno Zakonu o gospodarenju kemikalijama sadržanim u Konvenciji o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju.

(2) Nadzor obuhvaća provjeru podataka koje korisnik dostavlja središnjem tijelu državne uprave nadležnom za gospodarstvo, a odnosi se na točnost svih podataka, evidencija i dokumentacije korisnika i krajnjeg korisnika, posebno provjeru podataka o provođenju mjera za sprječavanje zlouporabe otrovnih kemikalija i njihovih prekursora, podataka o dozvoljenim i stvarnim količinama uvezenih i izvezenih otrovnih kemikalija i njihovih prekursora te njihovu skladištenju i potrošnji odnosno prometu.

(3) Odgovorna osoba korisnika ili krajnjeg korisnika koji obavlja posebne aktivnosti u Republici Hrvatskoj na mjestu nadzora dužna je, uz ostale obveze nadzirane pravne osobe propisane ovim Zakonom, pružiti potrebnu pomoć inspektorima pri uzimanju uzoraka kemikalija iz stavka 1. ovoga članka.

(4) U vezi s inspekcijskim nadzorom u području gospodarenja otrovnim kemikalijama primjenjuju se odredbe ovoga Zakona, ako posebnim zakonom nije propisano drugačije.

Redoviti i izvanredni nadzori

Članak 99.

(1) Inspektor gospodarenja otrovnim kemikalijama u obavljanju svojih ovlasti obavlja redovite i izvanredne nadzore.

(2) Redoviti nadzor provodi se na temelju godišnjeg programa rada inspekcijske službe.

(3) Ako predstavka pravne ili fizičke osobe upućuje na povredu propisa o gospodarenju otrovnim kemikalijama, inspektor će radi zaštite javnog interesa provesti izvanredni nadzor.

(4) Kada inspektor povodom zaprimljene predstavke obavi izvanredni nadzor, podnositelja će u pisanom obliku obavijestiti o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama.

ODJELJAK VIII.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU GRAĐEVINSKOG INSPEKTORA

Pojmovi i izrazi

Članak 100.

(1) Pojmovi iz ovoga odjeljka vezani za postupanje građevinske inspekcije imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuju upravna područja gradnje i prostornoga uređenja te drugim posebnim zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(2) Investitor u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi ili je izgrađena građevina.

Posebne ovlasti građevinskog inspektora

Članak 101.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i uporabe građevina te provedbu stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina te narediti mjere propisane ovim Zakonom.

(2) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor je ovlašten:

– ući na gradilište, privremeno gradilište, šumska, poljoprivredna i druga zemljišta, ući u građevine, uključujući zgrade (stanove i poslovne prostore), njezine posebne dijelove i građevinsku česticu odnosno pripadajuće zemljište, bez obzira na njihovu namjenu, te ih pregledati

– narediti investitoru odnosno vlasniku građevine/zemljišta da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje, životinje i druge stvari ako ometaju provedbu inspekcijskog nadzora

– narediti investitoru odnosno vlasniku građevine/zemljišta da privremeno obustavi rad, rad postrojenja odnosno poslovanje u građevini tijekom provedbe inspekcijskog nadzora ako na drugi način nije moguće utvrditi činjenično stanje ili provesti inspekcijski nadzor

– pregledati dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje stranke za potrebe provedbe inspekcijskog nadzora

– zatražiti uzorkovanje i ispitivanje građevnog proizvoda odnosno dijela građevine putem ovlaštene osobe, s tim da troškove podmiruje stranka ako rezultati uzorkovanja dokažu odstupanja od propisanih zahtjeva, a u protivnom troškovi se namiruju iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske

– zatražiti nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka

– zatražiti pisano izvješće stranke o poduzetim mjerama naređenim u provedbi inspekcijskog nadzora

– do pravomoćnosti rješenja o prekršaju odnosno sudske odluke privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudbenom postupku mogu poslužiti kao dokaz, a o čemu stranki u inspekcijskom nadzoru mora izdati potvrdu s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima.

Obveze javnopravnih tijela i stranaka

Članak 102.

(1) Javnopravna tijela i stranke obvezne su građevinskom inspektoru, bez naknade za rad i troškove, u roku koji im odredi, dostaviti ili dati na uvid svu traženu dokumentaciju i podatke potrebne za utvrđenje činjenica u provedbi inspekcijskog nadzora i osigurati uvjete za neometan rad u okviru ovlaštenja propisanih ovim Zakonom.

(2) Policija je obvezna, sukladno svojim ovlastima, pružiti pomoć ovlaštenom podnositelju zahtjeva – građevinskom inspektoru ako se prilikom nadzora ili izvršenja rješenja pruži otpor ili se on osnovano očekuje.

Postupak inspekcijskog nadzora

Članak 103.

(1) Građevinska inspekcija obavlja inspekcijske nadzore radi zaštite javnog interesa po službenoj dužnosti, na temelju mjesečnih planova rada i sukladno prioritetima određenim u Godišnjem programu rada Državnog inspektorata.

(2) Prioriteti građevinske inspekcije za planiranje i obavljanje nadzora su:

– građenje u tijeku u posebno zaštićenim područjima

– građenje u tijeku izvan građevinskih područja i/ili protivno planiranoj namjeni

– građenje javnih zgrada i građevina (škole, vrtići, bolnice, trgovački centri, hoteli, prometnice i drugo)

– građenje višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada

– gradilišta odnosno građevine na kojima je građenje u tijeku.

Iznimno, izvanredni nadzori se obavljaju žurno u slučajevima opasnosti za život ljudi i stabilnost građevina.

(3) Kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s ovim Zakonom.

(4) Glavni državni inspektor naputkom propisuje način rada građevinske inspekcije.

(5) Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje materijalno-tehničke uvjete rada građevinskih inspektora.

Obustava izvršenja rješenja

Članak 104.

Ako je stranka izvršila obvezu iz inspekcijskog rješenja ili iz nekoga drugog razloga prestane obveza izvršenja inspekcijskog rješenja, inspektor će po službenoj dužnosti rješenjem obustaviti postupak izvršenja inspekcijskog rješenja.

Stranke u postupku inspekcijskog nadzora

Članak 105.

Stranke u postupku inspekcijskog nadzora mogu biti sudionici u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik zemljišta na kojemu se gradi ili je izgrađena građevina i nositelj drugih stvarnih prava na tom zemljištu odnosno građevini.

Rješenje građevinskog inspektora

Članak 106.

(1) Inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

(2) Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe.

(3) Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor.

(4) Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

(5) Protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut upravni spor, on može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje zbog onih razloga zbog kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.

Dostava rješenja i zaključka

Članak 107.

(1) Ako je stranka u postupku inspekcijskog nadzora nepoznata ili nepoznatog boravišta, rješenje odnosno zaključak dostavlja se stavljanjem na oglasnu ploču područnog ureda odnosno ispostave. Obavijest o tome ostavlja se na gradilištu odnosno građevini i objavljuje na mrežnim stranicama Državnog inspektorata.

(2) Rješenje odnosno zaključak u slučaju dostave iz stavka 1. ovoga članka smatra se dostavljenim istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči.

(3) Ako poznata stranka nakon pokušaja dostave rješenja odnosno zaključka ne zaprimi rješenje odnosno zaključak, dostava se provodi na način propisan stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(4) Rješenje se dostavlja na znanje tijelima državne uprave u slučajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom.

(5) Podatak da je zbog nezakonitog građenja na određenom zemljištu doneseno rješenje kojim je naređena određena inspekcijska mjera te klasifikacijska oznaka, urudžbeni broj i datum donošenja tog rješenja evidentira se i objavljuje u informacijskom sustavu prostornog uređenja po izvršnosti tog rješenja.

(6) Podaci iz stavka 5. ovoga članka ne prikazuju se u informacijskom sustavu prostornog uređenja nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka ili obustavi izvršenja inspekcijskog rješenja.

Inspekcijske mjere građevinskog inspektora

Članak 108.

U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera:

1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja

2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda

3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini

3. usklađivanje građenja

4. uklanjanje građevine

5. zabranu uklanjanja građevine

6. obustavu građenja.

Otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja

Članak 109.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor sudionicima u gradnji rješenjem naređuje da u primjerenom roku otklone nepravilnosti utvrđene tijekom građenja.

(2) Pod nepravilnošću u smislu stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se postupanje sudionika u gradnji tijekom građenja koje je protivno propisima kojima se uređuje gradnja ili pravilima struke odnosno nepostupanje u skladu s tim propisima, odnosno pravilima, a za koju nepravilnost nije ovim Zakonom propisana druga inspekcijska mjera.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru i mjeru obustave građenja do otklanjanja utvrđene nepravilnosti, a što utvrđuje tim rješenjem.

(4) Ako su nepravilnosti utvrđene tijekom građenja manjeg značenja i ne utječu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, građevinski inspektor može umjesto naređivanja mjere obustave građenja pisano upozoriti investitora da će ovu mjeru narediti posebnim rješenjem ako se ne postupi po rješenju iz stavka 1. ovoga članka.

Zabrana ugradnje građevnog proizvoda

Članak 110.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem zabranjuje izvođaču i investitoru ugradnju građevnog proizvoda čija je uporaba zabranjena ili za koji utvrdi da se ugrađuje bez dokaza da je uporabljiv.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje izvođaču i investitoru mjeru uklanjanja građevine odnosno njezina dijela u koji je ugrađen građevni proizvod čija ugradnja je zabranjena.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru mjeru obustave građenja do uklanjanja građevine odnosno njezina dijela u koji je ugrađen građevni proizvod čija ugradnja je zabranjena, a što utvrđuje tim rješenjem.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na znanje tijelu državne uprave u čijoj su nadležnosti građevni proizvodi i tržišnoj inspekciji.

Otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini

Članak 111.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje vlasniku građevine otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini zbog kojih postoji opasnost za život ljudi, okoliš, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu u određenom roku.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka naređuje se vlasniku i:

1. obveza odgovarajućeg označivanja građevine kao opasne do otklanjanja oštećenja i prema potrebi zabranu korištenja građevine do otklanjanja oštećenja te

2. mjera uklanjanja građevine odnosno njezina dijela zbog kojeg postoji opasnost ako u određenom roku ne otkloni oštećenja.

(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se način izvršenja rješenja putem treće osobe u pogledu obveze i mjere iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se vlasnika da će se:

1. izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela putem treće osobe pristupiti ako se utvrdi da u određenom roku nije postupio po rješenju

2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika.

(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe uklanjanjem opasnog dijela građevine odnosno građevine, a vlasnik građevine može oštećenje otkloniti popravkom ili uklanjanjem opasnog dijela građevine odnosno građevine, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(6) Smatra se da je građevinski inspektor donošenjem rješenja iz stavka 1. ovoga članka postupio u skladu s člankom 383. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12.).

Usklađivanje građenja

Članak 112.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine rok u kojemu je obvezan uskladiti:

1. građenje s građevinskom dozvolom ako utvrdi da se građevina gradi protivno izvršnoj građevinskoj dozvoli

2. građenje s glavnim projektom, drugim propisima ili pravilima struke koji se odnose na građenje građevine ako utvrdi da se građevina koja se može graditi bez građevinske dozvole gradi protivno glavnom projektu, propisima odnosno pravilima

3. građevinu izgrađenu protivno građevinskoj dozvoli odnosno glavnom projektu s propisima kojima se uređuje gradnja.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja do usklađenja građenja s građevinskom dozvolom odnosno s glavnim projektom, prostornim planom, drugim propisima ili pravilima struke, a što utvrđuje tim rješenjem.

(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru i poduzimanje mjere uklanjanja građevine odnosno njezina dijela ako u određenom roku ne uskladi građenje odnosno građevinu na način određen tim rješenjem.

(4) Iznimno od stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, usklađivanje građenja s građevinskom dozvolom odnosno glavnim projektom, drugim propisima ili pravilima struke koji se odnose na građenje građevine ne naređuje se ako se utvrde neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine i stabilnost okolnih građevina ili je na drugi način ugrožen život ljudi.

Uklanjanje građevine

Članak 113.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku:

1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole

2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu

3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi

4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja

5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.).

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem.

(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se:

1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja

2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona

3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski inspektor neće narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela (potporni zidovi, nosivi dijelovi konstrukcije, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.) ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će narediti usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja u roku najduže 90 dana te će građevinu označiti opasnom.

(5) Građevinski inspektor na usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja iz stavka 4. ovoga članka stranku prisiljava novčanim kaznama.

(6) Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje način označivanja građevine opasnom.

Izvršenje rješenja putem treće osobe

Članak 114.

(1) Rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe.

(2) Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana.

(3) Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

Iznimke u postupku izvršenja

Članak 115.

(1) Iznimno od članka 114. ovoga Zakona, u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području te u rješenju o uklanjanju građevine u slučajevima iz članka 110. stavka 2., članka 111. stavka 2. i članka 113. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona i u rješenju o uklanjanju donesenom nepoznatoj osobi, bez obzira na kojem se području građevina nalazi, rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana.

(2) Posebno zaštićena područja u smislu stavka 1. ovoga članka su:

1. površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku ili parku prirode ili izvan tradicijskih naseobina

2. regionalni park, park-šuma, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture

3. planirani, istraženi ili izgrađeni koridor odnosno površina prometnih, energetskih i vodnih građevina

4. područja posebne zaštite voda

5. zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje

6. arheološka nalazišta ili arheološke zone i područje unutar prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

7. pomorsko dobro

8. vodno dobro.

Uklanjanje dijela građevine

Članak 116.

Na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji:

1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu

2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti

3. je izgrađen nakon obustave građenja.

Rekonstrukcija kulturnog dobra

Članak 117.

(1) Građevinski inspektor investitoru odnosno vlasniku građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili postojeće građevine koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar naređuje uklanjanje građevine odnosno dijela građevine koja je nezakonito rekonstruirana odnosno koja se nezakonito rekonstruira, u roku koji ne može biti duži od 120 dana.

(2) Stranka iz stavka 1. ovoga članka obvezna je pribaviti projekt uklanjanja koji je izradila ovlaštena osoba te uklanjanje izvesti sukladno projektu uklanjanja koje je ovjerilo tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje stranki iz stavka 1. ovoga članka i mjeru obustave građenja ako je rekonstrukcija u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na znanje tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite kulturnih dobara, koje provodi nadzor nad provedbom uklanjanja građevine odnosno njezina dijela sukladno ovjerenom projektu uklanjanja.

(5) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor upozorava investitora odnosno vlasnika da će se:

1. izvršenje provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja

2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona

3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 115. ovoga Zakona, ako takvih bude.

(6) Treća osoba odnosno ugovorni izvođač radova dužan je pribaviti projekt uklanjanja koji je izradila ovlaštena osoba te ukloniti građevinu odnosno njezin dio sukladno projektu uklanjanja koji je ovjerilo tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

(7) Ako tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara odbije ovjeriti projekt uklanjanja, građevinski inspektor rješenjem obustavlja izvršenje inspekcijskog rješenja te to rješenje dostavlja i tijelu nadležnom za zaštitu kulturnih dobara koje s građevinom odnosno njezinim dijelom postupa prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

Zabrana uklanjanja građevine

Članak 118.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku zabranu uklanjanja građevine odnosno njezina dijela ako se građevina ili njezin dio uklanja bez projekta uklanjanja građevine ili protivno posebnom zakonu kojim se uređuje upravno područje gradnje.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje i mjeru obustave građenja, a što utvrđuje tim rješenjem.

(3) Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je investitor odnosno vlasnik građevine započeo s uklanjanjem bez projekta uklanjanja, a preostali dio građevine koji nije uklonjen predstavlja opasnost za stabilnost preostalog dijela građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor neće rješenjem narediti zabranu uklanjanja građevine odnosno njezina dijela, već će podnijeti optužni prijedlog zbog uklanjanja bez projekta uklanjanja.

Obustava građenja

Članak 119.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i izvođaču obustavu građenja, ako nije prijavljen početak građenja odnosno nastavak radova.

(2) Obustava građenja utvrđuje se rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3., članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu.

(4) Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora.

(5) Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni.

(6) Način zatvaranja i označivanja zatvorenog gradilišta od strane građevinskog inspektora pravilnikom propisuje glavni državni inspektor.

(7) Ako građevinski inspektor zaprimi od nadležnog tijela izvršno rješenje o obnovi postupka izdavanja građevinske dozvole, a koje rješenje odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je obustava dopuštena, zatvara gradilište te u slučaju nastavka građenja provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni.

Prisila obustave gradnje

Članak 120.

(1) Ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.

(2) Obustava građenja prestaje izvršnošću rješenja o obustavi inspekcijskog postupka odnosno postupka izvršenja rješenja.

Odgovornost izvršenika

Članak 121.

(1) Rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik).

(2) Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.

(3) Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.

Troškovi izvršenja

Članak 122.

(1) Troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

(2) Troškovi izvršenja rješenja namiruju se iz državnog proračuna do naplate od izvršenika.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, troškovi izvršenja rješenja putem treće osobe koje se provodi na traženje jedinice lokalne samouprave na čijem se području provodi izvršenje namiruju se iz proračuna te jedinice do naplate od izvršenika.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka troškovi izvršenja rješenja naknađuju se od izvršenika u korist proračuna jedinice lokalne samouprave.

(5) Iznos troškova izvršenja rješenja i obveza njihova plaćanja od strane izvršenika utvrđuju se rješenjem koje se donosi nakon izvršenja rješenja putem treće osobe.

(6) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka donosi se i u slučaju izvršenja rješenja putem treće osobe kojim je uklanjanje građevine ili zatvaranje gradilišta naređeno nepoznatoj osobi, ako se tijekom izvršenja rješenja ili u roku od deset godina od dana početka izvršenja utvrdi investitor odnosno vlasnik građevine koja je uklonjena odnosno čiji je dio uklonjen.

(7) Nadležni građevinski inspektor koji vodi izvršenje inspekcijskog rješenja putem treće osobe sastavlja zapisnik o izvršenju i ovlašten je ovjeravati građevinski dnevnik i građevinsku knjigu te ostalu dokumentaciju treće osobe odnosno ugovornog izvođača radova.

Zastara izvršenja

Članak 123.

Nakon isteka roka od deset godina od dana kada je rješenje postalo izvršno rješenje se ne može izvršiti putem treće osobe, ali se može donijeti novo rješenje.

ODJELJAK IX.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU INSPEKTORA ZAŠTITE OKOLIŠA I ZAŠTITE PRIRODE

Zajednički inspekcijski nadzor zaštite okoliša i zaštite prirode

Članak 124.

(1) Zajednički inspekcijski nadzor inspekcije zaštite okoliša te inspekcija nadležnih prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša, zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš provodi se u koordiniranom inspekcijskom nadzoru na način određen posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša.

(2) Inspekcijski nadzor u zaštićenom području i području ekološke mreže provode i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnog gospodarstva, rudarstva, veterinarstva i zdravstva (koordinirani inspekcijski nadzor) na način određen posebnim propisom kojim se uređuje zaštita prirode.

ODJELJAK X.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU ENERGETSKOG INSPEKTORA

Zajednički inspekcijski nadzor u području energetike

Članak 125.

(1) Zajednički inspekcijski nadzor energetske inspekcije kao samostalnog nositelja nadzora ili zajedničkog nositelja nadzora s drugim tijelima, inspekcija nadležnih prema posebnim propisima, drugih inspekcija Državnog inspektorata te vanjskih suradnika tijela/osoba, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, organizira se pri nadzoru kopnenih i odobalnih objekata, objekata za skladištenje prirodnog plina i objekata za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida.

(2) Zajednički inspekcijski nadzor energetske inspekcije kao samostalnog nositelja nadzora, inspekcija nadležnih prema posebnim propisima, drugih inspekcija Državnog inspektorata te vanjskih suradničkih tijela/osoba, u skladu s posebnim propisom iz područja energetike, organizira se pri nadzoru energetskih objekata, posebice elektrana, dalekovoda, cjevovoda i sl.

(3) Svrha zajedničkog inspekcijskog nadzora je kontrola rizika od velikih nesreća za zdravlje ljudi, okoliš i prirodu te periodični nadzor tehničke ispravnosti i održavanja objekata i postrojenja.

ODJELJAK XI.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU VODOPRAVNOG INSPEKTORA

Zajednički inspekcijski nadzor u području vodnoga gospodarstva

Članak 126.

Inspekcijski nadzor vodopravne inspekcije te inspekcija nadležnih za nadzor prirode i pojedinih sastavnica okoliša može se provesti i zajednički (koordinirani inspekcijski nadzor) na način određen posebnim propisom.

DIO ČETVRTI
PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 127.

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 120.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– inspektoru ne omogući obavljanje nadzora ili mu na bilo koji drugi način onemogući pregled ili ne osigura uvjete za neometan rad ili na njegovo traženje privremeno ne obustavi poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora kada inspektor ne može na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje (članak 63. stavci 1. – 4.)

– na pisano traženje inspektora ne izvrši zatražene radnje ili ih ne izvrši u određenom roku (članak 63. stavak 5.)

– na pisano traženje inspektora u određenom roku ne pripremi ili ne dostavi podatke, obavijesti i materijale ili mu pripremi ili dostavi netočne i nepotpune podatke, obavijesti i materijale (članak 64.)

– ne izvrši izvršno rješenje inspektora (članak 71.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3000,00 do 20.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik.

(4) Novčanom kaznom od 5000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.

Članak 128.

Novčanom kaznom od 3000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja podliježe nadzoru, sudionik zatečen u nadzoru i druga fizička osoba zatečena na mjestu nadzora ako na zahtjev inspektora ne predoči na uvid javnu ispravu na temelju koje se može provjeriti i utvrditi njezin identitet (članak 61. stavak 3.).

Članak 129.

Novčanom kaznom od 3000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja podliježe nadzoru, sudionik zatečen u nadzoru i druga fizička osoba zatečena na mjestu nadzoru koja na traženje inspektora neopravdano odbije dati izjavu s podacima i pojedinostima važnim za utvrđivanje činjenica u započetom nadzoru ili ako u toj izjavi iznese netočne podatke i pojedinosti (članak 61. stavak 4.).

Članak 130.

(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– ne dozvoli inspektoru privremeno oduzimanje dokumentacije i drugih predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom i kaznenom postupku (članak 75. stavak 1.)

– ne dozvoli inspektoru oduzimanje predmeta koji je bio namijenjen ili upotrijebljen za počinjenje prekršaja ili je nastao počinjenjem prekršaja ili kaznenog djela (članak 76. stavci 1. i 2.)

– uskrati uzimanje uzoraka radi ispitivanja proizvoda (članak 85. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 40.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik.

(4) Novčanom kaznom od 5000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.

DIO PETI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 131.

(1) Inspekcijski postupci započeti prema odredbama:

– Zakona o inspekcijama u gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 14/14. i 56/16.)

– Zakona o turističkoj inspekciji (»Narodne novine«, br. 19/14.)

– Zakona o Inspektoratu rada (»Narodne novine«, br. 19/14.)

– Zakona o sanitarnoj inspekciji (»Narodne novine«, br. 113/08. i 88/10.)

– Zakona o građevinskoj inspekciji (»Narodne novine«, br. 153/13.)

– Zakona o carinskoj službi (»Narodne novine«, br. 68/13., 30/14. i 115/16.)

– Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13., 153/13., 78/15. i 12/18.)

– Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/13. i 15/18.)

– Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13. i 73/17.)

– Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/11., 47/14. i 61/17.)

– Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (»Narodne novine«, br. 114/11.)

– Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014. Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006. (»Narodne novine«, br. 61/17.)

– Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13., 14/14. i 46/18.)

– Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (»Narodne novine«, br. 153/09., 90/11., 56/13., 154/14., 119/15., 120/16. i 127/17.)

– Zakona o energiji (»Narodne novine«, br. 120/12., 14/14., 95/15. i 102/15.)

– Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (»Narodne novine«, br. 80/13. i 14/14.)

– Zakona o tržištu električne energije (»Narodne novine«, br. 22/13., 95/15. i 102/15.)

– Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (»Narodne novine«, br. 94/13., 14/14. i 52/18.)

– Zakona o tržištu toplinske energije (»Narodne novine«, br. 80/13., 14/14., 102/14. i 95/15.)

– Zakona o tržištu plina (»Narodne novine«, br. 28/13., 14/14., 16/17. i 18/18.)

– Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 68/18.)

– Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (»Narodne novine«, br. 75/09., 61/11., 56/13. i 14/14.)

– Zakona o biljnom zdravstvu (»Narodne novine«, br. 75/05., 25/09. i 55/11.)

– Zakona o genetski modificiranim organizmima (»Narodne novine«, br. 70/05., 137/09., 28/13., 47/14. i 15/18.)

– Zakona o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja (»Narodne novine«, br. 113/03. i 33/05.)

– Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji (»Narodne novine«, br. 15/18.)

– Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 140/05., 75/09., 14/14., 21/16., 41/16., 67/16. i 62/17.)

– Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13. i 148/13.)

– Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima (»Narodne novine«, br. 84/08., 56/13., 94/13. i 15/15.)

– Zakona o hrani (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 30/15.)

– Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu (»Narodne novine«, br. 81/13.)

– Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (»Narodne novine«, br. 81/13., 14/14. i 56/15.)

– Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, br. 80/13.)

– Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja (»Narodne novine«, br. 39/13.)

– Zakona o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja (»Narodne novine«, br. 125/13., 14/14. i 92/14.)

– Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 30/15.)

– Zakona o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda (»Narodne novine«, br. 82/13. i 14/14.)

– Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18.)

– Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje (»Narodne novine«, br. 79/09. i 124/11.)

– Zakona o duhanu (»Narodne novine«, br. 69/99., 22/02. i 14/14.

– Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla (»Narodne novine«, br. 163/03., 40/07., 81/13. i 14/14.)

– Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima (»Narodne novine«, br. 81/13.)

– Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine«, br. 140/05., 35/08., 25/09., 124/10., 55/11. i 14/14.)

– Zakona o kontaminantima (»Narodne novine«, br. 39/13.)

– Zakona o održivoj uporabi pesticida (»Narodne novine«, br. 14/14.)

– Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (»Narodne novine«, br. 80/13.)

– Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (»Narodne novine«, br. 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11. i 80/13.)

– Zakona o informiranju potrošača o hrani (»Narodne novine«, br. 56/13., 14/14. i 56/16.)

– Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003.godine o sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ (»Narodne novine«, br. 18/13. i 47/14.)

– Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 1997. godine o novoj hrani i sastojcima nove hrane (»Narodne novine«, br. 18/13. i 47/14.)

– Zakona o stočarstvu (»Narodne novine«, br. 70/97., 36/98., 151/03., 132/06. i 14/14.)

– Zakona o zaštiti životinja (»Narodne novine«, br. 102/17.)

– Zakona o vinu (»Narodne novine«, br. 96/03., 25/09., 22/11., 55/11., 82/13. i 14/14.)

– Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 29/18.)

nastavit će se i dovršiti prema odredbama tih Zakona.

(2) Do rasporeda državnih službenika na radna mjesta iz članka 69. stavka 3. ovoga Zakona, o zaprimljenim žalbama protiv rješenja inspektora riješit će povjerenstva odnosno tijela koja su o žalbama inspektora, u skladu s posebnim propisima, rješavala do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Inspekcijski nadzor nad građevinama koje se grade na temelju akata za građenje izdanih na temelju zakona koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona provodi se na temelju ovoga Zakona.

(4) U inspekcijskom nadzoru iz stavka 3. ovoga članka akti izdani na temelju zakona koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju kojih se može pristupiti građenju u smislu ovoga Zakona smatraju se građevinskom dozvolom.

Članak 132.

(1) Inspektori i drugi državni službenici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u obavljanju poslova u odgovarajućem području iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona nastavljaju obavljati te poslove i mogu biti raspoređeni na poslove iz članaka 34. – 52. u odgovarajućem području i u slučaju neispunjavanja uvjeta u pogledu vrste i stupnja obrazovanja te vozačkog ispita prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Viši inspektor koji obavlja inspekcijske poslove u jednom od područja iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona može biti raspoređen na inspekcijske poslove višeg inspektora u drugom području iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona ako ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja i položi posebni stručni ispit za to područje u skladu s posebnim propisom.

(3) Državni službenici zatečeni na radnim mjestima s ovlastima građevinskih inspektora u ministarstvu nadležnom za graditeljstvo i prostorno uređenje, preuzeti na rad u Državnom inspektoratu, danom stupanja na snagu ovoga Zakona smatraju se građevinskim inspektorima u smislu ovoga Zakona.

Članak 133.

(1) Glavni državni inspektor donijet će pravilnike iz članka 6. stavka 8., članka 7. stavka 6., članka 31. stavka 6., članka 53. stavka 2., članka 79. stavka 3., članka 103. stavka 5., članka 113. stavka 6., članka 119. stavka 6. i naputke iz članka 70. stavka 4. i članka 103. stavka 4. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar nadležan za poljoprivredu donijet će pravilnike iz članka 6. stavka 12., članka 7. stavka 8. i članka 8. stavka 4. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbe iz članka 6. stavka 7. i članka 31. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 134.

(1) Do stupanja na snagu pravilnika i naputaka iz članka 133. ovoga Zakona, u dijelu u kojem se odnose na inspektore koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u obavljanju poslova iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona i u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi:

– Uredba o graničnim prijelazima na kojima se obavlja sanitarni inspekcijski nadzor (»Narodne novine«, br. 33/13.)

– Pravilnik o obrascu službene iskaznice i izgledu znaka inspektora u gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/14. i 57/14.)

– Pravilnik o znački i iskaznici sanitarnog inspektora (»Narodne novine«, br. 28/11., 120/12. i 116/16.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački veterinarskog inspektora te graničnog veterinarskog inspektora (»Narodne novine«, br. 99/13.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znaku poljoprivrednog inspektora (»Narodne novine«, br. 56/15.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački lovnog inspektora »(Narodne novine«, br. 142/12.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački šumarskog inspektora (»Narodne novine«, br. 142/12.)

– Pravilnik o iskaznici i znaku fitosanitarnog inspektora (»Narodne novine«, br. 32/06., 17/07. i 109/12.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački turističkog inspektora (»Narodne novine«, br. 45/14.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački inspektora rada (»Narodne novine«, br. 59/14.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački građevinskog inspektora (»Narodne novine«, br. 42/14.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i službenoj znački ovlaštenog carinskog službenika (»Narodne novine«, br. 56/15. i 87/15.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znaku (znački) inspektora zaštite okoliša (»Narodne novine«, br. 156/14.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački inspektora zaštite prirode (»Narodne novine«, br. 90/14.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački državnih vodopravnih inspektora (»Narodne novine«, br. 114/10. i 142/12.)

– Pravilnik o načinu pečaćenja radnih prostorija, prostora i sredstava za rad nadziranih osoba prema propisima o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 156/14.)

– Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta (»Narodne novine«, br. 42/14.)

– Naputak o načinu pečaćenja kada se rješenje inspektora u gospodarstvu izvršava pečaćenjem (»Narodne novine«, br. 36/14.)

– Naputak o načinu pečaćenja kada se rješenje inspektora rada izvršava pečaćenjem (»Narodne novine«, br. 59/14.)

– Naputak o načinu pečaćenja kada se rješenje turističkog inspektora izvršava pečaćenjem (»Narodne novine«, br. 45/14.)

– Pravilnik o kriterijima za određivanje visine naknada i načinu njihovog obračunavanja i plaćanja za pokrivanje troškova službenih kontrola hrane i predmeta opće uporabe koji se uvoze u Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, br. 85/15.)

– Naputak o novčanim kaznama koje izriču građevinski inspektori (»Narodne novine«, br. 23/18.)

– Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja očevidnika inspektora u gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/14.)

– Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja elektroničkog očevidnika inspektora rada (»Narodne novine«, br. 59/14.)

– Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja očevidnika turističkih inspektora (»Narodne novine«, br. 45/14.)

– Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika o obavljenim nadzorima državnog vodopravnog inspektora (»Narodne novine«, br. 73/10.)

– Pravilnik o službenoj odori inspektora rada (»Narodne novine«, br. 59/14.)

– Pravilnik o materijalno-tehničkim uvjetima za rad građevinskih inspektora (»Narodne novine«, br. 42/14.).

(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona te preuzimanja novih službenih iskaznica i znački u skladu s tim pravilnikom inspektori koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u obavljanju poslova iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona nastavljaju koristiti već zadužene službene iskaznice i značke u skladu s pravilnicima iz stavka 1. podstavaka 1. – 14. ovoga članka Zakona.

Članak 135.

Inspektori Državnog inspektorata, u okviru svog djelokruga utvrđenog člancima 5. – 28. ovoga Zakona, nastavljaju obavljati poslove inspekcijskog nadzora i provedbe propisa prema dosadašnjim propisima, do stupanja na snagu posebnih propisa kojima se uređuje njihovo obavljanje.

Članak 136.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona na obavljanje inspekcijskih poslova građevinskih inspektora Državnog inspektorata ne primjenjuju se odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji (»Narodne novine«, br. 153/13.), osim u postupcima koji su započeti prema odredbama toga Zakona.

Članak 137.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

– Zakon o Državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 116/08., 123/08. i 49/11.)

– Zakon o sanitarnoj inspekciji (»Narodne novine«, br. 113/08. i 88/10.)

– Zakon o inspekcijama u gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 14/14. i 56/16.)

– Zakon o turističkoj inspekciji (»Narodne novine«, br. 19/14.)

– Zakon o Inspektoratu rada (»Narodne novine«, br. 19/14.)

– Zakon o izmjenama Zakona o rudarstvu (»Narodne novine«, br. 14/14.).

Članak 138.

Ovaj Zakon objavit će u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. travnja 2019.