“Narodne novine” br. 130/2010 od 22.11.2010.
godine
Stupa
na snagu: 01. studenog 2010. godine
21
dan prije objave !
ZAKON
O MIROVINSKOM OSIGURANJU
(pročišćeni tekst)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Sustav mirovinskog osiguranja u
Republici Hrvatskoj čine:
1) obvezno mirovinsko osiguranje na
temelju generacijske solidarnosti,
2) obvezno mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje,
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u točki 2. dio teksta brisan.
3) dobrovoljno mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje.
Članak 2.
(1) Ovim Zakonom uređuje se obvezno
mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.
(2) Obvezno mirovinsko osiguranje na
temelju individualne kapitalizirane štednje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje
na temelju individualne kapitalizirane štednje uredit će se posebnim zakonima.
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. dio teksta brisan.
(3) Obveznim mirovinskim osiguranjem na
temelju individualne kapitalizirane štednje bit će obuhvaćeni osiguranici mlađi
od 40 godina života. Stopa doprinosa za to osiguranje ne može biti manja od 5%
od osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti.
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 3. dio teksta brisan.
Članak 3.
Osiguranicima se na načelima
uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti i
invalidnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika,
odnosno korisnika mirovine.
Članak 4.
Obvezno se osiguravaju prava na:
1) starosnu mirovinu,
2) prijevremenu starosnu mirovinu,
3) invalidsku mirovinu,
4) obiteljsku mirovinu,
5) najnižu mirovinu,
6) osnovnu mirovinu,
7) profesionalnu rehabilitaciju,
8) naknadu zbog tjelesnog oštećenja,
9) naknadu putnih troškova u svezi s
ostvarivanjem osiguranih prava.
Članak 5.
(1) Prava iz mirovinskog osiguranja
neotuđiva su osobna materijalna prava, ne mogu se prenijeti na drugoga niti se
mogu naslijediti. Dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti
korisnika mogu se nasljeđivati, a novčana primanja iza korisnika koji nema
nasljednika pripadaju Republici Hrvatskoj, odnosno državnom proračunu.
Odredbom članka 1.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., u stavku 1. dodan dio teksta.
(2) Prava iz mirovinskog osiguranja ne
mogu zastarjeti, osim dospjelih a neisplaćenih mirovina i drugih novčanih
davanja u slučajevima određenim zakonom.
(3) Ukinut.
Odlukom Ustavnog
suda Republike Hrvatske od 17. ožujka 2010., »Narodne novine« br. 40/10, ukinut
stavak 3.
(4) Primanja na osnovi mirovinskog
osiguranja mogu biti predmet ovrhe i osiguranja u skladu sa zakonom.
(5) Ukinut.
Odlukom Ustavnog
suda Republike Hrvatske od 17. ožujka 2010., »Narodne novine« br. 40/10, ukinut
stavak 5.
Članak 6.
Za ostvarivanje prava radnika,
poljoprivrednika, obrtnika i drugih osiguranih osoba utvrđenih ovim Zakonom
osniva se javna ustanova Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem
tekstu: Zavod).
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomično izmijenjen članak 6.
Članak 7.
(1) Republika Hrvatska, jedinice
lokalne uprave i samouprave, jedinice lokalne samouprave, poslodavci i Zavod
stvaraju uvjete za provedbu prevencije invalidnosti i osiguravaju zaštitu
invalida rada, vojnih invalida i drugih osiguranih osoba glede njihova
osposobljavanja za rad i zapošljavanje.
(2) U provedbi mjera prevencije
invalidnosti kao što je sanacija radne sredine, higijenski uvjeti rada, zaštita
na radu i drugo, čiji su nositelji jedinice lokalne uprave i samouprave,
jedinice lokalne samouprave, poslodavci i druge pravne osobe, surađuje i Zavod.
Ta se suradnja ostvaruje ugovaranjem sadržaja i oblika prevencije invalidnosti
i sudjelovanja u osiguranju sredstava za ostvarivanje ugovorenih mjera
prevencije invalidnosti, u skladu s općim aktom Zavoda.
Članak 8.
Sredstva za mirovinsko osiguranje
osiguravaju osiguranici, poslodavci, drugi obveznici plaćanja doprinosa
određeni zakonom i Republika Hrvatska.
Odredbom članka 1.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomično izmijenjen članak 8.
Članak 9.
(1) U postupku ostvarivanja prava iz
mirovinskog osiguranja osigurava se dvostupnost rješavanja u Zavodu, kao i
sudska zaštita prava.
(2) U postupku rješavanja o pravima iz
mirovinskog osiguranja primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku,
ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
II. VRSTE OSIGURANJA I OSIGURANE OSOBE
A. OSIGURANICI
1. Obvezno osiguranje
Članak 10.
(1) Obvezno su osigurani:
1) radnici i s njima, prema posebnim
propisima, izjednačene osobe,
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. djelomično
izmijenjena točka 1.
2) osobe koje su izabrane ili imenovane
na dužnosti u tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne uprave i samouprave i
jedinicama lokalne samouprave, ako za taj rad primaju plaću,
3) osobe koje se nakon završenog
školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili na dobrovoljnoj praksi
(volonteri), bez obzira na to primaju li za taj rad plaću, odnosno naknadu,
Odredbom članka 2.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1., točki 3. dio
teksta brisan.
4) hrvatski državljani koji su
zaposleni kod inozemnih organizacija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ne
uživaju diplomatski imunitet (strano predstavništvo, međunarodna organizacija i
ustanova), kod inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem ili sjedištem u
Republici Hrvatskoj, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane
države te međunarodnih organizacija ili predstavništva sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj koji uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih
državljana, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno,
Odredbom članka 1.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., u stavku 1.
izmijenjena točka 4.
5) strani državljani i osobe bez
državljanstva, koji su zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske, ako
međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.
6) izaslani radnici koji za poslodavca
sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obavljaju poslove u drugoj državi te osobe
na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u
inozemstvu.
Odredbom članka 1.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., u stavku 1.
dodana točka 6.
7) članovi posade broda u međunarodnoj
plovidbi, za vrijeme plovidbe, prema odredbama Pomorskog zakonika, ako
međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno.
Odredbom članka 1.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., u stavku 1. dodana točka 7.
(2) Nezaposlene osobe obvezno su
osigurane pod uvjetima i u trajanju utvrđenim propisima o zapošljavanju.
(3) Obvezno su osigurane osobe koje
pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i
koje za taj rad primaju naknadu prema posebnim propisima.
Odredbom članka 1.
stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dodan stavak 3.
Članak 11.
Obvezno su osigurani:
1) obrtnici i trgovci pojedinci,
upisani u odgovarajući registar,
2) osobe koje u skladu s posebnim
propisima, samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost kao što su odvjetnici,
liječnici, zubari, umjetnici, novinari, odgajatelji, lektori, prevoditelji,
primalje i drugi,
3) vrhunski športaši i šahisti, ako
nisu osigurani po drugoj osnovi.
4) osobe koje su po osnovi obavljanja
samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak
ili poreza na dobit,
Odredbom članka 3.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodana točka 4.
5) osobe koje obavljaju djelatnost za
čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali imaju
obilježje samostalnosti, trajnosti i s namjerom stvaranja izvora dohotka ili
dobiti i po osnovi obavljanja tih djelatnosti su obveznici poreza na dohodak
ili poreza na dobit, ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske
mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ili nisu obvezno osigurane po
drugoj osnovi.
Odredbom članka 2.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjena
točka 5.
Odredbom članka 2.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dodana točka 5.
6) osobe koje obavljaju obrt kao domaću
radinost ili kao sporedno zanimanje, ako nisu korisnici mirovine, osim
korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ili nisu
obvezno osigurane po drugoj osnovi.
Odredbom članka 2. stavka
2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne
novine« br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodana točka 6.
Članak 12.
(1) Obvezno su osigurane osobe koje
obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane
su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili
člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
Odredbom članka 3.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjen stavak 1.
(2) U smislu ovoga Zakona smatra se da
osobe iz stavka 1. ovoga članka ne obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao
jedino ili glavno zanimanje ako su obvezno osigurane po drugoj osnovi, ako su
korisnici mirovine, ili su na redovitom školovanju.
Odredbom članka 4.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen članak 12.
Članak 13.
Obvezno su osigurani članovi uprave i
izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu obvezno osigurani po drugoj
osnovi.
Odredbom članka 4.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan dio teksta.
Članak 14.
Obvezno su osigurani svećenici i drugi
vjerski službenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih
zajednica koju vodi nadležno središnje tijelo državne uprave, ako nisu obvezno
osigurani po drugoj osnovi.
Odredbom članka 3. Zakona
o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine« br.
177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., izmijenjen članak 14.
Članak 15.
(1) Obvezno je osiguran roditelj koji
obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno
osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i
dijete imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Rođenjem sljedećeg djeteta,
prije navršetka prve godine života prethodnog djeteta, prestaje pravo na
obvezno osiguranje po prethodno rođenom djetetu.
(2) Ako oba roditelja obavljaju
roditeljske dužnosti prema djetetu, a nisu osigurani po drugoj osnovi, obvezno
se osigurava majka djeteta, ako se roditelji drukčije ne dogovore.
(3) Obvezno je osiguran roditelj njegovatelj
prema propisima o socijalnoj skrbi, za vrijeme trajanja toga svojstva.
Odredbom članka 5.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan stavak 3.
Članak 16.
(1) Na osobni zahtjev obvezno se
osiguravaju hrvatski državljani zaposleni u inozemstvu kod međunarodnih
organizacija i stranih poslodavaca, ako nisu obvezno osigurani prema inozemnim
propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju.
Odredbom članka 6.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta brisan.
(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga
članka obvezno se osiguravaju i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju
Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, koji nemaju
registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj.
Odredbom članka 4.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., izmijenjen stavak 2.
(3) Obvezno osiguranje iz stavka 1. i
2. ovoga članka uspostavlja se od dana zaposlenja, a najranije od 1. siječnja
godine u kojoj je podnesena prijava na osiguranje.
Članak 16.a
(1) Obvezno su osigurane osobe koje
ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća
doprinos (u daljnjem tekstu: drugi dohodak) za mirovinsko osiguranje prema
propisima o doprinosima za obvezna osiguranja.
Odredbom članka 5.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., djelomično
izmijenjen stavak 1.
(2) Osobama iz stavka 1. ovoga članka
ne osiguravaju se prava prema ovome Zakonu za slučaj ozljede na radu ili
profesionalne bolesti u vezi s poslovima za koje ostvaruju druge dohotke iz
stavka 1. ovoga članka.
Odredbom članka 5.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., djelomično
izmijenjen stavak 2.
Odredbom članka 5.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan članak 16.a.
2. Produženo osiguranje
Članak 17.
(1) Osobe kojima je prestalo obvezno
mirovinsko osiguranje mogu se osigurati na produženo osiguranje ako od
prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od 12 mjeseci i ako podnesu
prijavu osiguranja u tom roku.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka
može se osigurati na produženo osiguranje za vrijeme:
1) neplaćenog dopusta,
2) mirovanja radnog odnosa dok dijete
ne navrši tri godine života,
3) stručnog usavršavanja ili
specijalizacije nakon prestanka ugovora o radu, službe, odnosno obavljanja
djelatnosti,
4) nezaposlenosti,
Odredbom članka 6.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2.
točki 4. dio teksta brisan.
5) privremenog ili sezonskog prekida obavljanja
djelatnosti,
6) zaposlenja u inozemstvu u
međunarodnim i drugim organizacijama na osnovi međunarodnih ugovora, odnosno
kod stranog poslodavca, ako za to vrijeme nije obvezno osigurana u Republici
Hrvatskoj, odnosno ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno,
7) boravka u inozemstvu kao bračni drug
osiguranika – hrvatskog državljanina na radu u inozemstvu,
8) nezaposlenosti pomoraca nakon
prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme.
Odredbom članka 6.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., u stavku 2.
točki 8. dio teksta brisan.
(3) Na produženo osiguranje može se
osigurati i osoba koja ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske za
vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka obveznoga mirovinskog osiguranja u
državi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, neovisno o tome je
li prije obveznog osiguranja u inozemstvu bila osigurana u Republici Hrvatskoj.
Odredbom članka 6.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., izmijenjen
stavak 3.
(4) Na produženo osiguranje osigurava
se osoba za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka ugovora o radu na određeno
vrijeme za stalne sezonske poslove.
Odredbom članka 6.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan novi
stavak 4.
(5) Pravo na produženo osiguranje prestaje
i prije prestanka okolnosti iz stavka 2. i 3. ovoga članka, ako dospjeli
doprinosi nisu uplaćeni u roku od 3 mjeseca od dana dospijeća.
Odredbom članka 6.
stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., djelomično
izmijenjen stavak 5.
Odredbom članka 6.
stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomično
izmijenjen dotadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5.
B. OSOBE OSIGURANE U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA
Članak 18.
(1) Za slučajeve invalidnosti i
tjelesnog oštećenja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti osigurani
su:
1) učenici i studenti na dodiplomskom
studiju za vrijeme praktične nastave, za vrijeme stručne prakse kod poslodavca,
odnosno za vrijeme rada putem posrednika pri zapošljavanju učenika i redovitih
studenata,
Odredbom članka 7.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., u stavku 1. djelomično
izmijenjena točka 1.
2) nezaposleni za vrijeme stručnog
osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije, na koje ih je uputila
nadležna služba zapošljavanja,
3) osobe koje obavljaju određene
poslove za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, primjene sigurnosnih mjera
obveznoga psihijatrijskog liječenja i obveznog liječenja od ovisnosti, kao i
odgojnih mjera.
(2) Odredbe stavka 1. točke 1. ovoga
članka primjenjuju se i na strane državljane koji se nalaze na školovanju u
Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti.
Članak 19.
(1) Za slučaj invalidnosti i tjelesnog
oštećenja zbog ozljede na radu osigurane su osobe koje su ozlijeđene na
teritoriju Republike Hrvatske:
1) sudjelujući u spašavanju ili obrani
od elementarnih nepogoda kao što su požar, poplava, potres i ostale nepogode
uzrokovane višom silom, ili u spašavanju života građana, ili radi otklanjanja
materijalne štete koja prijeti imovini,
2) članovi dobrovoljnih vatrogasnih
društava sudjelujući u gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine ugrožene
požarom i drugim elementarnim nepogodama, pri odlasku na vježbu i na povratku s
vježbe, kao i za vrijeme obučavanja koje organizira vatrogasno društvo,
3) prigodom obavljanja dužnosti građana
u obrani, u skladu s propisima o obrani.
(2) Ozljedom na radu smatra se i bolest
koja nastane izravno i isključivo kao posljedica obavljanja poslova iz stavka
1. ovoga članka.
Članak 20.
Za slučaj invalidnosti i tjelesnog
oštećenja nastaloga zbog ozljede na radu, osigurane su osobe koje na zahtjev
državnih tijela pruže pomoć tim tijelima i tom se prigodom ozlijede ili
razbole.
C. ČLANOVI OBITELJI OSIGURANIKA
Članak 21.
(1) U slučaju smrti osiguranika ili
korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani su
članovi njegove obitelji, i to:
1) udovica, odnosno udovac,
2) razvedeni bračni drug s pravom na
uzdržavanje,
3) djeca rođena u braku ili izvan braka
ili posvojena,
4) pastorčad koju je osiguranik
uzdržavao, unučad koju je osiguranik uzdržavao – ako su bez oba roditelja ili
ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad,
5) roditelji – otac, majka, očuh,
maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao,
6) djeca bez roditelja – braća, sestre
i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja
ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za
rad.
(2) Smatra se da je osiguranik, odnosno
korisnik mirovine uzdržavao člana obitelji iz stavka 1. ovoga članka:
1. ako je član obitelji živio s njime u
zajedničkom kućanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje, jer
nema dohodak od poljoprivrede i šumarstva ili ako mu drugi stalni prihod u
trenutku smrti osiguranika ili korisnika mirovine nije bio veći od 66% svote
najniže starosne mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža prema ovome
Zakonu, ili
2. ako član obitelji nije živio s njime
u zajedničkom kućanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje prema
točki 1. ovoga stavka, a umrli osiguranik odnosno korisnik mirovine redovito mu
je osigurao sredstva za uzdržavanje u prosječnoj svoti od najmanje 80% svote
najniže starosne mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža prema ovome
Zakonu.
Odredbom članka 1.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 79/07, stupio na snagu 1. siječnja 2008., izmijenjen
stavak 2.
(3) Pravo na obiteljsku mirovinu
ostvareno prema stavku 2. ovoga članka prestaje kada dođe do promjene u
prihodima korisnika mirovine, tako da isti pređu svotu iz stavka 2. ovoga
članka.
Odredbom članka 1.
stavaka 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 79/07, stupio na snagu 1. siječnja 2008., dodan novi
stavak 3., a dotadašnji stavak 3. postao stavak 4.
(4) Članovi obitelji iz stavka 1. ovoga
članka, osigurani su za slučaj smrti osoba iz članka 18. do 20. ovoga Zakona,
ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu ili bolesti, dok su
obavljale poslove pod okolnostima iz članka 18. do 20. ovoga Zakona.
(5) Pod članom obitelji iz stavka 1.
točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s
korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri
godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom
postupku.
Odredbom članka 1.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 35/08, stupio na snagu 28. ožujka 2008., dodan stavak 5.
III. MIROVINSKI STAŽ
Članak 22.
Mirovinski staž, prema ovome Zakonu, na
temelju kojega se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja obuhvaća razdoblje:
1) provedeno u osiguranju, prema
odredbama ovoga Zakona,
2) provedeno u osiguranju prema
propisima o mirovinskom osiguranju vojnih osiguranika,
3) dokupljenog staža osiguranja prema
odredbama ovoga Zakona,
4) pridodanog staža,
5) provedeno u Domovinskom ratu prema
posebnim propisima,
6) provedeno u zaposlenju na
katoličko-bogoslovnim učilištima u razdoblju od 29. siječnja 1952. do 23.
srpnja 1990.,
7) navršeno do 31. prosinca 1998. koje
se, prema zakonskim propisima koji su se primjenjivali do toga dana, računalo u
mirovinski staž kao staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem i
posebni staž.
1. Staž osiguranja
Članak 23.
U staž osiguranja računa se razdoblje
koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine života u obveznom
mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju.
Članak 24.
(1) Osiguranicima iz članka 10. stavka
1. točke 4., članka 11. do 14. i članka 16. i 17. stavka 1., 2. i 3. ovoga
Zakona koji su sami obveznici plaćanja doprinosa, računa se kao staž osiguranja
razdoblje provedeno u osiguranju, ako su u cijelosti plaćeni doprinosi za
mirovinsko osiguranje i obveze koje proizlaze iz neuplaćenih doprinosa.
Odredbom članka 8.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dio teksta dodan.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka,
kada doprinosi za mirovinsko osiguranje nisu plaćeni u cijelosti, staž
osiguranja se utvrđuje na temelju plaćenih doprinosa i razmjernog dijela
kamata, posebno po svakoj osnovi osiguranja.
(3) Način utvrđivanja staža osiguranja
na temelju plaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje utvrđuje pravilnikom
ministar nadležan za mirovinsko osiguranje, uz prethodnu suglasnost ministra
financija.
Odredbom članka 7.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodani stavci 2. i 3.
Članak 25.
(1) U staž osiguranja računa se
razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom prema propisima o
radu.
Odredbom članka 1.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 117/03, stupio na snagu 23. srpnja 2003., izmijenjen stavak 1.
(2) Kao razdoblje provedeno u
zaposlenju s punim radnim vremenom smatra se i razdoblje koje u zaposlenju sa
skraćenim radnim vremenom koje provedu:
1) zaposleni roditelj koji radi s
polovicom punoga radnog vremena nakon proteka obveznoga porodiljnog dopusta,
kao i u slučaju rada sa skraćenim radnim vremenom zbog pojačane brige i njege
djeteta,
Odredbom članka 7.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2.
točki 1. dio teksta brisan.
2) roditelj djeteta s težim smetnjama u
razvoju koji radi s polovicom punoga radnog vremena,
3) radnici koji rade sa skraćenim
radnim vremenom prema posebnim propisima.
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. djelomično
izmijenjena točka 3.
(3) U staž osiguranja računa se i
razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, u trajanju koje
odgovara ukupnom broju sati takva rada ostvarenog za pojedine godine,
obračunatih na puno radno vrijeme.
(4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga
članka primjenjuju se i kad je radno vrijeme ostvareno u zaposlenju kod dva ili
više poslodavaca.
(5) Razdoblje provedeno u zaposlenju na
sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sati od punoga radnog
vremena računa se u trajanju preračunatom na puno radno vrijeme.
(6) Korisnicima invalidske mirovine
zbog profesionalne nesposobnosti za rad u staž osiguranja računa se razdoblje
provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara
dvostrukom vremenu provedenom u zaposlenju, ali najduže u trajanju do punoga
radnog vremena.
(7) Staž osiguranja iz stavka 1. do 6.
ovoga članka priznaje se u staž osiguranja u trajanju najviše 12 mjeseci za
pojedinu kalendarsku godinu.
(8) Iznimno od odredaba članka 30.,
31., 39. stavka 2., članka 52. stavka 1. i 2., te članka 60. stavka 1. ovoga
Zakona, za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava prema ovome Zakonu, razdoblje
provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom prema stavku 3. ovoga članka
smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom.
Odredbom članka 2.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 35/08, stupio na snagu 28. ožujka 2008., dodan stavak 8.
Članak 26.
U staž osiguranja računa se i razdoblje
koje je osoba, odnosno osiguranik proveo:
1) na bolovanju nakon prestanka
zaposlenja ili drugog rada na osnovi kojega je bio osiguran, a za to je
razdoblje primao naknadu plaće,
2) na profesionalnoj rehabilitaciji na
koju je bio upućen kao invalid rada ili kao vojni invalid, kao slijepa osoba,
osoba oboljela od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti,
oboljeli od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multipleks skleroze,
gluha osoba, reumatoidnog artritisa ili kao civilni invalid rata i osoba kod
koje postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne može samostalno kretati
bez uporabe invalidskih kolica, bez obzira je li prije toga bio osiguran,
3) koristeći se s naknadom plaće u
svezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju.
Članak 27.
U staž osiguranja računa se i razdoblje
koje je osoba, odnosno osiguranik proveo izvan zaposlenja na osnovi kojega je
bio osiguran, i to:
1) za koje je primao plaću, odnosno
naknadu plaće prema posebnim propisima,
2) za koje je ostvario pravo na
mirovinsko osiguranje, u skladu s propisima o zapošljavanju,
3) obavljanja roditeljske dužnosti iz
članka 15. ovoga Zakona.
Članak 27.a
(1) U staž osiguranja računa se i
razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohoci za koje su plaćeni doprinosi prema
članku 16.a ovoga Zakona.
Odredbom članka 9.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., djelomično
izmijenjen stavak 1.
(2) Staž osiguranja utvrđuje se za
svaku kalendarsku godinu tako da se osnovica prema dohocima iz stavka 1. ovoga
članka na koju su obračunati i uplaćeni doprinosi podijeli s prosječnom
mjesečnom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u istoj godini, prema
podacima Državnog zavoda za statistiku.
Odredbom članka 9.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., izmijenjen
stavak 2.
Članak 27.b
Staž osiguranja ostvaren po svim
osnovama osiguranja prema ovome Zakonu računa se najviše 12 mjeseci u jednoj
kalendarskoj godini.
Odredbom članka 8.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodani članci 27.a i 27.b.
2. Dokupljeni staž
Članak 28.
U staž osiguranja računa se razdoblje
koje je osiguranik odnosno, korisnik mirovine – svećenik, redovnica ili
redovnik dokupio za razdoblje provedeno u svećeničkoj ili redovničkoj službi
prije 1. siječnja 1999.
Odredbom članka 9.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen članak 28.
3. Pridodani staž
Članak 29.
(1) Pridodani staž je razdoblje koje se
pridodaje prigodom određivanja visine invalidske i obiteljske mirovine ako
osiguranik nije navršio 60 godina života.
(2) Pridodani staž počinje:
1) kod invalidske mirovine – na dan
nastanka invalidnosti,
2) kod obiteljske mirovine – na dan
smrti osiguranika.
(3) Trajanje pridodanoga staža računa
se tako da se pribroje razdoblja do navršene 55. godine života osiguranika u
trajanju od dvije trećine, a nakon 55. do navršene 60. godine života
osiguranika u trajanju od jedne polovine, a za razdoblja u kojima osiguranik
nije ostvario staž osiguranja.
(4) Kada je osiguranik bio osiguran u
državi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, pridodani se staž
određuje razmjerno udjelu mirovinskog staža koji se računa prema ovome Zakonu i
ukupnoga mirovinskog staža obračunatog pribrajanjem staža iz odnosne države, a
u skladu s ugovorom o socijalnom osiguranju s tom državom.
IV. PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA
1. Starosna mirovina
Članak 30.
(1) Pravo na starosnu mirovinu ima
osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Odredbom članka 8.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta brisan.
(2) Brisan.
Odredbom članka 3.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 35/08, stupio na snagu 28. ožujka 2008., brisan stavak 2.
Odredbom članka 2.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 117/03, stupio na snagu 23. srpnja 2003., dodan stavak 2.
2. Prijevremena starosna mirovina
Članak 31.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu
ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Odredbom članka 9.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta brisan.
3. Zajedničke odredbe
Članak 32.
(1) Pravo na starosnu mirovinu i
prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik od dana kada su ispunjeni uvjeti
za mirovinu, s tim što se pravo na mirovinu može ostvariti nakon prestanka
osiguranja.
(2) Zahtjev za priznanje prava na
starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije
dva mjeseca prije prestanka osiguranja.
(3) Kada se pravo na starosnu mirovinu i
prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka
osiguranja, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga idućeg dana nakon
prestanka osiguranja, ako je zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu podnesen
u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja. Ako je zahtjev podnesen nakon
isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg
mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.
(4) Osiguranik iz članka 24. ovoga
Zakona, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje, može
ostvariti pravo na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako
ispunjava uvjete za stjecanje prava na mirovinu na temelju staža osiguranja za
koji je uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na
mirovinu ne prestaje, za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaćen,
obveza uplate dospjelih doprinosa.
Odredbom članka 10.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen stavak 4.
(5) Osiguranik može šest mjeseci prije
podnošenja zahtjeva obavijestiti Zavod o svojoj namjeri za podnošenje zahtjeva
za priznanje prava na starosnu mirovinu, ili prijevremenu starosnu mirovinu, u
svrhu kompletiranja i kontrole podataka o stažu osiguranja i plaći, odnosno
osnovici. Obavijest osiguranika prema ovoj odredbi ne smatra se zahtjevom za
priznanje prava na mirovinu prema stavku 2. ovoga članka.
Odredbom članka 10.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dodan stavak 5.
Članak 33.
Osiguranici koji rade na osobito teškim
i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima i osiguranici kojima
nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije
organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje tog
posla kao i osiguranici slijepe osobe, osobe oboljele od distrofije i srodnih
mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i dječje
paralize, multipleks skleroze, reumatoidnog artritisa, gluhe osobe te osobe kod
kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati
bez uporabe invalidskih kolica, ostvaruju prava iz obveznoga mirovinskog
osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema posebnom zakonu.
4. Prava na osnovi invalidnosti
Članak 34.
(1) Invalidnost postoji kada je kod
osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti
liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno
i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti
(profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje
sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim
tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim
dosadašnjim poslovima.
(2) Invalidnost postoji i kada kod
osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti
liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za
rad).
(3) Invalidnost u smislu stavka 1. i 2.
ovoga članka može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili
profesionalne bolesti.
(4) Kada je kod osiguranika utvrđena
profesionalna nesposobnost za rad iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje se
preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje,
životnu dob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom
osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.
Članak 35.
Invalid rada, prema ovome Zakonu, je
osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu
ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.
Članak 36.
Neposredna opasnost od nastanka
invalidnosti postoji kada pri obavljanju određenih poslova uvjeti rada, bez
obzira na mjere zaštite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti,
utječu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika iz članka 10.
stavka 1. točke 1. ovoga Zakona toliko da je prijeko potrebno, radi
sprječavanja nastanka invalidnosti, premjestiti ga na drugi posao primjeren
njegovoj naobrazbi i sposobnostima na kojemu može raditi s radnim naporom koji
ne pogoršava njegovo zdravstveno stanje, u skladu s propisima o radu.
Članak 37.
Ozljedom na radu smatra se svaka:
1) ozljeda osiguranika izazvana
neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem,
te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim
opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je
takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno
djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika prema
ovome Zakonu,
2) bolest osiguranika koja je nastala
izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile za
vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u svezi s
obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo
osiguranika prema ovome Zakonu,
3) ozljeda nanesena na način predviđen
u točki 1. ovoga članka koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do
mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je
osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,
4) ozljeda nanesena na način predviđen
u točki 1. ovoga članka koju osiguranik pretrpi u svezi s korištenjem prava na
zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na
profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama ovoga Zakona,
5) ozljeda, odnosno bolest iz točke 1.
i 2. ovoga članka koju pretrpi osigurana osoba iz članka 18. do 20. ovoga
Zakona,
6) ozljeda nastala na način predviđen u
točki 1. ovoga članka koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrđivanjem
zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja
radnog odnosa.
Članak 38.
(1) Profesionalne bolesti su određene
bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na
određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika
prema ovome Zakonu.
(2) Lista profesionalnih bolesti i
poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se smatraju
profesionalnim bolestima utvrđuje se zakonom.
a) Profesionalna rehabilitacija
Članak 39.
(1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju
ima osiguranik iz članka 10. stavka 1., članka 11. i 13. i osigurana osoba iz
članka 18. do 20. ovoga Zakona kod koje je nastala invalidnost iz članka 34.
stavka 1. ovoga Zakona i kod koje postoji preostala radna sposobnost iz članka
34. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Ako je invalidnost i preostala
radna sposobnost nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima
pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staža za
stjecanje prava na invalidsku mirovinu.
(3) Ako je invalidnost i preostala
radna sposobnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na dužinu
mirovinskog staža.
Članak 40.
(1) Osiguraniku kojemu je priznato
pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema članku 39. ovoga Zakona dužan je tu
rehabilitaciju osigurati poslodavac kod kojega je osiguranik bio zaposlen u
vrijeme nastanka invalidnosti, a osiguraniku iz članka 11. i 13. i osobama iz
članka 18. do 20. ovoga Zakona profesionalnu rehabilitaciju osigurava Zavod.
(2) Troškove profesionalne
rehabilitacije za osiguranike iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona isplaćuje
poslodavac na teret Zavoda, a za osiguranike iz članka 11. i 13. i osobe iz
članka 18. do 20. ovoga Zakona troškove profesionalne rehabilitacije isplaćuje
Zavod.
Članak 41.
(1) Pravo na profesionalnu
rehabilitaciju ima osiguranik ili invalid rada kod kojega nastane invalidnost
prije navršene 50. godine života, ako se s obzirom na preostalu radnu
sposobnost može osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom.
(2) Profesionalnom rehabilitacijom
smatra se i prilagođavanje invalida rada za rad na poslu na koji je premješten,
odnosno upućen nakon završene profesionalne rehabilitacije, kada je ono
potrebno radi postizanja normalnoga radnog učinka uz normalan napor.
Članak 42.
Invalid rada koji je stekao pravo na
profesionalnu rehabilitaciju, a ima stručnu spremu za posao na kojemu je radio
prije nastanka invalidnosti, osposobljava se za rad na drugom poslu za koji se
traži isti stupanj stručne spreme. Ako takva mogućnost ne postoji, invalid rada
može se osposobljavati i za poslove za koje se traži neposredno niži stupanj
stručne spreme.
Članak 43.
Osigurana osoba iz članka 18. ovoga
Zakona, koja stekne pravo na profesionalnu rehabilitaciju, osposobljava se za
rad na poslovima za koje se traži stupanj stručne spreme koji odgovara stupnju
stručne spreme koji bi stekla ili je školovanjem stekla prije nastanka
invalidnosti.
Članak 44.
(1) Uvjeti i način provedbe profesionalne
rehabilitacije invalida rada uređuju se ugovorom koji sklapa Zavod s
poslodavcem.
(2) Ako se profesionalna rehabilitacija
ne može obaviti kod poslodavca, ugovor iz stavka 1. ovoga članka Zavod
zaključuje s ustanovom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje
invalida.
(3) Zavod ima pravo i dužnost prema
ugovornim stranama iz stavka 1. i 2. ovoga članka provjeravati provodi li se
profesionalna rehabilitacija invalida rada u skladu s ovim Zakonom i
sklopljenim ugovorom.
Članak 45.
(1) Invalida rada s pravom na
profesionalnu rehabilitaciju, koji nije u roku od šest mjeseci od dana
pravomoćnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu
rehabilitaciju, Zavod upućuje na pregled ovlaštenom vještaku prema ovome Zakonu
radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti.
(2) Na pregled radi ponovne ocjene
preostale radne sposobnosti uputit će se i korisnik prava na profesionalnu
rehabilitaciju, kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu
rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu.
(3) Poticaj za pregled invalida rada u
slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka može dati i poslodavac.
Članak 46.
Invalidu rada s pravom na profesionalnu
rehabilitaciju, kojemu je za odlazak na profesionalnu rehabilitaciju i povratak
s rehabilitacije potreban prijevoz, a zbog invalidnosti se ne može služiti
sredstvima javnog prijevoza, Zavod osigurava poseban prijevoz.
Članak 47.
(1) Invalid rada koji je stekao pravo
na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti ima, od
dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije i od
dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem
radnom mjestu, pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine za slučaj
profesionalne nesposobnosti za rad.
(2) Invalid rada iz stavka 1. ovoga
članka za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plaće u
visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad.
(3) Naknada plaće iz stavka 1. ovoga članka
pripada invalidu rada najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne
rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka
profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se u
skladu s propisima o zapošljavanju redovito prijavljuje toj službi.
Članak 48.
(1) Invalid rada koji je stekao pravo
na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
ima, od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne
rehabilitacije, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana završetka
profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu,
pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za
rad za 40 godina mirovinskog staža.
(2) Naknada plaće iz stavka 1. ovoga
članka pripada invalidu rada najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne
rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka
profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se u
skladu s propisima o zapošljavanju redovito prijavljuje toj službi.
Članak 49.
Invalid rada ima pravo na naknadu plaće
iz članka 47. i 48. ovoga Zakona i za vrijeme naknadnog liječenja, odnosno
medicinske rehabilitacije na koju je upućen tijekom korištenja prava na
profesionalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih bi mu,
prema propisima o zdravstvenom osiguranju, pripadala naknada plaće, kao i za
vrijeme prilagođavanja za rad.
Članak 50.
Kada se profesionalna rehabilitacija
obavlja izvan mjesta prebivališta invalida rada, a ne može se osigurati stalni
prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja profesionalna
rehabilitacija, invalidu se osigurava smještaj i prehrana ili naknada troškova
smještaja i prehrane za vrijeme profesionalne rehabilitacije u drugom mjestu u
svoti koju odredi Zavod općim aktom.
Članak 51.
Invalid rada koji je stekao pravo na
profesionalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako se njime ne koristi u određenom
roku, a nije u tome spriječen razlozima koji su protiv njegove volje, i to:
1) ako ne stupi na profesionalnu
rehabilitaciju u roku od mjesec dana od dana upućivanja na profesionalnu
rehabilitaciju,
2) ako tijekom trajanja profesionalne
rehabilitacije prekine započetu profesionalnu rehabilitaciju ili ako ne obavlja
dužnosti u svezi s profesionalnom rehabilitacijom.
b) Invalidska mirovina
Članak 52.
(1) Pravo na invalidsku mirovinu ima
osiguranik iz članka 10., 11. i 13. do 17. ovoga Zakona na temelju invalidnosti
iz članka 34. stavak 1. i 2. ovoga Zakona, a osiguranik iz članka 12. na
temelju invalidnosti iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona, ako je invalidnost
nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i
ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
Odredbom članka 11.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., u stavku 1. dio teksta brisan.
(2) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga
članka pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik i to:
1) kod kojeg je nastala invalidnost
prije 35. godine života, a ima višu stručnu spremu, ako je do dana nastanka
invalidnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik
koji ima visoku stručnu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navršio
jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme
osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja,
2) kod kojeg je invalidnost nastala
prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja
i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine
nakon prestanka osiguranja.
(3) Kao radni vijek, u smislu stavka 1.
ovoga članka, uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20
godina života do dana nastanka invalidnosti. Osiguraniku, koji je nakon
navršene 20. godine života bio na redovitom školovanju i takvim školovanjem
stekao višu stručnu spremu, radni vijek računa se od navršene 23. godine
života, a osiguraniku koji je stekao visoku stručnu spremu – od navršene 26.
godine života.
(4) Razdoblje radnog vijeka iz stavka
3. ovoga članka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik:
1) proveo na odsluženju vojnog roka,
2) bio prijavljen kao nezaposlena osoba
nadležnoj službi za zapošljavanje.
(5) Ako je invalidnost osiguranika
nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravo na invalidsku
mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
c) Zajedničke odredbe
Članak 53.
Osiguranik, odnosno osigurana osoba
koja je namjerno izazvala svoju invalidnost ne može na temelju te invalidnosti
ostvariti pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku
mirovinu.
Članak 54.
(1) Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik
od dana nastanka invalidnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Kada se pravo na invalidsku
mirovinu ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, a
invalidnost je postojala prije podnošenja zahtjeva, osiguranik ima pravo na
invalidsku mirovinu od dana nastanka invalidnosti, ako je zahtjev za
ostvarivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana nastanka
invalidnosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik
ima pravo na invalidsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja
zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.
(3) Osiguraniku kod kojega je utvrđena
invalidnost na temelju koje ima pravo na invalidsku mirovinu iz članka 34.
ovoga Zakona, a koji je primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema
propisima o zdravstvenom osiguranju, invalidska mirovina se isplaćuje od prvoga
idućeg dana od dana kada je rješenje o priznanju prava na mirovinu postalo
pravomoćno.
(4) Osiguraniku koji ima pravo na
invalidsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad iz članka 34. stavka
2. ovoga Zakona a koji nije primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema
propisima iz zdravstvenog osiguranja, mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg
dana od dana do kojega je nakon utvrđene invalidnosti ostvario plaću.
(5) Osiguraniku koji ima pravo na
invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad iz članka 34.
stavka 1. ovoga Zakona, a koji je nakon utvrđene invalidnosti nastavio raditi a
nije primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom
osiguranju, invalidska mirovina isplaćuje se, uz primjenu članka 80. stavak 1.
točka 5. ovoga Zakona, od dana utvrđene invalidnosti.
(6) Osiguraniku koji ima pravo na
invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad iz članka 34.
stavka 1. ovoga Zakona, a kojem je nakon utvrđene invalidnosti prestao radni
odnos, odnosno osiguranje, invalidska mirovina se isplaćuje, uz primjenu članka
80. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, od prvoga idućeg dana nakon prestanka
radnog odnosa, odnosno osiguranja.
(7) Osiguranik iz članka 24. ovoga
Zakona, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje, može
ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava
na invalidsku mirovinu na temelju staža osiguranja za koji je uplaćen doprinos
za mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na mirovinu ne prestaje, za
razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaćen, obveza uplate dospjelih
doprinosa.
Odredbom članka 11.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen stavak 7.
(8) Osiguranik kod kojega je
invalidnost nastala kao posljedica radnje za koju je pravomoćnom presudom
osuđen prema kaznenom zakonodavstvu za kaznena djela protiv Republike Hrvatske
i kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ne stječe,
odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju te invalidnosti
s prvim danom idućega mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u kaznenom
postupku postala pravomoćnom.
(9) Ako u slučaju iz stavka 8. ovoga
članka postoji pravo članova obitelji osiguranika na uzdržavanje od
osiguranika, njegova će se invalidska mirovina isplaćivati tim članovima
obitelji u visini obiteljske mirovine.
Članak 55.
(1) Prava stečena na osnovi
invalidnosti traju dok postoji stanje invalidnosti, prema kojoj je pravo
određeno.
(2) Ako u stanju invalidnosti i
preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se prema ovome Zakonu
utvrđeno pravo mijenja ili zbog kojih nastanu uvjeti za stjecanje nekoga drugog
prava na osnovi invalidnosti, pravo se mijenja, odnosno stječe se novo pravo od
dana nastanka promjena u stanju invalidnosti.
(3) Ako u stanju invalidnosti i
preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se prema ovome Zakonu
utvrđeno pravo gubi, pravo se gubi od prvoga dana idućega mjeseca nakon
donošenja rješenja o prestanku prava.
5. Naknada zbog tjelesnog oštećenja
Članak 56.
(1) Tjelesno oštećenje postoji kada kod
osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost
pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i
zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje
li ono ili ne uzrokuje invalidnost.
(2) Pravo na naknadu zbog tjelesnog
oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30%
nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(3) Vrste tjelesnih oštećenja i postoci
tih oštećenja, na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog
oštećenja, utvrđuju se zakonom.
Članak 57.
Ako osiguranik, za isti slučaj
tjelesnog oštećenja stekne pravo na naknadu prema ovome Zakonu i pravo na
naknadu prema drugim propisima, može koristiti samo jedno od tih prava, prema
vlastitom izboru.
Članak 58.
(1) Naknada zbog tjelesnog oštećenja se
određuje ovisno o postotku tjelesnog oštećenja u odgovarajućem postotku od
osnovice i iznosi:
Zbog tjelesnog oštećenja od |
Stupanj |
Naknada
iznosi u postotku od osnovice |
100% |
1 |
40% |
90% |
2 |
36% |
80% |
3 |
32% |
70% |
4 |
28% |
60% |
5 |
24% |
50% |
6 |
20% |
40% |
7 |
16% |
30% |
8 |
12% |
(2) Osnovicu za određivanje naknade iz stavka 1. ovoga članka
utvrđuje Zavod općim aktom.
(3) Naknada zbog tjelesnog oštećenja usklađuje se na isti način
kao i mirovine.
Članak 59.
Osiguranik ima pravo na naknadu od dana
nastanka tjelesnog oštećenja ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u
roku od šest mjeseci od dana nastanka tjelesnog oštećenja. Ako je zahtjev
podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na naknadu od prvoga
dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.
6. Obiteljska mirovina
Članak 60.
(1) Članovi obitelji umrlog osiguranika
iz članka 21. ovoga Zakona imaju pravo na obiteljsku mirovinu:
1) ako je osiguranik navršio najmanje 5
godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili
2) ako je osiguranik ispunjavao uvjete
dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili
3) ako je osiguranik bio korisnik
starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili
4) ako je osiguranik bio korisnik prava
na profesionalnu rehabilitaciju.
(2) Ako je smrt osiguranika ili
osigurane osobe iz članka 18. do 20. ovoga Zakona nastala zbog ozljede na radu
ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu
bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika.
Članak 61.
(1) Pravo na obiteljsku mirovinu ne može
ostvariti član obitelji koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili
korisnika mirovine i za takvo kazneno djelo je osuđen pravomoćnom presudom.
(2) Član obitelji umrlog osiguranika,
osigurane osobe ili korisnika mirovine, koji se namjerno onesposobio za rad,
radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, ne može po toj osnovi steći
pravo na tu mirovinu.
Članak 62.
(1) Udovica ima pravo na obiteljsku
mirovinu:
1) ako je do smrti bračnog druga, po
kojem joj to pravo pripada, navršila 50 godina života ili
2) ako je mlađa od 50 godina života i
ako je do smrti bračnog druga nastupila opća nesposobnost za rad ili je takva
nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili
3) ako je nakon smrti bračnog druga
ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a
udovica obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovica kod koje tijekom
trajanja prava na toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad zadržava pravo na
obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.
(2) Udovica koja do smrti bračnog druga
nije navršila 50, ali je imala navršenih 45 godina života, ima pravo na
obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.
(3) Udovica koja je tijekom trajanja
prava na obiteljsku mirovinu, stečenog prema stavku 1. točki 3. ovoga članka
navršila 50 godina života, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako
udovici to pravo prestane prije navršene 50. godine, ali nakon navršene 45.
godine života, može pravo ponovno ostvariti kada navrši 50 godina života.
(4) Udovica koja je do smrti bračnog
druga ili prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršila 45 godina života,
stječe pravo na obiteljsku mirovinu i prije navršenih 50 godina života ako kod
nje nastupi opća nesposobnost za rad.
(5) Udovac ima pravo na obiteljsku
mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. do 4. ovoga članka.
(6) Udovica ima pravo na obiteljsku
mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti (stavak 1.
točka 3.) i to joj pravo pripada od dana smrti osiguranika.
Članak 63.
(1) Pravo na obiteljsku mirovinu, uz
uvjete iz članka 62. ovoga Zakona, ima i razvedeni bračni drug ako mu je
sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.
(2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu
imaju udovica, odnosno udovac i bivši bračni drug osiguranika iz stavka 1.
ovoga članka, obiteljska se mirovina određuje u visini koja pripada za jednog
člana obitelji.
Članak 64.
(1) Dijete ima pravo na obiteljsku
mirovinu nakon smrti roditelja i može se tim pravom koristiti do navršene 15.
godine života, odnosno do 18. godine života ako je prijavljeno radi zaposlenja
nadležnoj službi za zapošljavanje.
(2) Dijete kod kojega nastupi opća
nesposobnost za rad, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku
mirovinu, ima pravo na obiteljsku mirovinu za svo vrijeme dok takva
nesposobnost traje.
(3) Dijete kod kojega nastupi opća
nesposobnost za rad nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku
mirovinu iz stavka 1. ovoga članka, a prije smrti osiguranika ili korisnika
prava, ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik ili korisnik prava
uzdržavao do svoje smrti.
(4) Dijete kod kojega tijekom trajanja
prava na obiteljsku mirovinu nastupi opća nesposobnost za rad, zadržava pravo
na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.
Članak 65.
(1) Dijete ima pravo na obiteljsku
mirovinu i koristi se tim pravom nakon navršene 15. godine života ako je u
trenutku smrti osiguranika na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje
nakon smrti osiguranika. To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja,
ali najduže do navršene 26. godine života.
(2) Ako je redovito školovanje
prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se
tim pravom za vrijeme bolesti – do navršene 26. godine života, kao i nakon tih
godina – ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za
redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.
Članak 66.
(1) Roditelj kojega je osiguranik ili
korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:
1) ako je do smrti osiguranika ili
korisnika prava navršio 60 godina života, ili
2) ako je mlađi od 60 godina života,
ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava nastala opća nesposobnost za
rad, sve dok takva nesposobnost traje.
Odredbom članka 10.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjen stavak 1.
(2) Ako roditelj iz stavka 1. točke 2. ovoga
članka tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navrši godine života iz
stavka 1. točke 1. ovoga članka, trajno zadržava pravo na mirovinu.
Članak 67.
(1) Član obitelji ima pravo na
obiteljsku mirovinu od dana kada su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje
prava na mirovinu, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od šest
mjeseci od dana ispunjenja uvjeta. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka od
šest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, član obitelji ima pravo na obiteljsku
mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest
mjeseci unatrag.
Odredbom članka 2.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., u stavku 1. dodan dio teksta.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka,
u slučaju smrti korisnika mirovine, pravo na obiteljsku mirovinu može se steći
najranije od prvoga sljedećeg mjeseca od mjeseca u kojem je korisnik mirovine
umro.
Odredbom članka 11.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan novi stavak 2, a
dotadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.
(3) Članu obitelji koji je u trenutku
podnošenja zahtjeva i ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu zaposlen ili
obavlja djelatnost na osnovi koje je osiguran, obiteljska mirovina se isplaćuje
od prvoga idućeg dana nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja
djelatnosti.
(4) Članu obitelji koji zahtjev za
obiteljsku mirovinu podnese nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja
djelatnosti na temelju koje je bio osiguran, obiteljska mirovina koja mu
pripada unatrag, prema stavku 1. ovoga članka, ne isplaćuje se za ono razdoblje
u kojem je bio zaposlen ili obavljao djelatnost na temelju koje je bio
osiguran.
(5) Kada netko od članova obitelji
podnese zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu poslije drugih
članova obitelji koji su već ranije ostvarili pravo na mirovinu, određuje se
nova obiteljska mirovina i isplaćuje od prvoga dana idućega mjeseca nakon
podnošenja zahtjeva.
Članak 68.
(1) Ako obiteljsku mirovinu koriste dva
ili više članova obitelji, pa nekom od njih prestane pravo na mirovinu, ostalim
članovima koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu ponovno se određuje visina
mirovine. Tako određena mirovina pripada od dana od kojega nekom od korisnika
prestane pravo na mirovinu, a ponovno određena mirovina isplaćuje se počevši od
prvoga dana idućega mjeseca nakon nastale promjene.
(2) Ako se isplaćivanje dijela obiteljske
mirovine obustavi, obiteljska se mirovina ponovno ne određuje za razdoblje dok
te okolnosti traju.
(3) Kada se udovici ili udovcu, zbog
zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti ili korištenja starosne,
prijevremene starosne ili invalidske mirovine ne isplaćuje obiteljska mirovina
koja mu pripada, ostalim se članovima obiteljska mirovina ponovno određuje kao
da udovica, odnosno udovac nema pravo na obiteljsku mirovinu i tako određena
mirovina isplaćuje se dok traje obustava isplate dijela mirovine koji pripada
udovici, odnosno udovcu.
(4) Odredba stavka 3. ovoga članka
primjenjuje se i u slučaju kada obiteljska mirovina pripada i udovici ili
udovcu i razvedenom bračnom drugu, ako se samo jednom od njih obustavlja
isplata pripadajućeg dijela mirovine.
Članak 69.
(1) Ako pravo na obiteljsku mirovinu
ima samo udovica ili udovac i djeca osiguranika, ili samo roditelji osiguranika
ili samo druga djeca bez roditelja, a neki od njih žive odvojeno, ukupna se
svota obiteljske mirovine dijeli na jednake dijelove, pa se svakom članu
obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine.
(2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu
ima udovica, odnosno udovac, djeca i roditelji osiguranika, a neki od njih žive
odvojeno, ukupna se svota obiteljske mirovine prethodno podijeli na dio koji
pripada udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika i na dio koji pripada
roditeljima osiguranika, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake
dijelove, pa se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine.
(3) Ako pravo na obiteljsku mirovinu
ima udovica, odnosno udovac, djeca ili roditelji osiguranika i druga djeca bez
roditelja, a neki od njih žive odvojeno, ukupna se svota obiteljske mirovine
prethodno podijeli na dio koji pripada udovici, odnosno udovcu, djeci ili
roditeljima osiguranika i na dio koji pripada drugoj djeci bez roditelja, a
onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove, pa se svakom članu
obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine.
(4) Obiteljska se mirovina dijeli,
prema stavku 1. do 3. ovoga članka, i u slučaju kada se nekome od korisnika
privremeno obustavi isplata obiteljske mirovine koja mu pripada ako se
obiteljska mirovina ponovno ne određuje prema članku 68. ovoga Zakona.
(5) Kada pravo na obiteljsku mirovinu
ima samo dijete, odnosno samo djeca, nakon smrti oba roditelja, iznimno od
članka 89. ovoga Zakona, djetetu, odnosno djeci, određuje se i isplaćuje
obiteljska mirovina po svakome od roditelja.
Odredbom članka 12.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan stavak 5.
Članak 70.
(1) Stupanjem u brak odnosno
izvanbračnu zajednicu gube pravo na obiteljsku mirovinu:
Odredbom članka 4.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 35/08, stupio na snagu 28. ožujka 2008., u stavku 1.dodan
dio teksta.
1) udovica, odnosno udovac mlađi od 50
godina, osim ako to pravo imaju zbog opće nesposobnosti za rad,
2) djeca osiguranika, braća, sestre i
druga djeca bez roditelja, osim djece koja to pravo imaju zbog opće
nesposobnosti za rad i djece koja se nalaze na redovitom školovanju.
(2) Udovici, odnosno udovcu koji je
stupanjem u novi brak ili u izvanbračnu zajednicu izgubio pravo na obiteljsku
mirovinu, a po bračnom, odnosno izvanbračnom drugu iz novoga braka ili nove
izvanbračne zajednice nije ostvario obiteljsku mirovinu, uspostavlja se pravo
na prijašnju obiteljsku mirovinu uz uvjet da u trenutku prestanka novog braka
ili nove izvanbračne zajednice ima dijete iz prijašnjeg braka ili izvanbračne
zajednice koje se koristi obiteljskom mirovinom i da prema tome djetetu obavlja
roditeljske dužnosti.
Odredbom članka 4.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 35/08, stupio na snagu 28. ožujka 2008., izmijenjen stavak
2.
(3) Odredbe ovoga Zakona o stjecanju,
određivanju, korištenju, ponovnom određivanju i gubitku prava na obiteljsku
mirovinu udovice, odnosno udovca odgovarajuće se primjenjuju na izvanbračnog druga
i razvedenog bračnog druga koji je ostvario pravo na uzdržavanje.
Odredbom članka 4.
stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 35/08, stupio na snagu 28. ožujka 2008., izmijenjen stavak
3.
7. Naknada putnih troškova
Članak 71.
(1) Osigurana osoba ima pravo na
naknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem, odnosno korištenjem prava kada
ju Zavod:
1) uputi ili pozove u drugo mjesto radi
davanja nalaza i mišljenja od strane ovlaštenog vještaka,
2) uputi u drugo mjesto radi
profesionalne rehabilitacije.
(2) Pravo na naknadu putnih troškova
ima i osoba određena kao pratitelj osigurane osobe iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Naknada putnih troškova obuhvaća:
1) naknadu za troškove prijevoza,
2) naknadu za troškove prehrane i
smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu.
Članak 72.
Invalid rada kojemu je priznato pravo
na profesionalnu rehabilitaciju ima pravo na naknadu prijevoznih troškova ako
mu je zbog korištenja priznatog prava prema stanju invalidnosti i s obzirom na
udaljenost mjesta određenog za profesionalnu rehabilitaciju potreban stalni
prijevoz.
Članak 73.
Zavod općim aktom utvrđuje vrstu i
način uporabe prijevoznog sredstva, uzimajući u obzir zdravstveno stanje
osiguranika i dužinu puta, potanje uvjete i način ostvarivanja naknade putnih
troškova i svotu naknade za troškove prehrane i smještaja za vrijeme putovanja
i boravka u drugom mjestu.
8. Određivanje mirovine
Članak 74.
Svota mirovine izračunava se tako da se
osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine
na dan ostvarivanja prava na mirovinu.
Članak 75.
(1) Vrijednosni bodovi utvrđuju se na
temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih nakon 1. siječnja 1970. tako da
se plaća, odnosno osnovica osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu
podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za
istu kalendarsku godinu. Plaće ili osnovice koje su u bruto svoti dijele se s
prosječnom bruto plaćom, a ako su u neto svoti s prosječnom neto plaćom.
(2) Za utvrđivanje vrijednosnih bodova
za kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2003., u kojima je osiguranik
ostvario plaću, odnosno osnovicu veću od najviše godišnje osnovice za
obračunavanje doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja,
uzima se najviša godišnja osnovica za godinu za koju se utvrđuju vrijednosni
bodovi razmjerno stažu osiguranja ostvarenom u toj godini.
(3) Za utvrđivanje vrijednosnih bodova
za staž osiguranja navršen prema članku 25. stavku 6. ovoga Zakona, uz plaću
ostvarenu u odnosnoj kalendarskoj godini, uzima se i osnovica za obračun i
plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje razmjerno stažu osiguranja
ostvarenom prema toj odredbi.
Odredbom članka 12.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dodani novi
stavci 2. i 3.
(4) Vrijednosni bodovi iz stavka 1.
ovoga članka utvrđuju se i na temelju drugih dohodaka na koje su plaćeni
doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje.
Odredbom članka 12.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., djelomično
izmijenjen dotadašnji stavak 2. koji postaje stavak 4.
Odredbom članka 12.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan novi
stavak 2.
(5) Za razdoblja mirovinskog staža
navršenog do 31. prosinca 1969. uzimaju se prosječni vrijednosni bodovi.
Prosječni vrijednosni bodovi uzimaju se i za razdoblja mirovinskog staža
navršenog nakon 1. siječnja 1970. u kojima nije ostvarena plaća, odnosno
osnovica osiguranja ili ne postoje podaci o plaći, odnosno osnovici osiguranja,
kao i za razdoblja u kojima su osiguranici dok su imali status prognanika imali
pravo na minimalnu plaću.
Odredbom članka 12.
stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dotadašnji
stavak 3. postaje stavak 5.
Odredbom članka 12.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dotadašnji
stavak 2. postao stavak 3.
(6) Prosječni vrijednosni bodovi
utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. do 4. ovoga
članka, članka 76. i 77. ovoga Zakona podijeli s razdobljem za koje su
obračunati.
Odredbom članka 12.
stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., djelomično
izmijenjen dotadašnji stavak 4. koji postaje stavak 6.
Odredbom članka 12.
stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne
novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dio teksta dodan u
dotadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4.
(7) Osiguraniku kojem se ne mogu
utvrditi vrijednosni bodovi ni za jednu kalendarsku godinu nakon 1. siječnja
1970. zbog toga što osiguranik nakon toga dana nije bio osiguran ili za
razdoblja nakon toga dana nema podataka o plaći, odnosno osnovici osiguranja,
vrijednosni bodovi će se utvrditi tako da će se za svaku godinu mirovinskog
staža uzeti jedan vrijednosni bod.
Odredbom članka 12.
stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dotadašnji
stavak 5. postaje stavak 7.
(8) Plaća ostvarena za godinu u kojoj
se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova,
već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi iz stavka 6. ovoga
članka razmjerno stažu osiguranja u toj godini.
Odredbom članka 12.
stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne
novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., izmijenjen dotadašnji
stavak 6. koji postaje stavak 8.
(9) Kada je ukupni mirovinski staž
navršen u godinama, mjesecima i danima, tada se ukupni mirovinski staž računa
tako da se za svaki dodatni mjesec navršenoga staža punim godinama dodaje po
0,0834, a za svaki dodatni dan po 0,00274.
(10) Jedan vrijednosni bod u smislu
stavka 1. ovoga članka predstavlja plaću u visini prosječne plaće u Republici
Hrvatskoj u jednoj kalendarskoj godini.
Odredbom članka 12.
stavka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dotadašnji
stavci 7. i 8. postaju stavci 9. i 10.
Odredbom članka 12.
stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dotadašnji
stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 5., 6., 7. i 8.
Članak 75.a
(1) Osiguraniku, odnosno korisniku
mirovine koji je pravomoćnom sudskom presudom, sudskom nagodbom ili
izvansudskom nagodbom potvrđenom kod javnog bilježnika, ostvario pravo na
plaću, vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća koje bi pripadale na
osnovi zakona, ugovora o radu, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu u odgovarajućem
razdoblju, bez kamata po toj osnovi.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka
primjenjuje se za razdoblje na koje se odnosi pravomoćna sudska presuda,
odnosno sudska ili izvansudska nagodba.
Odredbom članka 3.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., dodan članak 75.a.
Članak 76.
(1) Za razdoblja staža osiguranja
navršenog od 1. siječnja 1970. do 31. prosinca 1998. u kojima su ostvarene
naknade plaće prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, za
izračun vrijednosnih bodova uzimaju se osnovice od kojih su određene te naknade
plaće, a u slučaju naknade plaće zbog manje plaće na drugom poslu za izračun se
uzima ostvarena naknada.
(2) Za razdoblja staža osiguranja nakon
1. siječnja 1999. u kojima je ostvarena naknada plaće u svezi s pravom na
profesionalnu rehabilitaciju, za izračun vrijednosnih bodova uzima se ostvarena
naknada plaće.
Članak 77.
(1) Kada je osiguranik tijekom
kalendarske godine ostvario naknadu plaće prema kojoj je propisana obveza
obračunavanja doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, za
izračun vrijednosnih bodova uzima se iznos naknade odnosno osnovice prema kojoj
su doprinosi obračunati.
Odredbom članka 13.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., izmijenjen stavak 1.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga
članka, kada je osiguranik ostvario naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema
propisima o zdravstvenom osiguranju u razdoblju do 31. prosinca 1998., za to
razdoblje uzimaju se prosječni vrijednosni bodovi iz razdoblja u kojem je
osiguranik ostvario plaću, odnosno osnovicu osiguranja.
Članak 78.
(1) Polazni faktor ovisi o dobi
osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu. Polazni faktor određuje u kojem
se opsegu uzimaju u obzir vrijednosni bodovi pri utvrđivanju mjesečne svote
mirovine. Vrijednosni bodovi uzimaju se u punom opsegu (polazni faktor 1,0):
1) kod invalidskih mirovina,
2) kod obiteljskih mirovina nakon smrti
osiguranika,
3) kod starosnih mirovina.
(2) Polazni faktor za određivanje
prijevremene starosne mirovine utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka 1.
ovoga članka smanjuje za svaki kalendarski mjesec prije navršenih godina života
osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to:
– s navršenih do 36 godina mirovinskog
staža – za 0,34% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina mirovinskog
staža – za 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 38 godina mirovinskog
staža – za 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 39 godina mirovinskog
staža – za 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 40 godina i više
mirovinskog staža – za 0,15% po mjesecu.
Odredbom članka 13.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjen
stavak 2.
(3) Polazni faktor za određivanje
starosne mirovine osiguranika, koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene 65.
godine života, utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka 1. ovoga članka
povećava za svaki kalendarski mjesec nakon navršenih godina života osiguranika
propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za 0,15% po mjesecu, a
najviše za pet godina. Na isti način utvrđuje se polazni faktor za određivanje
obiteljske mirovine i za osiguranika koji je umro nakon navršene 65. godine
života i nije stekao mirovinu.
Odredbom članka 13.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan stavak 3.
Članak 79.
(1) Osobni bodovi za određivanje
mirovine dobivaju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi iz članka 75.
stavka 3. ovoga Zakona pomnože s ukupnim mirovinskim stažom i polaznim
faktorom.
(2) Osnovica za utvrđivanje osobnih
bodova su vrijednosni bodovi:
1) osiguranika – za određivanje
starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine,
2) umrlog osiguranika – za određivanje
obiteljske mirovine.
(3) Pri određivanju osobnih bodova
osiguranika za određivanje invalidske mirovine, ako je invalidnost uzrokovana
ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, uzimaju se u obzir vrijednosni
bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staža.
(4) Ako je invalidnost, na osnovi koje
osiguranik stječe pravo na invalidsku mirovinu, uzrokovana djelomično ozljedom
na radu ili profesionalnom bolešću, a djelomično bolešću ili ozljedom izvan
rada, invalidska mirovina koja osiguraniku pripada odredit će se kao jedna
mirovina od zbroja osobnih bodova obračunatih u razmjernom dijelu za slučaj
ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema stavku 3. ovoga članka i u
razmjernom dijelu za slučaj bolesti ili ozljede izvan rada prema stavku 1.
ovoga članka.
Odredbom članka 14.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan novi stavak 4., a
dotadašnji stavci 4., 5., 6., 7., 8. i 9. postaju stavci 5., 6., 7., 8., 9. i
10.
(5) Pri određivanju osobnih bodova
umrlog osiguranika, za određivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir
vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža.
(6) Pri određivanju osobnih bodova
umrlog osiguranika, čija smrt je uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom
bolešću, za određivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni
bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staža.
(7) Ako je osiguranik umro kao korisnik
invalidske mirovine ostvarene zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koja mu je
za razdoblje njegova zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti
isplaćivana prema članku 80. stavku 1. točki 5. ovoga Zakona, osobni bodovi
umrlog osiguranika odredit će se tako da će se uzeti u obzir i vrijednosni
bodovi za staž osiguranja nakon nastanka njegove invalidnosti.
(8) Nakon smrti korisnika starosne
mirovine, prijevremene starosne mirovine ili invalidske mirovine, obiteljska
mirovina odredit će se od svote mirovine koja je korisniku pripadala u trenutku
smrti uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. ovoga Zakona.
Odredbom članka 14.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., brisani stavci 8. i 10., a
dotadašnji stavak 9. postao stavak 8.
Članak 80.
(1) Mirovinski faktor iznosi za:
1) starosnu
mirovinu
1,0
2) prijevremenu starosnu
mirovinu
1,0
3) invalidsku mirovinu zbog opće
nesposobnosti za rad 1,0
4) invalidsku mirovinu zbog
profesionalne
nesposobnosti za
rad
0,8
Odredbom članka 15.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. djelomično
izmijenjena točka 4.
5) invalidsku
mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koja se isplaćuje
osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti |
0,5 |
Odredbom članka 3. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine« br. 79/07, stupio na snagu 1.
siječnja 2008., u stavku 1. djelomično izmijenjena točka 5.
6) invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za
rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje
osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti |
0,6667 |
Odredbom članka 3. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine« br. 79/07, stupio na snagu 1.
siječnja 2008., u stavku 1. djelomično izmijenjena točka 6.
7) obiteljsku mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo
udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili braći,
sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdržavanje, i to ako
mirovinu koristi: |
|
– jedan član obitelji |
0,7 |
– dva člana obitelji |
0,8 |
– tri člana obitelji |
0,9 |
– četiri i više
članova obitelji |
1,0 |
(2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac,
djeca i roditelji osiguranika, mirovinski se faktor određuje tako da se
udovici, odnosno udovcu i djeci odredi prema stavku 1. točki 7. ovoga članka, a
roditeljima ostatak do 1,0. Ako bi udovici, odnosno udovcu i djeci s obzirom na
njihov broj, mirovinski faktor iznosio 1,0, mirovinski faktor za udovicu,
odnosno udovca i djecu iznosi 0,9 a za roditelje 0,1.
(3) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac,
djeca ili roditelji i drugi članovi obitelji (brat, sestra i drugo dijete bez
roditelja uzeto na uzdržavanje), mirovinski se faktor određuje tako da se
udovici, odnosno udovcu, djeci ili roditeljima odredi prema stavku 1. točki 7.
ovoga članka, a drugim članovima obitelji – ostatak do 1,0.
(4) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac i
bivši bračni drug osiguranika, odnosno korisnika mirovine, oboje se, radi
određivanja obiteljske mirovine prema ovome Zakonu, smatraju jednim članom
obitelji pa im se mirovinski faktor određuje za jednog člana obitelji.
Članak 81.
(1) Aktualna vrijednost mirovine je
utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod.
(2) Aktualna vrijednost mirovine
utvrđuje se za svako polugodište tako da se aktualna vrijednost mirovine
uskladi po stopi koja se dobije kao polovica zbroja stope promjene prosječnog
indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne
bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u
odnosu na polugodište koje mu prethodi.
Odredbom članka 4.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., izmijenjen stavak 2.
(3) Aktualnu vrijednost mirovine
utvrđuje upravno vijeće Zavoda na temelju podataka Državnog zavoda za
statistiku najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodišta.
9. Najniža mirovina
Članak 82.
(1) Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu
samo prema odredbama ovoga Zakona a kojem je mirovina određena prema članku 74.
– 81. ovoga Zakona manja od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina.
(2) Najniža mirovina određuje se za
svaku godinu mirovinskog staža u visini od 0,825% od prosječne bruto plaće svih
zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 1998. godini prema podacima Državnog zavoda za
statistiku.
Odredbom članka 4.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 79/07, stupio na snagu 1. siječnja 2008., izmijenjen stavak 2.
(3) Najniža mirovina korisnika invalidske
mirovine, čija je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne
bolesti, određuje se, prema stavku 2. ovoga članka, za 40 godina mirovinskog
staža.
(4) Najniža mirovina korisnika
invalidske mirovine, čija je invalidnost djelomično posljedica ozljede na radu
ili profesionalne bolesti, a djelomično posljedica bolesti ili ozljede izvan
rada, određuje se od zbroja najnižih mirovina obračunatih u razmjernom dijelu
za slučaj invalidnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću,
prema stavku 3. ovoga članka, i razmjernom dijelu za slučaj bolesti ili ozljede
izvan rada, prema stavku 2. ovoga članka.
(5) Najniža mirovina korisnika
obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika, čija je smrt posljedica ozljede na
radu ili profesionalne bolesti, određuje se, prema stavku 2. ovoga članka, za
40 godina mirovinskog staža.
(6) Najniža mirovina određuje se uz
primjenu polaznog faktora iz članka 78. i mirovinskog faktora iz članka 80.
ovoga Zakona.
(7) Mirovina iz stavka 2. – 6. ovoga
članka usklađuje se prema članku 86. ovoga Zakona.
(8) Najniža mirovina ne pripada
korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za
vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.
Odredbom članka 16.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen članak 82.
10. Osnovna mirovina
Članak 83.
(1) Osiguraniku osiguranom prema
odredbama ovoga Zakona koji je na dan početka primjene obveznoga mirovinskog
osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje mlađi od 40 godina,
odnosno koji ima 40 godina ili više, a manje od 50 godina života i koji je po
svom izboru osiguran na temelju individualne kapitalizirane štednje, starosna
mirovina i prijevremena starosna mirovina određuje se na način da se dio
mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do početka primjene
obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
određuje prema članku 74. do 81. ovoga Zakona, a dio mirovine koji mu pripada
za mirovinski staž nakon toga određuje se kao osnovna mirovina.
Odredbom članka 17.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1.
dodan dio teksta.
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. dio teksta brisan.
(2) Osiguraniku koji do početka
primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane štednje nije bio osiguran prema odredbama ovoga Zakona a bio je
mlađi od 40 godina na dan primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju
individualne kapitalizirane štednje, odnosno koji ima 40 godina ili više, a
manje od 50 godina života i koji je po svom izboru osiguran na temelju
individualne kapitalizirane štednje, starosna mirovina i prijevremena starosna
mirovina određuje se kao osnovna mirovina.
Odredbom članka 17.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2.
dodan dio teksta.
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. dio teksta brisan.
(3) Članu obitelji osiguranika
osiguranog u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne
kapitalizirane štednje čija su sredstva s osobnog računa naslijeđena,
obiteljska mirovina na koju ima pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja na
temelju generacijske solidarnosti određuje se kao osnovna mirovina.
Odredbom članka 14.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dodan stavak 3.
Članak 84.
Osnovna mirovina određuje se kao zbroj
dijelova mirovine određenih u visini:
1) 0,25% prosječne bruto plaće svih
zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini na temelju podataka
Državnog zavoda za statistiku za svaku godinu mirovinskog staža navršenog nakon
početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane štednje,
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u točki 1. dio teksta brisan.
2) 25% aktualne vrijednosti mirovine za
osobne bodove ostvarene nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja
na temelju individualne kapitalizirane štednje.
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u točki 2. dio teksta brisan.
Članak 85.
(1) Osiguraniku mlađem od 50 godina
života ili osiguranom kraće od pet godina u obveznom mirovinskom osiguranju na
temelju individualne kapitalizirane štednje kod kojeg je nastala invalidnost,
određuje se invalidska mirovina za ukupni mirovinski staž prema člancima 74. –
82. ovoga Zakona, ako zakonom nije drukčije određeno.
Odredbom članka 15.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., izmijenjen
stavak 1.
(2) Osiguraniku osiguranom u obveznom
mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje starosna
mirovina i prijevremena starosna mirovina ostvarena pod povoljnijim uvjetima od
uvjeta utvrđenih ovim Zakonom, određuje se kao da je osiguranik bio osiguran
samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
Odredbom članka 15.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dodan novi
stavak 2.
(3) Članovima obitelji umrlog osiguranika
mlađeg od 50 godina života ili osiguranog u obveznom mirovinskom osiguranju na
temelju individualne kapitalizirane štednje kraće od pet godina određuje se
obiteljska mirovina za ukupni mirovinski staž umrlog osiguranika, prema
člancima 74. – 82. ovoga Zakona, ako zakonom nije drukčije određeno.
Odredbom članka 15.
stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., izmijenjen
dotadašnji stavak 2. koji postaje stavak 3.
(4) U slučajevima ostvarivanja prava na
mirovinu prema stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, nositelj provedbe obveznoga
mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
nadoknađuje Zavodu kapitaliziranu ukupnu svotu doprinosa koju je osiguranik
uplatio u tom osiguranju, ako zakonom nije drukčije određeno.
Odredbom članka 15.
stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., djelomično
izmijenjen dotadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4.
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 4. dio teksta brisan.
11. Usklađivanje mirovina
Članak 86.
(1) Mirovine se usklađuju od 1.
siječnja i od 1. srpnja svake kalendarske godine prema novoj aktualnoj
vrijednosti mirovine utvrđene prema članku 81. ovoga Zakona.
(2) Brisan.
Odredbom članka 2.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 30/04, stupio na snagu 9. ožujka 2004., brisan stavak 2.
12. Zajedničke odredbe o korištenju, gubitku
i ponovnom određivanju prava
Članak 87.
(1) Mirovine i ostala novčana primanja
iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuju unatrag.
(2) U slučaju smrti korisnika mirovine,
dospjela mirovina i ostala primanja pripadaju do zadnjeg dana u mjesecu u kojem
je korisnik umro.
Odredbom članka 15.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan novi
stavak 3.
(3) Dospjela primanja iz stavka 1. i 2.
ovoga članka, koja nisu isplaćena zbog okolnosti koje je izazvao korisnik
primanja, kao što je nedostavljena obavijest o promjeni adrese, nedostavljena
potvrda o životu ili neobnovljena punomoć i drugo, mogu se naknadno isplatiti
najviše za 12 mjeseci unatrag, računajući od dana podnošenja zahtjeva za
isplatu.
Odredbom članka 15.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., djelomično
izmijenjen dotadašnji stavak 2. koji postaje stavak 3.
Članak 88.
(1) Mirovine i druga primanja iz
mirovinskog osiguranja isplaćuju se putem banke u Republici Hrvatskoj ili u
inozemstvu, odnosno putem pošte na adresu korisnika u Republici Hrvatskoj.
(2) Isplata mirovina i drugih primanja
iz mirovinskog osiguranja u inozemstvo obavlja se primjenom međunarodnog
ugovora o socijalnom osiguranju ili primjenom uzajamnosti, odnosno na temelju
rješenja Zavoda o odobravanju isplate u državu s kojom nije sklopljen ugovor
ili nema uzajamnosti.
(3) Radi uređivanja međusobnih odnosa u
vezi s načinom, uvjetima isplate i povratom mirovina i drugih primanja iz
stavka 1. ovoga članaka, Zavod zaključuje ugovor s bankama i poštom.
(4) Mirovine i druga primanja koja su
isplaćena prema stavku 1. i 3. ovoga članka nakon smrti korisnika, pripadaju
državnom proračunu Republike Hrvatske, a na zahtjev Zavoda, banka, odnosno
pošta ovlaštena je i obvezna vratiti ih.
(5) Banka ne može vlastita potraživanja
namirivati iz mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja iz stavka 4.
ovoga članka.
(6) Ako banka ne vrati sredstva
isplaćena prema stavku 3. ovoga članka, zato što je njima raspolagala neka
druga osoba, banka je obvezna na zahtjev Zavoda dati podatke o osobi koja je
raspolagala tim sredstvima.
(7) Pošta je odgovorna za nastalu štetu
ako je protivno ugovorenim uvjetima isplate mirovina i drugih primanja iz
mirovinskog osiguranja, ta primanja isplatila nakon smrti korisnika.
Odredbom članka 16.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjen članak 88.
Članak 89.
Ako osiguranik, odnosno korisnik
mirovine stekne pravo na dvije ili više mirovina prema ovom Zakonu ili nekom
drugom zakonu Republike Hrvatske u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju
generacijske solidarnosti, može koristiti samo jednu mirovinu, prema vlastitom
izboru.
Članak 90.
(1) Korisnik prijevremene starosne
mirovine koji je nakon stjecanja prava na mirovinu navršio najmanje jednu
godinu staža osiguranja, može ostvariti, pravo na starosnu mirovinu, odnosno
prijevremenu starosnu mirovinu, ako su ispunjeni uvjeti godina života iz članka
30., odnosno članka 31. ovoga Zakona. Nova mirovina odredit će se prema članku
74. do 82. ovoga Zakona, prema ukupnom navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim
vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na prijevremenu
starosnu mirovinu.
(2) Pri određivanju mirovine prema
stavku 1. ovoga članka, polazni faktor se određuje prema starosti osiguranika
na dan ponovnog ostvarivanja prava, prema članku 78. stavku 2. ovoga Zakona i
umanjen za postotak iz članka 78. stavka 2. ovoga Zakona za svaki mjesec za
koji je osiguranik primao mirovinu.
Odredbom članka 17.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., djelomično izmijenjen stavak 2.
(3) Korisniku mirovine koji se zaposli
ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, osim
u slučaju iz članka 16.a ovoga Zakona, isplata mirovine se obustavlja.
Odredbom članka 18.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne
novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 3. dio teksta
dodan.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka,
korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz članka
34. stavak 1. ovoga Zakona, ne obustavlja se isplata te mirovine.
(5) Korisniku starosne mirovine može se
odrediti nova mirovina, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja
nakon priznanja prava na starosnu mirovinu. Nova mirovina odredit će se prema
članku 74. do 82. ovoga Zakona prema ukupno navršenom mirovinskom stažu i
ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na starosnu
mirovinu.
(6) Korisniku invalidske mirovine zbog
profesionalne nesposobnosti za rad ako ostvari invalidsku mirovinu zbog opće
nesposobnosti za rad, starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, nova
mirovina odredit će se na temelju mirovinskog staža i ostvarene plaće do dana
stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, prava na
starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.
Članak 91.
(1) Korisnik mirovine može ovlastiti
opunomoćenika da u njegovo ime prima mirovinu, odnosno naknadu zbog tjelesnog
oštećenja.
(2) Punomoć iz stavka 1. ovoga članka
koja je dostavljena zavodu vrijedi jednu godinu.
Odredbom članka 18.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., u stavku 2. dio
teksta dodan.
(3) Kada je korisnik mirovine stavljen
pod skrbništvo, kao osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti ili lišena
poslovne sposobnosti glede raspolaganja prihodima, Zavod njegovu mirovinu
isplaćuje u skladu s odlukom nadležnog centra za socijalnu skrb.
(4) Kada je korisnik mirovine smješten
u ustanovu za zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba, on može ovlastiti Zavod
da njegovu mirovinu isplaćuje na račun odnosne ustanove, u svrhu pokrića
troškova smještaja u toj ustanovi.
Odredbom članka 18.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodani stavci
3. i 4.
Članak 92.
Korisnik prava, opunomoćenik, centar za
socijalnu skrb, odnosno ustanova za zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba iz
članka 91. ovoga Zakona dužan je u roku od 15 dana prijaviti Zavodu svaku promjenu
nastalu u osobnim ili u stvarnim okolnostima koja utječe na pravo ili na opseg
korištenja toga prava.
Odredbom članka 19.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., djelomično izmijenjen članak 92.
Članak 93.
(1) Mirovina podliježe postupku ovrhe
tako da se za naplatu potraživanja u ime zakonskog uzdržavanja može uzeti
najviše jedna polovica, a za ostala potraživanja najviše jedna trećina.
(2) Naknada zbog tjelesnog oštećenja ne
podliježe postupku ovrhe radi naplate potraživanja.
V. MATIČNA EVIDENCIJA
Članak 94.
(1) Zavod obvezno vodi matičnu
evidenciju o osiguranicima, obveznicima plaćanja doprinosa i korisnicima prava
iz mirovinskog osiguranja na način i u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Podaci o poslovima i osiguranicima
iz članka 33. ovoga Zakona evidentiraju se u matičnoj evidenciji na način i u
postupku koji utvrđuje Zavod općim aktom.
(3) Evidenciju o vremenu koje su
osiguranici proveli na određenim poslovima u Ministarstvu obrane, Ministarstvu
unutarnjih poslova i Ministarstvu pravosuđa vode ta tijela.
Članak 95.
(1) U matičnu evidenciju unose se
podaci:
1) o osiguranicima i osobama koje nisu osigurane,
a kojima je mirovinski staž utvrđen rješenjem, odnosno kojima je razdoblje
provedeno u osiguranju upisano u radnu knjižicu (osiguranici),
2) o osobama koje su ostvarile pravo iz
mirovinskog osiguranja (korisnici prava),
3) o obveznicima uplaćivanja doprinosa
za mirovinsko osiguranje.
(2) Zavod utvrđuje metodološka načela i
kodeks šifara za vođenje matične evidencije nakon što pribavi mišljenje
Državnog zavoda za statistiku.
Članak 96.
(1) Zavod je obvezan utvrditi točnost i
potpunost podataka koji se unose u matičnu evidenciju i koji služe za
ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.
Odredbom članka 16.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., u stavku 1. dio teksta dodan.
(2) Podaci uneseni u matičnu
evidenciju, na način propisan ovim Zakonom, mogu se naknadno mijenjati samo u
slučajevima ako se utvrdi da su netočni.
(3) Zavod osigurava tajnost podataka
unesenih u matičnu evidenciju na način propisan zakonom i općim aktom Zavoda.
Članak 97.
(1) Podaci sadržani u matičnoj
evidenciji koriste se za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, provedbu
toga osiguranja i za druge potrebe određene zakonom i općim aktom Zavoda.
(2) Zavod je dužan osiguraniku, na njegov
zahtjev, izdati potvrdu o podacima unesenim u matičnu evidenciju. Potvrda je
javna isprava.
(3) Osiguranik koji smatra da podaci iz
potvrde nisu točni, ima pravo zahtijevati u roku od 15 dana od dana primitka
potvrde da Zavod o tome donese rješenje. Zavod je dužan donijeti rješenje u
roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.
Članak 98.
(1) Obveznici obračunavanja i plaćanja
doprinosa dužni su Zavodu dostavljati podatke propisane ovim Zakonom i općim
aktom Zavoda na propisanim prijavama.
Odredbom članka 17.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., u stavku 1. dio
teksta dodan.
(2) Središnji registar osiguranika,
Porezna uprava i druge nadležne institucije dužne su Zavodu dostavljati podatke
propisane posebnim propisima.
Odredbom članka 17.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dodan novi
stavak 2.
(3) Obveznici obračunavanja i plaćanja
doprinosa dužni su omogućiti Zavodu provjeru dostavljenih podataka.
Odredbom članka 17.
stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., u dotadašnjem
stavku 2. koji postaje stavak 3. dio teksta dodan.
(4) Ako poslodavac ili sam obveznik ne
dostavi podatke u roku, Zavod će poduzeti mjere prema odredbama ovoga Zakona.
(5) Kada Zavod u postupku kontrole
utvrdi da obveznik plaćanja doprinosa ne obavlja poslovnu djelatnost za koju je
registriran donijet će po službenoj dužnosti rješenje o utvrđivanju te
činjenice.
Odredbom članka 19.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan stavak 4.
Odredbom članka 17.
stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dotadašnji
stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
(6) U postupku kontrole podataka
osiguranika, odnosno u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja
obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa obvezan je na zahtjev Zavoda
dostaviti podatke o stažu osiguranja i osnovici na propisanoj prijavi.
(7) Za točnost podataka za osiguranike
zaposlene kod pravnih i fizičkih osoba, a koji su dostavljeni i preuzeti od
tijela iz stavka 2. ovoga članka odgovaraju obveznici obračunavanja i plaćanja
doprinosa iz stavka 1. ovoga članka.
Odredbom članka 17. stavka
5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne
novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dodani stavci 6. i 7.
Članak 99.
(1) Svojstvo osiguranika, mirovinski
staž, plaće, osnovice osiguranja, naknade plaće i doprinos utvrđuju se na
osnovi isprava izdanih u skladu sa zakonom.
(2) Svojstvo osiguranika i mirovinski
staž, kada podatke o tome nije moguće pribaviti zbog okolnosti uzrokovanih
Domovinskim ratom, može se dokazivati i izjavama svjedoka.
(3) Vrijeme koje je osiguranik, odnosno
osoba provela u sastavu Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja
1941. do 15. svibnja 1945., odnosno u zarobljeništvu kao pripadnik Hrvatske
domovinske vojske u tom razdoblju, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu u
razdoblju od 16. svibnja 1945. do otpuštanja iz zarobljeništva, može se
dokazivati i izjavama svjedoka.
Članak 100.
Za vođenje matične evidencije mjesno je
nadležna područna ustrojstvena jedinica Zavoda, i to:
1) za osiguranike zaposlene kod
poslodavca – prema sjedištu poslodavca, odnosno prema sjedištu njegove
podružnice,
Odredbom članka 18.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., u točki 1. dio teksta dodan.
2) za osiguranike samostalnih
djelatnosti – prema mjestu registracije, odnosno obavljanja djelatnosti,
3) za osiguranike zaposlene u
inozemstvu – prema prebivalištu koje je osiguranik imao prije odlaska u
inozemstvo,
4) za nezaposlene – prema sjedištu
nadležne službe zapošljavanja,
5) za poljoprivrednike – prema
prebivalištu osiguranika,
Odredbom članka 20.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomično izmijenjena točka 5.
6) za korisnike prava – ustrojstvena
jedinica Zavoda u kojem je osiguranik ostvario pravo iz mirovinskog osiguranja,
odnosno ustrojstvena jedinica Zavoda koja obavlja isplatu mirovinskog primanja,
7) za članove posade broda u
međunarodnoj plovidbi – prema sjedištu poslodavca, odnosno njegove podružnice,
a za članove posade broda, čiji je poslodavac strana osoba – prema mjestu
prebivališta,
Odredbom članka 20.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjena točka 7.
8) za osiguranike u produženom
osiguranju – prema prebivalištu osiguranika,
9) za osiguranike članove uprave
trgovačkih društava – prema sjedištu trgovačkog društva.
Članak 101.
(1) Podatke za vođenje matične
evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima:
1) podatke o početku poslovanja,
prestanku poslovanja i promjenama u poslovanju obveznika plaćanja doprinosa – u
roku od 8 dana od dana početka poslovanja, od dana prestanka poslovanja,
odnosno od dana nastale promjene u poslovanju obveznika plaćanja doprinosa,
2) podatke o početku osiguranja,
prestanku osiguranja, promjenama tijekom osiguranja, kao i promjene podataka –
u roku od 8 dana od dana početka zaposlenja ili osiguranja ili od pravomoćnosti
rješenja o svojstvu osiguranika i osnovici osiguranja, od dana prestanka
zaposlenja ili osiguranja, odnosno od dana promjena tijekom osiguranja,
3) podatke o invalidima rada s pravom
na profesionalnu rehabilitaciju – u roku od 8 dana od dana kada je rješenje o
priznanju tog prava, odnosno o prestanku tog prava postalo pravomoćno.
Odredbom članka 19.
stavaka 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., brisane točke
3. i 4., a dotadašnja točka 5. postaje točka 3.
Odredbom članka 21.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., u stavku 1. djelomično
izmijenjene točke 1., 2. i 3.
(2) Zavod je dužan unijeti podatke u
matičnu evidenciju u sljedećim rokovima:
1) podatke iz stavka 1. točke 1. i 2.
ovoga članka u roku od 8 dana od dana zaprimanja prijave,
2) podatke iz stavka 1. točke 3. ovoga članka
u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijave, a najkasnije do kraja tekuće
godine za prethodnu godinu.
Odredbom članka 19.
stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., u stavku 2. dio
teksta brisan.
Članak 102.
(1) Podaci dostavljeni na prijavama
unose se u matičnu evidenciju na informatičkom mediju radi čuvanja i
pohranjivanja.
(2) Umjesto izvornih čuvaju se prijave
snimljene na informatičkom mediju koji osigurava istovjetnost reprodukcije s
izvornom prijavom.
(3) Ovjerena preslika prijave iz stavka
2. ovoga članka je javna isprava.
Članak 103.
(1) Dokumentacija koja služi za
ustanovljavanje i vođenje matične evidencije čuva se najmanje trideset godina,
računajući od dana stjecanja prava utvrđenih na osnovi te dokumentacije, ali ne
manje od deset godina od dana smrti korisnika prava, odnosno prestanka ili
gubitka tih prava.
(2) Podaci za osobe o kojima se vode
podaci u matičnoj evidenciji, a koje nisu stekle pravo iz mirovinskog
osiguranja, čuvaju se najmanje četrdeset godina, računajući od posljednjeg
unosa podataka u matičnu evidenciju.
(3) Dokumentacijom iz stavka 1. i 2.
ovoga članka smatraju se i podaci pohranjeni na informatičkim medijima u
Zavodu.
Članak 104.
Nakon isteka rokova iz članka 103.
ovoga Zakona, stručno povjerenstvo Zavoda odabire i izlučuje registraturnu
građu u skladu s propisima o zaštiti arhivske i registraturne građe.
VI. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ
MIROVINSKOG OSIGURANJA
1. Nadležnost
Članak 105.
(1) O pravima na mirovinsko osiguranje
i iz mirovinskog osiguranja rješava:
1) u prvom stupnju – ustrojstvena
jedinica Zavoda na čijem je području osigurana osoba koja ostvaruje pravo,
odnosno od koje se izvodi pravo bila posljednji put osigurana,
2) u drugom stupnju – središnja
ustrojstvena jedinica Zavoda.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke
1. ovoga članka, ako je od prestanka osiguranja do pokretanja postupka za
priznanje prava proteklo više od 12 mjeseci, o pravu rješava ustrojstvena jedinica
Zavoda na čijem je području prebivalište osobe koja ostvaruje pravo.
(3) O pravu na obiteljsku mirovinu
nakon smrti korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine
rješava ustrojstvena jedinica Zavoda na čijem je području bilo prebivalište
korisnika mirovine od kojega se izvodi pravo.
(4) O pravima iz mirovinskog osiguranja
koja se ostvaruju primjenom međunarodnih ugovora rješava:
1) u prvom stupnju – središnja
ustrojstvena jedinica Zavoda,
2) u drugom stupnju – posebna
ustrojstvena jedinica u središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda.
Odredbom članka 20.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., u stavku 4. djelomično
izmijenjena točka 2.
(5) Ravnatelj Zavoda može ovlastiti
pojedinu područnu ustrojstvenu jedinicu Zavoda da rješava o pravima iz stavka
4. točke 1. ovoga članka.
2. Utvrđivanje prava na osiguranje
Članak 106.
(1) Pravo na mirovinsko osiguranje utvrđuje
se priznanjem svojstva osiguranika.
(2) Svojstvo osiguranika utvrđuje Zavod
na osnovi prijave osiguranja koju prema odredbama ovoga Zakona podnosi obveznik
plaćanja doprinosa, odnosno osiguranik kada je sam obveznik plaćanja doprinosa.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga
članka, prijavu na osiguranje prema članku 15. ovoga Zakona podnosi roditelj
koji obavlja roditeljske dužnosti.
(4) Za osobe koje nemaju svojstvo
osiguranika, a osigurane su za određene okolnosti prema odredbama članka 18. do
20. ovoga Zakona pravo na osiguranje utvrđuje se kada nastane osigurani slučaj
koji daje pravo iz mirovinskog osiguranja.
(5) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga
članka, a po pravomoćnosti rješenja o utvrđivanju prestanka poslovanja
obveznika plaćanja doprinosa iz članka 98. stavka 4. ovoga Zakona, Zavod će, po
službenoj dužnosti, uspostaviti prijavu o prestanku osiguranja za osiguranika
prijavljenog kod toga obveznika plaćanja doprinosa i o tome obavijestiti
osiguranika.
Odredbom članka 21.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., djelomično izmijenjen stavak 5.
Odredbom članka 21.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan stavak 5.
Članak 106.a
(1) Osobe iz članka 16.a ovoga Zakona
stječu svojstvo osiguranika danom uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje.
(2) Na temelju svojstva osiguranika iz
stavka 1. ovoga članka Zavod utvrđuje staž osiguranja primjenom članka 27.a i
27.b ovoga Zakona.
Odredbom članka 22.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., izmijenjen
stavak 2.
Odredbom članka 22.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan članak 106.a.
(3) Svojstvo osiguranika i staž
osiguranja iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se na temelju podataka o osnovicama
prema kojima su obračunati i uplaćeni doprinosi koje Zavodu dostavlja Središnji
registar osiguranika i Porezna uprava.
Odredbom članka 22.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dodan stavak 3.
Članak 107.
(1) Osoba za koju obveznik plaćanja
doprinosa ne podnese prijavu, odnosno odjavu osiguranja može zahtijevati da
Zavod donese rješenje o priznanju, odnosno prestanku svojstva osiguranika.
(2) Ako osiguranik iz članka 11., 12.,
14. i 15. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana nastanka obveze na osiguranje
ne podnese prijavu na osiguranje, Zavod će po službenoj dužnosti donijeti
rješenje o priznanju svojstva osiguranika.
Članak 108.
Ako Zavod na temelju prijave na
osiguranje ne prizna svojstvo osiguranika ili to svojstvo prizna po nekom
drugom temelju, donosi o tome rješenje.
Članak 109.
Osiguraniku prestaje svojstvo
osiguranika prestankom okolnosti na temelju kojih je stekao svojstvo
osiguranika, a osiguraniku iz članka 12. i 14. ovoga Zakona i u slučaju
stjecanja prava na mirovinu.
3. Utvrđivanje prava iz osiguranja
Članak 110.
(1) Prava iz mirovinskog osiguranja
ostvaruju se u Zavodu.
(2) Postupak za ostvarivanje prava vodi
nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda na zahtjev osigurane osobe, ako ovim
Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Mirovinski staž, plaća, osnovice
osiguranja te druge činjenice koje utječu na stjecanje i utvrđivanje prava,
uzimaju se pri ostvarivanju prava na mirovinu na osnovi podataka utvrđenih u
matičnoj evidenciji.
(4) Za utvrđivanje činjenica iz stavka
3. ovoga članka ne mogu se kao jedino dokazno sredstvo koristiti izjave
svjedoka, osim u slučaju iz članka 99. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Članak 111.
(1) Postupak za ostvarivanje prava iz
mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev osiguranika, odnosno osigurane
osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Za vrijeme zaposlenja ili drugog
svojstva koje je temelj osiguranja prema ovome Zakonu, postupak za ostvarivanje
prava na temelju invalidnosti pokreće se i u povodu prijedloga izabranog
doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: liječnik) i
njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika prema
propisima o zdravstvenom osiguranju.
(3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga
članka primjenjuju se i u slučaju kada se prava iz mirovinskog osiguranja
ponovno određuju zbog nastalih promjena u stanju invalidnosti.
(4) Postupak radi kontrolnog pregleda
iz članka 113. stavka 2. ovoga Zakona pokreće nadležna ustrojstvena jedinica
službe Zavoda po službenoj dužnosti.
Članak 112.
(1) Kada liječnik koji je liječio
osiguranika smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je
nastala invalidnost, dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku
dokumentaciju i zajedno sa svojim nalazom i mišljenjem dostaviti je Zavodu radi
vještačenja.
(2) Opseg i sadržaj medicinske
dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Odredbom članka 6.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., brisan stavak 2., a dotadašnji
stavak 3. postao stavak 2.
Članak 113.
(1) Kada se pri rješavanju o pravu iz
mirovinskog osiguranja utvrđuje invalidnost, tjelesno oštećenje ili opća
nesposobnost za rad članova obitelji, nadležna ustrojstvena jedinica službe
Zavoda koja rješava o pravu utvrđuje te činjenice na osnovi nalaza i mišljenja
ovlaštenih vještaka.
(2) Nalazom i mišljenjem koje daju
ovlašteni vještaci u slučaju utvrđivanja invalidnosti iz članka 34. stavka 1.
ovoga Zakona obvezno se utvrđuje da se kontrolni pregled mora obaviti
najkasnije u roku od 4 godine od dana utvrđene invalidnosti.
Odredbom članka 23.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., u stavku 2.
dodan dio teksta.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga
članka, a u slučaju utvrđivanja invalidnosti na temelju medicinske
dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja koji
nije utvrdio i obvezu kontrolnog pregleda korisnika invalidske mirovine, može
se odrediti da navedeni korisnik ne podliježe kontrolnom pregledu.
(4) Kontrolnom pregledu ne podliježe
korisnik prava na temelju invalidnosti nakon navršene 65. godine života.
Odredbom članka 23.
stavaka 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., dodani novi
stavci 3. i 4., a dotadašnji stavak 3. postaje stavak 5.
(5) Ako se korisnik prava na temelju
invalidnosti ne odazove na kontrolni pregled iz stavka 2. ovoga članka na koji
je uredno pozvan, prestaje pravo na temelju invalidnosti s prvim danom
sljedećeg mjeseca nakon donošenja rješenja.
Članak 114.
Vlada Republike Hrvatske propisuje tko
su ovlašteni vještaci iz članka 113. stavka 1. i članka 120. stavka 4. ovoga
Zakona, način imenovanja, područje i način njihova rada, kao i sadržaj nalaza i
mišljenja koja daju.
Članak 115.
(1) Kada se rješava o pravu
osiguranika, odnosno osigurane osobe, kao dan nastanka invalidnosti, odnosno
tjelesnog oštećenja uzima se dan kada je na temelju pregleda ovlaštenog
vještaka dano mišljenje u smislu članka 113. stavka 1. ovoga Zakona. Iznimno,
nastanak invalidnosti, odnosno tjelesnog oštećenja, prije obavljenog pregleda
može se utvrditi na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja.
(2) Kada se rješava o pravu člana
obitelji osiguranika na temelju opće nesposobnosti za rad, pri utvrđivanju dana
nastanka takve nesposobnosti uzima se u obzir dan od kojega pripada pravo na
obiteljsku mirovinu.
Članak 116.
(1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti,
na temelju kojega se stječe pravo prema ovome Zakonu, prije donošenja rješenja o
pravu osiguranika, odnosno osigurane osobe obvezno podliježe reviziji.
(2) Reviziju obavlja stručno
povjerenstvo sastavljeno od istaknutih stručnjaka na području ocjene radne
sposobnosti koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.
(3) Pri obavljanju revizije može se
obaviti izravni pregled osiguranika.
(4) Ovlašteni vještak čiji nalaz i
mišljenje treba mijenjati u povodu revizije, dužan je donijeti novi nalaz i
mišljenje, držeći se uputa danih u postupku revizije.
(5) Revizija nalaza i mišljenja o
invalidnosti mora biti obavljena u roku od 30 dana, od dana davanja nalaza i
mišljenja.
(6) Vlada Republike Hrvatske općim
aktom, kojim uređuje postupak vještačenja u mirovinskom osiguranju prema ovome
Zakonu, potanje propisuje i postupak revizije, broj članova, način imenovanja i
rada povjerenstva i ostala pitanja u svezi s provedbom revizije.
Članak 117.
(1) Konačno rješenje o priznatom pravu
na profesionalnu rehabilitaciju izvršava nadležna područna ustrojstvena jedinica
službe Zavoda rješenjem o upućivanju na profesionalnu rehabilitaciju.
(2) U izreci rješenja iz stavka 1.
ovoga članka određuju se poslovi za koje se korisnik prava može profesionalnom
rehabilitacijom osposobiti, trajanje profesionalne rehabilitacije kao i
ustanovu u kojoj će se profesionalna rehabilitacija provoditi.
Članak 118.
Kada je u postupku za priznanje prava
iz mirovinskog osiguranja utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za mirovinu, a
pripadajuća svota mirovine ne može se odmah odrediti ili se postupak ne može
završiti zbog rješavanja nekoga prethodnog pitanja, Zavod će obvezno,
privremenim rješenjem, odrediti isplatu predujma mirovine. Predujam mirovine
određuje se prema podacima kojima raspolaže Zavod.
Članak 119.
(1) Rješenje o priznanju prava iz
mirovinskog osiguranja izvršava se odmah nakon donošenja, ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka,
rješenje kojim je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju izvršava se
upućivanjem na profesionalnu rehabilitaciju kad postane konačno u upravnom
postupku.
(3) Rješenje o pravima iz mirovinskog
osiguranja izvršava Zavod.
4. Zajedničke odredbe
Članak 120.
(1) Protiv rješenja o pravima i
obvezama iz mirovinskog osiguranja donesenog u prvom stupnju može se izjaviti
žalba središnjoj ustrojstvenoj jedinici službe Zavoda.
(2) Protiv rješenja o pravu iz
mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora može se izjaviti žalba
posebnoj ustrojstvenoj jedinici središnje ustrojstvene jedinice Zavoda.
Odredbom članka 24. Zakona
o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine« br.
177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., djelomično izmijenjen stavak 2.
(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja,
osim u slučajevima u kojima je to ovim Zakonom određeno.
(4) Ako se žalbom pobija nalaz i
mišljenje ovlaštenog vještaka u prvom stupnju, središnja ustrojstvena jedinica
Zavoda dužna je prije donošenja rješenja o žalbi pribaviti mišljenje ovlaštenog
vještaka u drugom stupnju.
Članak 121.
(1) Ako se nakon donošenja rješenja
protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku, sazna za nove
činjenice ili se nađe, odnosno stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi
koji bi sami ili u svezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli
dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni
ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku, može se iznimno od uvjeta i rokova iz
Zakona o općem upravnom postupku, obnoviti postupak iz mirovinskog osiguranja.
Postupak će se obnoviti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.
(2) Prava utvrđena rješenjem donesenim
u obnovljenom postupku, prema stavku 1. ovoga članka, pripadaju od prvoga dana
idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva za obnovu postupka, odnosno od prvoga
dana idućega mjeseca nakon donošenja rješenja u obnovljenom postupku pokrenutom
po službenoj dužnosti.
Članak 122.
(1) Pravomoćno rješenje može se
izmijeniti novim rješenjem ako je prvim rješenjem povrijeđen zakon ili opći akt
Zavoda na štetu osiguranika, odnosno osigurane osobe.
(2) Novo rješenje donijet će se i onda
kada se sazna za nove činjenice koje utječu na pravo osiguranika, odnosno
osigurane osobe, a koje su nastale nakon donošenja rješenja o pravu.
(3) Osiguraniku, odnosno osiguranoj
osobi pripada pravo na temelju rješenja donesenog prema odredbama stavka 1. i
2. ovoga članka od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, a ako
je postupak pokrenut po službenoj dužnosti – od prvoga dana idućega mjeseca
nakon donošenja novog rješenja.
(4) Kada je mirovina određena prema
članku 32. stavku 4. ili prema članku 54. stavku 7. ovoga Zakona, novo rješenje
donijet će se po službenoj dužnosti kada se u cijelosti uplate dospjeli
doprinosi s pripadajućim kamatama, na način da će se mirovina odrediti i na
temelju staža osiguranja za koji su u cijelosti uplaćeni dospjeli doprinosi.
(5) Mirovina određena prema stavku 4.
ovoga članka pripada osiguraniku od prvog dana idućega mjeseca od mjeseca u
kojem su u cijelosti uplaćeni dospjeli doprinosi s pripadajućim kamatama.
Odredbom članka 23.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodani stavci 4. i 5.
Članak 123.
(1) Rješenje, kojim se rješava o
svojstvu osiguranika i mirovinskom stažu, podliježe reviziji.
Odredbom članka 25.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., djelomično izmijenjen stavak 1.
(2) Reviziju obavlja središnja
ustrojstvena jedinica Zavoda.
(3) Revizija rješenja iz stavka 1.
ovoga članka odgađa njihovo izvršenje.
Članak 124.
(1) Ako je protiv rješenja u prvom
stupnju izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.
(2) Ako se revizija rješenja, protiv
kojega nije izjavljena žalba, ne obavi u roku od tri mjeseca od dana proteka
roka za žalbu, smatra se da je revizija obavljena i da je na rješenje dana
suglasnost.
Članak 125.
(1) U reviziji se može na rješenje dati
suglasnost, izmijeniti ga ili poništiti.
(2) Nadležna područna ustrojstvena
jedinica Zavoda, čije je rješenje u reviziji poništeno, donosi novo rješenje,
držeći se pravnog shvaćanja i primjedbi iznesenih u rješenju kojim je to
rješenje poništeno.
(3) Novo rješenje iz stavka 2. ovoga
članka podliježe reviziji u kojoj se ispituje je li ono u skladu s razlozima
zbog kojih je prijašnje rješenje poništeno.
(4) Rješenje kojim je u reviziji
izmijenjeno rješenje nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda, ima svojstvo
upravnog akta protiv kojega se može voditi upravni spor.
(5) Upravni spor ne može se voditi
protiv rješenja donesenog u reviziji, odnosno u povodu žalbe, ako je s tim
rješenjem rješenje prvog stupnja poništeno i predmet vraćen na ponovni
postupak.
Članak 126.
(1) Pravomoćno rješenje Zavoda može se
poništiti, oglasiti ništavim ili ukinuti po pravu nadzora u slučajevima i uz
uvjete propisane Zakonom o općem upravnom postupku.
(2) Za poništenje, oglašavanje ništavim
ili ukidanje po pravu nadzora nadležna je središnja ustrojstvena jedinica
Zavoda, odnosno nadležno tijelo upravnog vijeća Zavoda.
(3) Rješenje doneseno u drugome stupnju
u povodu žalbe, odnosno rješenje doneseno pri obavljanju prava nadzora prema
stavku 1. ovoga članka konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može
pokrenuti upravni spor, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Članak 126.a
Zahtjevi i ostali podnesci, rješenja,
potvrde i druge isprave u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog
osiguranja, kao i tužbe te sudske odluke u postupku u upravnim sporovima
oslobođeni su od plaćanja upravnih i sudskih pristojbi.
Odredbom članka 24.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan članak 126.a.
VII. USTROJSTVO ZAVODA
Članak 127.
(1) Zavod je javna ustanova, na koju se
primjenjuju propisi o ustanovama, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(2) Zavod ima javne ovlasti u
rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja.
(3) Zavod ima svojstvo pravne osobe s
pravima, obvezama te odgovornošću utvrđenom ovim Zakonom i Statutom.
(4) Sjedište Zavoda je u Zagrebu.
(5) Zavod ima jedan žiro-račun.
Članak 128.
(1) Statut Zavoda donosi upravno
vijeće, a potvrđuje ga Vlada Republike Hrvatske.
Odredbom članka 22. Zakona
o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine« br.
121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., djelomično izmijenjen stavak 1.
(2) Statutom Zavoda uređuje se
naročito:
– ustrojstvo,
– prava, obveze i odgovornosti tijela
upravljanja,
– obavljanje stručno –
administrativnih, pravnih i njima sličnih poslova,
– i druga pitanja propisana zakonom
značajna za rad Zavoda.
(3) Statut i drugi opći akti Zavoda
kojima se uređuju prava i obveze osiguranika i korisnika prava objavljuju se u
»Narodnim novinama«.
Članak 129.
(1) Rad Zavoda je javan.
(2) Zavod o svom radu obvezno najmanje
jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski državni sabor, osiguranike i korisnike
prava iz mirovinskog osiguranja.
Članak 130.
Zavod obavlja sljedeće poslove:
1) obavlja poslove u svezi s
ostvarivanjem prava osiguranih osoba iz mirovinskog osiguranja,
2) osigurava provedbu međunarodnih
ugovora o mirovinskom osiguranju,
3) osigurava zakonitost ostvarivanja
prava osiguranih osoba te im pruža stručnu pomoć pri ostvarivanju prava,
4) provodi politiku razvitka i
unapređivanja mirovinskog osiguranja,
5) obavlja i druge poslove u svezi s
provedbom i ostvarivanjem prava iz mirovinskog osiguranja.
Odredbom članka 25.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisana točka 2., a dotadašnje
točke 3., 4., 5. i 6. postaju točke 2., 3., 4. i 5.
Članak 131.
(1) Zavodom upravlja upravno vijeće u
skladu s odredbama ovoga Zakona, Statuta i drugih općih akata Zavoda.
(2) Upravno vijeće ima 13 članova koje
imenuje Vlada Republike Hrvatske i to:
1) četiri člana na prijedlog ministra
nadležnog za mirovinsko osiguranje,
2) tri člana na prijedlog udruga
osiguranika,
3) tri člana na prijedlog udruga
umirovljenika,
4) tri člana na prijedlog udruga
poslodavaca.
Odredbom članka 3.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 30/04, stupio na snagu 9. ožujka 2004., u stavku 1. izmijenjene točke 1.,
2., 3. i 4.
(3) Predsjednika upravnog vijeća biraju
članovi upravnog vijeća.
(4) Mandat članova upravnog vijeća
traje četiri godine.
(5) Djelokrug rada, ovlaštenja i
odgovornost upravnog vijeća utvrđuje se Statutom Zavoda.
Članak 132.
(1) Zavod ima ravnatelja.
(2) Ravnatelj Zavoda ima jednog ili
više pomoćnika.
(3) Ravnatelja i pomoćnike ravnatelja
Zavoda imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za rad.
(4) Djelokrug rada, ovlaštenja i
odgovornost ravnatelja i pomoćnika ravnatelja Zavoda utvrđuju se Statutom.
Članak 133.
(1) Zavod može imati nadzorna, stručna
i savjetodavna tijela.
(2) Sastav, osnivanje i poslovi tijela
iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Statutom.
Članak 134.
(1) Radi obavljanja stručnih,
administrativnih, pravnih, ekonomskih i drugih poslova Zavod ima jedinstvenu
stručnu službu.
(2) Stručna služba Zavoda ustrojava se
na način koji osigurava nesmetano, racionalno i uspješno obavljanje djelatnosti
Zavoda, kao i ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na način dostupan
svim osiguranim osobama u Zavodu.
(3) Zavod općim aktom utvrđuje radna
mjesta (položaje) koji se popunjavaju putem natječaja, vrijeme na koje se
imenuje radnik na položaj, način oglašavanja, razloge za razrješenje prije
isteka vremena imenovanja na položaj i druga pitanja u vezi s obavljanjem
poslova na tim položajima.
Odredbom članka 26.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan stavak 3.
Članak 135.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih
akata Zavoda obavlja ministarstvo nadležno za mirovinsko osiguranje u skladu s
posebnim zakonom
(2) Zavod je obvezan najmanje jedanput
godišnje podnijeti izvješće o svojemu radu ministarstvu iz stavka 1. ovoga
članka.
VIII. FINANCIRANJE
1. Tekuće financiranje
Članak 136.
Prihodi mirovinskog osiguranja jesu:
1) doprinosi osiguranika,
2) doprinosi poslodavaca,
3) doprinosi drugih obveznika plaćanja
doprinosa utvrđenih zakonom,
Odredbom članka 27.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomično izmijenjena točka 3.
4) doprinosi za slučaj ozljede na radu
i profesionalne bolesti,
5) doprinosi poslodavaca za staž
osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem,
6) prihodi iz državnog proračuna za
pokriće izdataka za prava ostvarena pod povoljnijim uvjetima,
7) prihodi iz državnog proračuna za
pokriće manjka prihoda obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske
solidarnosti, nastalog zbog uvođenja obveznoga mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje,
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u točki 7. dio teksta brisan.
8) prihodi od dividendi, kamata, i
drugo.
Članak 137.
Izdaci mirovinskog osiguranja su:
1) mirovine, novčane naknade i druga
novčana primanja na temelju stečenih prava,
2) troškovi profesionalne
rehabilitacije,
3) troškovi vezani uz ocjenjivanje
invalidnosti i preostale radne sposobnosti,
4) troškovi u svezi s isplatom mirovina
i drugih mirovinskih primanja,
5) troškovi provedbe osiguranja i
troškovi tijela upravljanja Zavodom,
6) drugi troškovi.
Članak 138.
Izdaci mirovinskog osiguranja u jednoj
kalendarskoj godini pokrivaju se prihodima u istoj kalendarskoj godini.
Članak 139.
(1) Zavod podnosi Hrvatskom državnom
saboru izvješće o godišnjem poslovanju do 30. lipnja za prethodnu godinu.
(2) Godišnje izvješće obvezno sadrži
podatke o:
1) osiguranim osobama i korisnicima
prava,
2) prihodima i izdacima,
3) sredstvima pričuve.
2. Doprinosi
Članak 140.
(1) Doprinosi za mirovinsko osiguranje,
obveznici doprinosa, obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa, osnovice i
stope za obračun, način obračuna i rokovi plaćanja, te druga pitanja u vezi s
plaćanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje uređuju se zakonom.
Odredbom članka 28.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen
stavak 1.
(2) Stopa doprinosa za mirovinsko
osiguranje utvrđuje se tako da se očekivanim prihodima od doprinosa i drugim
prihodima pokriju očekivani izdaci.
(3) Brisan.
(4) Brisan.
Odredbom članka 28.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisani stavci
3. i 4.
Članak 141.
Brisan.
Odredbom članka 29. Zakona
o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine« br.
147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan članak 141.
Članak 142.
Brisan.
Odredbom članka 29.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan članak 142.
Članak 143.
Brisan.
Odredbom članka 29.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan članak 143.
Članak 144.
Brisan.
Odredbom članka 29.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan članak 144.
Članak 145.
Brisan.
Odredbom članka 29.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan članak 145.
Članak 146.
(1) Radi utvrđivanja točnosti podataka
i činjenica o kojima ovisi pravo iz mirovinskog osiguranja osiguranika, Zavod ima
pravo provjere poslovnih knjiga, financijske dokumentacije i drugih evidencija
obveznika plaćanja doprinosa.
(2) Ako Zavod u postupku iz stavka 1.
ovoga članka utvrdi nepravilnosti, o tome sastavlja zapisnik koji dostavlja
Poreznoj upravi.
(3) Postupak i način kontrole iz stavka
1. ovoga članka utvrđuje Zavod općim aktom.
Odredbom članka 26.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., izmijenjen članak 146.
Članak 147.
Brisan.
Odredbom članka 31.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan članak 147.
Članak 148.
Brisan.
Odredbom članka 31.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan članak 148.
Članak 149.
Brisan.
Odredbom članka 31.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan članak 149.
Članak 150.
Brisan.
Odredbom članka 31.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan članak 150.
Članak 151.
Brisan.
Odredbom članka 31.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan članak 151.
3. Prihodi iz državnog proračuna
Članak 152.
(1) Republika Hrvatska osigurava
sredstva u državnom proračunu za pokrivanje dijela obveza mirovinskog
osiguranja koje nastaju priznavanjem i određivanjem mirovine pod povoljnijim
uvjetima, i to za:
1) mirovinu ili dio mirovine hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. i za
obiteljsku mirovinu ili dio obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti tih
hrvatskih branitelja,
2) mirovinu ili dio mirovine pripadnika
Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja
1945. i za obiteljsku mirovinu ili dio obiteljske mirovine ostvarene nakon
smrti tih pripadnika,
3) mirovinu ili dio mirovine sudionika
narodnooslobodilačkog rata od 6. travnja 1941. do 15. svibnja 1945. i za
obiteljsku mirovinu ili dio obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti tih
sudionika,
4) mirovinu ili dio mirovine bivših
političkih zatvorenika i za obiteljsku mirovinu ili dio obiteljske mirovine
ostvarene nakon smrti tih osiguranika,
5) mirovinu ili dio mirovine članova
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i za obiteljsku mirovinu ili dio
obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti tih osiguranika,
6) mirovinu ili dio mirovine zastupnika
u Hrvatskom državnom saboru i za obiteljsku mirovinu ili dio obiteljske
mirovine ostvarene nakon smrti tih osiguranika,
7) mirovinu ili dio mirovine djelatnika
unutarnjih poslova i pravosuđa i za obiteljsku ili dio obiteljske mirovine
ostvarene nakon smrti tih djelatnika,
8) mirovinu koju su ostvarili
pripadnici bivše JNA i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih pripadnika,
9) mirovinu ili dio mirovine ostvarene
na temelju razdoblja osiguranja iz članka 186. ovoga Zakona,
10) druge slučajeve određene zakonom.
(2) Republika Hrvatska osigurava
sredstva u državnom proračunu i za obveze iz članka 12., članka 15. i članka 25.
stavka 6. ovoga Zakona.
(3) Sredstva za obveze iz stavka 1. i
2. ovoga članka osiguravaju se i isplaćuju Zavodu mjesečno, najkasnije do prvog
u mjesecu za prethodni mjesec.
(4) Ministar nadležan za mirovinsko
osiguranje, uz suglasnost ministra financija, pravilnikom uređuje postupak i
način utvrđivanja obveza iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 153.
Nedostatak prihoda obveznoga
mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, uvjetovan
uvođenjem obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane štednje, osigurat će se u državnom proračunu i iz imovine
Zavoda.
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dio teksta brisan.
4. Financijsko poslovanje
Članak 154.
(1) Zavod ima poslovni fond i fond
pričuve.
(2) Sredstva fonda pričuve iznose
najmanje 1/12 planiranih izdataka tekuće godine.
(3) Višak prihoda prema godišnjem financijskom
izvješću raspoređuje se u poslovni fond i fond pričuve. Gubitak se pokriva iz
fonda pričuve, a ako ta sredstva nisu dovoljna, pokrivaju se iz državnog
proračuna.
(4) Tijekom godine sredstva poslovnog
fonda i fonda pričuve koriste se za tekuće poslovanje ili se ulažu radi
prikupljanja dodatnih prihoda.
Članak 155.
(1) Ako Zavodu, nakon korištenja
sredstava pričuve, nedostaju likvidna sredstva za izvršenje obveza, Republika
Hrvatska iz državnog proračuna osigurava Zavodu sredstva radi postizanja likvidnosti
u svoti koja nedostaje.
(2) Sredstva primljena za pomoć radi
postizanja likvidnosti vraćaju se najkasnije nakon roka za predaju godišnjega
financijskog izvješća za prethodnu godinu. Na ova sredstva ne
plaćaju se kamate.
IX. IMOVINA ZAVODA
Članak 156.
Imovinu Zavoda čine stvari, prava,
dionice ili udjeli, novac i ostala sredstva na kojima su republički fondovi
mirovinskog i invalidskog osiguranja i njihovi pravni prednici imali pravo
raspolaganja, odnosno pravo vlasništva.
Članak 157.
Zavod ima pravo u pravnom prometu
sklapati ugovore i obavljati druge pravne poslove u skladu sa zakonom i općim
aktom Zavoda.
Članak 158.
Zavod u pravnom prometu ima
neograničenu pravnu i poslovnu sposobnost, te može u pravnom prometu stjecati
prava i preuzimati obveze. Za obveze preuzete u pravnom prometu Zavod
odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
Članak 159.
(1) Radi povećanja imovine Zavod ima
pravo osnivati trgovačka društva, investicijske fondove, bankarsko-financijske
organizacije i ustanove, odnosno društva za profesionalnu rehabilitaciju.
(2) Novčana sredstva (dobit), ostvarena
poslovanjem pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka, koriste se za smanjenje
obveza uplatitelja doprinosa i drugih davanja ili za povećanje primanja
korisnika iz mirovinskog osiguranja.
X. NAKNADA ŠTETE I STJECANJE BEZ PRAVNE
OSNOVE
Odredbom članka 23.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta dodan.
Članak 160.
(1) Zavod ima pravo zahtijevati naknadu
štete u slučajevima predviđenim u ovom Zakonu, a koju štetu predstavljaju
novčana davanja na teret mirovinskog osiguranja.
(2) Naknada stvarne štete, koju Zavod
ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća troškove i svote
davanja koje se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja i to:
1) novčana davanja isplaćena na osnovi
priznatog prava na mirovinu u razmjernoj svoti,
2) troškove profesionalne
rehabilitacije kao i novčane naknade u svezi s korištenjem tog prava.
(3) Zahtjevom za naknadu štete može se
obuhvatiti ukupna svota štete (kapitalizirana šteta) ili svota stvarne štete
(pojedino davanje) koja se odnosi na određeno razdoblje (npr. kalendarska
godina).
(4) Kada se šteta sastoji u obvezi
Zavoda na trajna novčana davanja, Zavod može zahtijevati plaćanje naknade štete
u jednoj ukupnoj svoti (kapitalizirana šteta). Ta se svota
izračunava prema visini priznate mirovine i prema Tablicama aktuarske
matematike koje utvrđuje Zavod. Zavod može zahtijevati plaćanje naknade štete u
ukupnoj svoti i neposredno od društva za osiguranje.
(5) Visina naknade štete prema
odredbama stavka 2. točke 1. ovoga članka određuje se prema preostalom trajanju
mirovinskog staža i godina života korisnika, odnosno osobe po kojoj su članovi
obitelji stekli pravo na mirovinu, potrebnih za stjecanje prava na punu
starosnu mirovinu.
Članak 161.
(1) Zavod ima pravo na naknadu štete od
osobe koja je uzrokovala invalidnost ili smrt osigurane osobe.
(2) Ako je štetu iz stavka 1. ovoga članka
uzrokovao radnik na radu ili u svezi s radom, odgovaraju poslodavac i radnik
solidarno.
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomično izmijenjen stavak 2.
(3) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka
odgovara poslodavac, ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere
zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana.
Članak 162.
Zavod ima pravo na naknadu štete od
poslodavca, ako je šteta nastala zbog neizvršenja njegove zakonske ili ugovorne
obveze u svezi s profesionalnom rehabilitacijom invalida.
Članak 163.
(1) Zavod ima pravo zahtijevati naknadu
štete u slučajevima iz članka 160. ovoga Zakona i izravno od društva za
osiguranje kod kojega su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani
od odgovornosti za štetu.
(2) Ako je šteta nastala uporabom
vozila čiji se vlasnik, odnosno korisnik nije osigurao od automobilske
odgovornosti, Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete izravno od vlasnika,
odnosno korisnika motornog vozila.
(3) Ako je šteta nastala uporabom
nepoznatoga motornog vozila, Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete izravno
od Hrvatskog ureda za osiguranje.
(4) Ako je šteta nanesena vozilom
inozemne registracije na teritoriju Republike Hrvatske, koje ima valjanu
međunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti, Zavod ima pravo
zahtijevati naknadu štete od Hrvatskog ureda za osiguranje.
(5) Ako je šteta nanesena uporabom
neosiguranog vozila inozemne registracije, Zavod ima pravo zahtijevati naknadu
štete izravno od Hrvatskog ureda za osiguranje.
(6) Zavod ima pravo zahtijevati naknadu
štete i kada je šteta nastala u inozemstvu, u skladu s odredbama zakona i
međunarodnih ugovora.
(7) U slučajevima iz stavka 1. do 5.
ovoga članka u pogledu utvrđivanja visine stvarne štete primjenjuju se odredbe
ovoga Zakona.
Članak 164.
(1) Osoba koja primi neko novčano
davanje iz mirovinskog osiguranja koje joj ne pripada, dužna ga je vratiti
Zavodu.
Odredbom članka 24.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta
brisan.
(2) Obveza vraćanja davanja stečenog
bez osnove postoji:
1) kada je pravo iz mirovinskog
osiguranja ostvareno protivno ovom Zakonu,
2) kada je novčano davanje isplaćeno u
svoti većoj od pripadajuće.
(3) Zavod rješenjem u upravnom postupku
po službenoj dužnosti utvrđuje visinu nepripadno isplaćenih sredstava prema
ovome članku i članku 165. ovoga Zakona.
Odredbom članka 24.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan stavak 3.
Članak 165.
(1) Nepripadno isplaćeno novčano
davanje dužan je Zavodu vratiti poslodavac ako je osiguranik ostvario neko
pravo iz mirovinskog osiguranja, a poslodavac nije dao ili je dao neistinite
ili netočne podatke o činjenicama o kojima ovisi stjecanje ili gubitak prava.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka
postoji i za osiguranika koji je obvezan sam podnositi prijave ili davati
podatke za svoje osiguranje.
Članak 166.
(1) Potraživanja naknade štete, prema
odredbama ovoga Zakona, zastaruju istekom rokova određenih Zakonom o obveznim
odnosima.
(2) Rokovi zastare potraživanja naknade
štete u slučajevima iz ovoga Zakona počinju teći od dana kada je u upravnom
postupku postalo konačno rješenje kojim je priznato pravo na primanje iz
mirovinskog osiguranja, odnosno kojim je utvrđeno da isplaćeno davanje ne
pripada ili pripada u manjem opsegu.
Odredbom članka 25.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., u stavku 2. dio teksta brisan.
(3) Na svotu potraživanja, na ime
naknade štete, Zavod ima pravo na zateznu kamatu u visini određenoj zakonom
koja teče od idućega dana nakon isteka roka određenog u pozivu odgovornoj osobi
da naknadi štetu.
Članak 167.
Pri utvrđivanju prava na naknadu štete
nanesene Zavodu, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima,
ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
XI. KAZNE
Članak 168.
(1) Poslodavac će se kazniti za
prekršaj novčanom kaznom u svoti od 5.000,00 do 50.000,00 kuna:
1) ako ne prijavi početak ili prestanak
poslovanja ili promjene u poslovanju ili to učini nakon proteka propisanog roka
(članak 101. stavak 1. točka 1.),
2) ako sprječava očevid ili pregled
poslovnih knjiga i evidencija koje se odnose na podatke u vezi s mirovinskim
osiguranjem (članak 146.),
Odredbom članka 32.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1.
točki 2. dio teksta brisan.
3) ako ne prijavi ili odjavi osiguranje
ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon proteka propisanog roka
(članak 101. stavak 1. točka 2.),
4) ako unese netočne podatke u
dokumentaciju dostavljenu za unos u matičnu evidenciju,
5) ako ne omogući profesionalnu
rehabilitaciju invalidu rada koji je stekao pravo na profesionalnu
rehabilitaciju.
Odredbom članka 27.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., brisane točke 4. i 6., a
dotadašnje točke 5. i 7. postaju točke 4. i 5.
Odredbom članka 32.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1.
brisana točka 5., a dotadašnje točke 6., 7. i 8. postaju točke 5., 6. i 7.
(2) Za postupke iz stavka 1. ovoga
članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od
1.000,00 do 10.000,00 kuna.
Članak 169.
Brisan.
Odredbom članka 28.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005., brisan članak 169.
Članak 170.
(1) Osiguranik koji je sam obveznik
plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje kaznit će se za prekršaj novčanom
kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kuna:
1) ako ne prijavi početak ili prestanak
obavljanja djelatnosti, odnosno promjene u tijeku obavljanja djelatnosti ili to
učini nakon isteka propisanog roka (članak 101. stavak 1. točka 1.),
2) ako ne prijavi ili odjavi
osiguranje, odnosno promjene tijekom osiguranja ili to učini nakon proteka
propisanog roka (članak 101. stavak 1. točka 2.),
3) Brisana.
Odredbom članka 33.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisana točka 3.
Članak 171.
Brisan.
Odredbom članka 34.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan članak 171.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 172.
(1) Korisnicima prava na starosnu mirovinu,
prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu, obiteljsku mirovinu,
minimalnu mirovinu, zaštitni dodatak uz mirovinu, doplatak za pomoć i njegu kao
i na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja, koji su ta prava ostvarili prema
propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do početka
primjene ovoga Zakona, osiguravaju se ta prava i nakon toga dana u istom opsegu
i usklađuju se prema članku 86. ovoga Zakona.
(2) Radi primjene članka 86. ovoga
Zakona mirovine i ostala mirovinska primanja iz stavka 1. ovoga članka iskazat
će se u osobnim bodovima, tako da se svota mirovine i drugog primanja koje
pripada 1. siječnja 1999. podijeli s aktualnom vrijednošću mirovine određene 1.
siječnja 1999., a obiteljska mirovina podijeli i s mirovinskim faktorom iz
članka 80. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.
Članak 172.a
(1) Korisnicima mirovine pripadnicima
bivše JNA, sudionicima narodnooslobodilačkog rata od 6. travnja 1941. do 15.
svibnja 1945., pripadnicima Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17.
travnja 1941. do 15. svibnja 1945. i korisnicima obiteljske mirovine članova
njihovih obitelji kojima je mirovina određena prema propisima koji su važili do
31. prosinca 1998. i za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu,
svota mirovine koja je pripadala na dan 30. rujna 2001. smanjuje se ovisno o
visini, i to:
1) za 8% razlika od 2.500,01 do
3.000,00 kuna,
2) za 12% razlika od 3.000,01 do
4.000,00 kuna,
3) za 16% razlika od 4.000,01 do
5.000,00 kuna i
4) za 20% iznos od 5.000,00 kuna i
nadalje.
(2) Svota mirovine smanjena prema
stavku 1. ovoga članka ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema
općim propisima o mirovinskom osiguranju.
(3) Svota mirovine određena prema
stavku 1. ovoga članka pripada korisniku od 1. siječnja 2002.
(4) Redoviti članovi Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti dobivaju posebni dodatak mirovini.
Odredbom članka 1.
Zakona o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine« br. 109/01,
stupio na snagu 19. prosinca 2001., dodan članak 172.a.
Članak 173.
Djetetu bez oba roditelja, koji su
umrli prije početka primjene ovoga Zakona, koje je ostvarilo pravo na
obiteljsku mirovinu iza smrti jednog roditelja, na njegov zahtjev odredit će se
nova svota mirovine primjenom odredbe članka 79. stavka 8. i članka 80. stavka
1. točke 7. ovoga Zakona. Nova svota obiteljske mirovine pripada od prvog dana
idućeg mjeseca nakon dana podnošenja zahtjeva.
Članak 174.
(1) Korisnicima prava na temelju
preostale radne sposobnosti, neposredne opasnosti od invalidnosti i izmijenjene
radne sposobnosti, koji su ta prava ostvarili prema propisima koji su važili do
31. prosinca 1998., prevode se ta prava od 1. siječnja 1999. po službenoj
dužnosti na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema
odredbama ovoga Zakona.
(2) Radi određivanja mirovine iz stavka
1. ovoga članka uzimaju se mirovinski staž navršen do 31. prosinca 1998. i
plaće, osnovice osiguranja i naknade plaće ostvarene do 31. prosinca 1998., a
pridodani staž se računa od 1. siječnja 1999.
(3) Iznimno od odredbe članka 80.
stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, invalidska mirovina korisniku iz stavka 1.
ovoga članka određuje se:
1) prijašnjem korisniku koji nije
zaposlen – primjenom mirovinskog faktora 0,6667,
2) prijašnjem korisniku prava na raspoređivanje,
odnosno zaposlenje na drugom poslu za vrijeme zaposlenja – primjenom
mirovinskog faktora 0,1667,
3) prijašnjem korisniku prava na rad sa
skraćenim radnim vremenom za vrijeme zaposlenja – primjenom mirovinskog faktora
0,5,
4) prijašnjem korisniku prava na rad sa
skraćenim radnim vremenom na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja –
primjenom mirovinskog faktora 0,5.
Odredbom članka 6.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 79/07, stupio na snagu 1. siječnja 2008., u stavku 3. djelomično
izmijenjene točke 3. i 4.
(4) Za invalide rada koji se 1.
siječnja 1999. nalaze na prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji, primijenit će se
odredbe ovoga Zakona koje se odnose na profesionalnu rehabilitaciju.
Članak 175.
Iznimno od odredaba članka 81. ovoga
Zakona aktualnu vrijednost mirovine za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja
1999. utvrdit će Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. ožujka 1999. prema
dostignutoj razini mirovina ostvarenih do 31. prosinca 1998.
Članak 176.
(1) Djeca ometena u psihičkom ili
fizičkom razvoju koja su ostvarila pravo na osposobljavanje za rad i pravo na
novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti nakon osposobljavanja za rad, prema propisima
o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998.,
nastavit će koristiti ta prava najkasnije do 31. prosinca 1999.
(2) Troškove smještaja djece ometene u
psihičkom ili fizičkom razvoju u ustanovama internatskog tipa za vrijeme
osnovnog i srednjeg školovanja, koje su snosili fondovi mirovinskog i
invalidskog osiguranja radnika i samostalnih privrednika, prema propisima o
mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998.
snosit će Zavod najkasnije do 31. prosinca 1999.
Članak 177.
(1) Korisnicima prijevremene starosne
mirovine koji su pravo na tu mirovinu ostvarili prema propisima koji su važili
do 31. prosinca 1998., mirovina će se ponovno, po službenoj dužnosti, odrediti
bez umanjenja zbog prijevremenog ostvarivanja mirovine kada navrše 60 godina
života (muškarac), odnosno 55 godina života (žena).
(2) Mirovina iz stavka 1. ovoga članka
određuje se na način da se umanjena svota mirovine pomnoži s faktorom ovisno o
godinama prijevremenog ostvarivanja mirovine i to:
1) za 1 godinu s
faktorom
1,0135,
2) za 2 godine s
faktorom
1,0273,
3) za 3 godine s
faktorom
1,0416,
4) za 4 godine s
faktorom
1,0562,
5) za 5 godina s
faktorom
1,0712.
Članak 178.
Iznimno od odredbe članka 30. ovoga
Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši:
1) u 1999. godini – 60 godina i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 55 godina i 6 mjeseci života (žena) i 19
godina i 6 mjeseci mirovinskog staža,
2) u 2000. godini – 61 godinu života
(muškarac), odnosno 56 godina života (žena) i 19 godina mirovinskog staža,
3) u 2001. godini – 61 godinu i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 56 godina i 6 mjeseci života (žena) i 18
godina i 6 mjeseci mirovinskog staža,
4) u 2002. godini – 62 godine života
(muškarac), odnosno 57 godina života (žena) i 18 godina mirovinskog staža,
5) u 2003. godini – 62 godine i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 57 godina i 6 mjeseci života (žena) i 17
godina i 6 mjeseci mirovinskog staža,
6) u 2004. godini – 63 godine života
(muškarac), odnosno 58 godina života (žena) i 17 godina mirovinskog staža,
7) u 2005. godini – 63 godine i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 58 godina i 6 mjeseci života (žena) i 16
godina i 6 mjeseci mirovinskog staža,
8) u 2006. godini – 64 godine života
(muškarac), odnosno 59 godina života (žena) i 16 godina mirovinskog staža,
9) u 2007. godini – 64 godine i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 59 godina i 6 mjeseci života (žena) i 15
godina i 6 mjeseci mirovinskog staža.
Članak 179.
Iznimno od odredbe članka 30. ovoga
Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 40 godina
mirovinskog staža (muškarac), odnosno 35 godina mirovinskog staža (žena) i kada
navrši:
1) u 1999. godini – 55 godina i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 50 godina i 6 mjeseci života (žena),
2) u 2000. godini – 56 godina života
(muškarac), odnosno 51 godinu života (žena),
3) u 2001. godini – 56 godina i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 51 godinu i 6 mjeseci života (žena),
4) u 2002. godini – 57 godina života
(muškarac), odnosno 52 godine života (žena),
5) u 2003. godini – 57 godina i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 52 godine i 6 mjeseci života (žena),
6) u 2004. godini – 58 godina života (muškarac),
odnosno 53 godine života (žena),
7) u 2005. godini – 58 godina i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 53 godine i 6 mjeseci života (žena),
8) u 2006. godini – 59 godina života
(muškarac), odnosno 54 godine života (žena),
9) u 2007. godini – 59 godina i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 54 godine i 6 mjeseci života (žena).
Članak 180.
Osiguraniku – ženi koja ima manje od 40
godina mirovinskog staža pri određivanju visine starosne i prijevremene
starosne mirovine dodaje se staž osiguranja u trajanju do najviše 5 godina, s
tim da ukupni ostvareni i dodani mirovinski staž može iznositi najviše 40
godina i to:
1) u 1999. godini – 5 godina staža
osiguranja,
2) u 2000. godini – 4 godine staža
osiguranja,
3) u 2001. godini – 3 godine staža
osiguranja,
4) u 2002. godini – 2 godine staža
osiguranja,
5) u 2003. godini – 1 godina staža
osiguranja.
Članak 181.
(1) Iznimno od odredbe članka 30. ovoga
Zakona, osiguranicima kojima se do 31. prosinca 1998. staž osiguranja računao s
povećanim trajanjem, dobna granica propisana za stjecanje starosne mirovine
snižava se ovisno o stupnju povećanja staža i to:
1) po jednu godinu za svakih 6 godina
staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 14
mjeseci staža osiguranja,
2) po jednu godinu za svakih 5 godina
staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 15
mjeseci staža osiguranja,
3) po jednu godinu za svake 4 godine
staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 16
mjeseci staža osiguranja,
4) po jednu godinu za svake 3 godine
staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 18
mjeseci staža osiguranja.
(2) Brisan.
Odredbom članka 5.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 79/07, stupio na snagu 1. siječnja 2008., brisan stavak 2.
Članak 182.
Iznimno od odredbe članka 31. ovoga
Zakona, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši
35 godina mirovinskog staža (muškarac), odnosno 30 godina mirovinskog staža
(žena) i kada navrši:
1) u 1999. godini – 55 godina i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 50 godina i 6 mjeseci života (žena),
2) u 2000. godini – 56 godina života
(muškarac), odnosno 51 godinu života (žena),
3) u 2001. godini – 56 godina i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 51 godinu i 6 mjeseci života (žena),
4) u 2002. godini – 57 godina života
(muškarac), odnosno 52 godine života (žena),
5) u 2003. godini – 57 godina i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 52 godine i 6 mjeseci života (žena),
6) u 2004. godini – 58 godina života
(muškarac), odnosno 53 godine života (žena),
7) u 2005. godini – 58 godina i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 53 godine i 6 mjeseci života (žena),
8) u 2006. godini – 59 godina života
(muškarac), odnosno 54 godine života (žena),
9) u 2007. godini – 59 godina i 6
mjeseci života (muškarac), odnosno 54 godine i 6 mjeseci života (žena).
Članak 183.
Polazni faktor za određivanje
prijevremene starosne mirovine prema članku 182. ovoga Zakona, utvrđuje se tako
da se polazni faktor iz članka 78. stavak 2. ovoga Zakona za svaki kalendarski
mjesec umanjuje za 0,34% osiguraniku prije navršene dobi iz članka 178. ovoga
Zakona.
Odredbom članka 35.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomično izmijenjen članak
183.
Članak 184.
(1) Na temelju vrijednosnih bodova
utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema članku 75. do 77. ovoga Zakona,
računaju se najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi koje je osiguranik
ostvario u bilo kojih uzastopnih:
1) u 1999.
godini 10 godina,
2) u 2000.
godini 13 godina,
3) u 2001.
godini 16 godina,
4) u 2002.
godini 19 godina,
5) u 2003.
godini 22 godine,
6) u 2004.
godini 25 godina,
7) u 2005.
godini 28 godina,
8) u 2006.
godini 31 godinu,
9) u 2007.
godini 34 godine,
10) u 2008.
godini 37 godina,
11) u 2009.
godini 40 godina.
(2) Najpovoljniji prosječni vrijednosni
bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. ovoga
članka podijeli s razdobljem za koje su obračunati.
(3) Ukupni vrijednosni bodovi utvrđuju
se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim
vrijednosnim bodovima iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 185.
(1) Osobe koje nakon 31. prosinca 1998.
nemaju svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu, ali su svojstvo osiguranika
imale prema prijašnjim propisima, mogu ostvariti prava iz mirovinskog
osiguranja pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.
(2) Kao osobe koje su imale svojstvo
osiguranika, prema odredbi stavka 1. ovoga članka, smatraju se i osobe koje su
bile osigurane kod inozemnog nositelja socijalnog osiguranja u zemlji s kojom
je sklopljen međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju.
(3) Pravo na obiteljsku mirovinu, pod
uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, mogu ostvariti članovi obitelji osobe iz
stavka 1. i 2. ovoga članka, kao i članovi obitelji korisnika mirovine
ostvarene prema prijašnjim propisima, ako ispunjavaju uvjete propisane ovim
Zakonom za članove obitelji.
Članak 186.
(1) Staž osiguranja navršen do 8.
listopada 1991. prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih
osiguranika (»Narodne novine«, br. 53/91.) računat će se hrvatskom državljaninu
u mirovinski staž radi ostvarivanja prava prema ovome Zakonu.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka se
ne primjenjuje ako je osoba na temelju navedenog razdoblja osiguranja ostvarila
pravo na mirovinu izvan hrvatskoga mirovinskog osiguranja.
Članak 187.
(1) Danom početka primjene ovoga
Zakona, Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske,
Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika
Hrvatske i Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih
poljoprivrednika Hrvatske prestaju s radom.
(2) Do dana početka primjene ovoga
Zakona upravni odbori republičkih fondova iz stavka 1. ovoga članka sastavit će
zaključne obračune republičkih fondova.
(3) Danom početka primjene ovoga Zakona
započinje s radom Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji preuzima
sredstva, prava i obveze tih fondova i radnike Republičkog fonda mirovinskog i
invalidskog osiguranja radnika Hrvatske.
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomično izmijenjen stavak 3.
(4) U roku od 15 dana od dana stupanja
na snagu ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske sukladno odredbama ovoga Zakona
imenovat će Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i
ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji su dužni i ovlašteni
pod nadzorom Vlade Republike Hrvatske obaviti pripreme za početak rada
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, te podnijeti prijavu za upis
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u sudski registar. Upravno vijeće
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ovlašteno je obavljati poslove u
svezi s početkom rada Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ako je
imenovano najmanje devet njegovih članova, koji donose odluke većinom glasova.
Stručne i administrativne poslove za potrebe Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje obavljat će direktor Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog
osiguranja radnika Hrvatske i radnici tog Republičkog fonda.
Odredbom članka 44.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomično izmijenjen stavak 4.
(5) U roku od 45 dana od dana stupanja
na snagu ovoga Zakona Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
donijet će Statut Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i dostaviti ga na
potvrdu Hrvatskom državnom saboru.
(6) Do dana početka primjene ovoga
Zakona Vlada Republike Hrvatske, ministar nadležan za mirovinsko osiguranje i
Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donijet će provedbene
propise za provođenje ovoga Zakona.
Članak 188.
(1) Poljoprivrednici uključeni u
mirovinsko i invalidsko osiguranje na osnovi Zakona o mirovinskom i invalidskom
osiguranju individualnih poljoprivrednika (»Narodne novine«, br. 26/83.,
57/83., 47/86., 40/90. i 96/93.), koji na dan 1. siječnja 1999. ne ispunjavaju
uvjete koji se tiču katastarskog i drugog prihoda iz članka 12. stavka 1. točke
3. ovoga Zakona, mogu istupiti iz osiguranja, ako zahtjev za prestanak
osiguranja podnesu najkasnije do 31. prosinca 1999.
(2) Prestanak osiguranja u smislu
stavka 1. ovoga članka utvrdit će se rješenjem od prvoga dana idućega mjeseca
nakon podnošenja zahtjeva za prestanak osiguranja.
Članak 189.
Matična evidencija ustanovljena i
vođena prema propisima koji su važili do 31. prosinca 1998., vodit će se na
način utvrđen ovim Zakonom.
Članak 190.
(1) Postupak za ostvarivanje prava iz
mirovinskog i invalidskog osiguranja koja se ostvaruju do 31. prosinca 1998.,
kao i postupak za utvrđivanje mirovinskog staža pokrenut do 31. prosinca 1998.,
završit će se prema propisima koji su važili do toga dana.
(2) Upravni sporovi u svezi sa stavkom
1. ovoga članka dovršit će se prema propisima koji su važili do 31. prosinca
1998.
Članak 191.
(1) Korisnicima prava na novčanu
naknadu za tjelesno oštećenje koje je uzrokovano ozljedom na radu ili
profesionalnom bolešću, koji su pravo na novčanu naknadu zbog tjelesnog
oštećenja ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji
su važili do 31. prosinca 1998., odredit će se po službenoj dužnosti naknada
zbog tjelesnog oštećenja.
(2) Ako je prema propisima o
mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998.
priznato pravo na novčanu naknadu zbog dva ili više tjelesnih oštećenja, od
kojih je jedno ili više njih uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom
bolešću, a drugo tjelesno oštećenje uzrokovano bolešću ili ozljedom izvan rada,
naknada zbog tjelesnog oštećenja odredit će se po službenoj dužnosti samo zbog
ozljede na radu ili profesionalne bolesti, prema odredbama ovoga Zakona, ako je
to za korisnika povoljnije.
(3) Naknada zbog tjelesnog oštećenja
određena prema stavku 1. i 2. ovoga članka pripada od 1. siječnja 1999.
Članak 192.
Iznimno od odredbe članka 103. stavka
1. točke 4. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 38/95., 54/95. i 65/95.)
ugovor o radu ne prestaje dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog
profesionalne nesposobnosti za rad.
Članak 193.
Danom početka primjene ovoga Zakona sve
stvari, prava, dionice ili udjeli, novac i ostala sredstva na kojima je pravo
vlasništva ili raspolaganja imao ili će steći Republički fond mirovinskog i
invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Republički fond mirovinskog i
invalidskog osiguranja samostalnih privrednika Hrvatske i Republički fond
mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske i
njihovi pravni prednici, postaju vlasništvo Zavoda.
Članak 194.
Na dan početka primjene ovoga Zakona
prestaje važiti:
1) Zakon o preuzimanju saveznih zakona
iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja koji se u Republici Hrvatskoj
primjenjuju kao republički zakoni (»Narodne novine«, br. 53/91.),
2) Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju
(»Narodne novine«, br. 26/83., 5/86., 42/87., 34/89., 57/89., 40/90., 9/91.,
26/93., 96/93., 44/94. i 59/96.),
3) Zakon o mirovinskom i invalidskom
osiguranju individualnih poljoprivrednika (»Narodne novine«, br. 26/83.,
49/83., 57/83., 47/86., 40/90., 26/93. i 96/93.),
4) Zakon o posebnim uvjetima za
stjecanje mirovina radnika zaposlenih u rudnicima ugljena na teritoriju
Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 40/73.),
5) Zakon o ostvarivanju prava iz
mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA (»Narodne novine«,
br. 96/93.),
6) Zakon o usklađivanju mirovina i
drugih novčanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, te
upravljanju fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja (»Narodne novine«,
br. 20/97. i 69/98.),
7) Članak 35. Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 90/96.).
Članak 195.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od
dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjivat će se od 1. siječnja 1999.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(Zakon o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine« br. 127/00,
stupio na snagu 20. prosinca 2000.)
Članak 2.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave
u »Narodnim novinama«, a primjenjivat će se od 1. siječnja 2001.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(Zakon o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine« br. 59/01,
stupio na snagu 30. lipnja 2001.)
Članak 2.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave
u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. srpnja 2001.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(Zakon o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine« br. 109/01,
stupio na snagu 19. prosinca 2001.)
Članak 2.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
po službenoj će dužnosti donijeti novo rješenje o smanjenoj svoti mirovine
prema članku 1. ovoga Zakona.
Članak 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana
od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2002.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002.)
Članak 36.
(1) Korisniku prava na zaštitni dodatak
uz mirovinu kojem se osigurava to pravo na temelju članka 172. stavka 1. Zakona
o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 102/98., 127/00., 59/01. i
109/01.) i koji ostvari pravo na mirovinu primjenom međunarodnog ugovora o
socijalnom osiguranju, prestaje pravo na zaštitni dodatak ako mu mirovina
zajedno s mirovinom ostvarenom na temelju međunarodnog ugovora o socijalnom
osiguranju prelazi graničnu svotu najnižeg mirovinskog primanja prema kojoj je
određen zaštitni dodatak.
(2) Korisniku zaštitnog dodataka uz
mirovinu, koji je ostvario i pravo na mirovinu primjenom međunarodnog ugovora o
socijalnom osiguranju od 1. siječnja 1999. do dana stupanja na snagu ovoga
Zakona, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj će dužnosti
donijeti rješenje o prestanku prava na zaštitni dodatak prema odredbi stavka 1.
ovoga članka.
(3) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga
članka pravo na zaštitni dodatak prestaje prvog dana sljedećeg mjeseca od
mjeseca u kojemu je doneseno rješenje.
Članak 37.
(1) Korisniku mirovine kojemu se
isplaćuje dodatak uz mirovinu prema Zakonu o prenošenju sredstava Državnog
proračuna fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklađivanju
mirovina (»Narodne novine«, br. 102/98.) osigurava se isplata dodatka uz
mirovinu od 1. siječnja 2003. u svoti koja mu pripada u prosincu 2002. godine.
(2) Sredstva za isplatu dodatka uz
mirovinu iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.
Članak 38.
(1) Korisniku mirovine s prebivalištem
na teritoriju Republike Hrvatske, bivšem službeniku u saveznim tijelima bivše
SFR Jugoslavije osigurava se isplata mirovine u svoti koja mu je isplaćena odnosno
koja mu je pripadala na dan početka primjene ovoga Zakona.
Odredbom članka 6.
stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 30/04, stupio na snagu 9. ožujka 2004., djelomično
izmijenjen stavak 1.
(2) Mirovina iz stavka 1. ovoga članka
usklađuje se prema članku 86. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne
novine«, br. 102/98., 127/00., 59/01. i 109/01.).
(3) Korisniku mirovine s prebivalištem
na teritoriju Republike Hrvatske, bivšem službeniku u saveznim tijelima bivše
SFR Jugoslavije koji je u razdoblju od 8. listopada 1991. do dana početka
primjene ovoga Zakona ostvario pravo na mirovinu po osnovi zaposlenja u
tijelima državne vlasti Republike Hrvatske, od najmanje godinu dana, donijet će
se novo rješenje o mirovini kojim će se razdoblje provedeno u zaposlenju u
saveznim tijelima bivše SFR Jugoslavije utvrditi u mirovinski staž kao staž
osiguranja ostvaren u Republici Hrvatskoj.
Odredbom članka 6.
stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 30/04, stupio na snagu 9. ožujka 2004., dio teksta brisan.
(4) Osiguraniku službeniku tijela
državne vlasti Republike Hrvatske računa se u mirovinski staž kao staž
osiguranja ostvaren u Republici Hrvatskoj razdoblje provedeno u zaposlenju u
saveznim tijelima bivše SFR Jugoslavije, pod uvjetom da u vrijeme ostvarivanja
prava na mirovinu, prema propisima Republike Hrvatske ima hrvatsko
državljanstvo i da se nakon 8. listopada 1991. a najkasnije do 30. lipnja 1992.
zaposlio u tijelima državne vlasti Republike Hrvatske, te u tom zaposlenju
proveo najmanje pet godina.
Odredbom članka 6.
stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
»Narodne novine« br. 30/04, stupio na snagu 9. ožujka 2004., u stavku 4. dio
teksta brisan.
(5) Odredba stavka 3. i 4. ovoga članka
ne primjenjuje se ako je na temelju navedenog staža osiguranja ostvareno pravo
na mirovinu izvan hrvatskog mirovinskog osiguranja.
(6) Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje će rješenjem utvrditi svotu mirovine iz stavka 1. i 3. ovoga članka
na dan početka primjene ovoga Zakona, na zahtjev korisnika mirovine.
(7) Za mirovinu iz stavka 1. ovoga
članka, odnosno dio mirovine ostvarene temeljem staža osiguranja iz stavka 3. i
4. ovoga članka sredstva se osiguravaju u državnom proračunu.
Članak 39.
(1) Korisniku invalidske mirovine zbog
profesionalne nesposobnosti za rad, kojem je ta mirovina određena primjenom
mirovinskog faktora iz članka 80. stavka 1. točke 4. i članka 174. stavka 3.
točke 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 102/98.,
127/00., 59/01. i 109/01.), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će po
službenoj dužnosti ponovno odrediti invalidsku mirovinu zbog profesionalne
nesposobnosti za rad primjenom mirovinskog faktora iz članka 15. ovoga Zakona.
(2) Mirovina iz stavka 1. ovoga članka
pripada od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 40.
(1) Udovica čiji je bračni drug umro do
31. prosinca 1998. a do dana njegove smrti navršila je 40 godina života, može
steći pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši:
– u 2002. godini 47 godina života,
– u 2003. godini 47 godina i 6 mjeseci
života,
– u 2004. godini 48 godina života,
– u 2005. godini 48 godina i 6 mjeseci
života,
– u 2006. godini 49 godina života,
– u 2007. godini 49 godina i 6 mjeseci
života,
– u 2008. godini 50 godina života.
(2) Udovica koja je koristila pravo na
obiteljsku mirovinu do 31. prosinca 1998., a koja je tijekom korištenja prava
na tu mirovinu navršila 40 godina života, može ponovno steći pravo na obiteljsku
mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Iznimno od odredbe članka 62.
stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 102/98.,
127/00., 59/01. i 109/01.), udovica može steći pravo na obiteljsku mirovinu:
– ako je smrt bračnog druga nastupila u
1999. godini i ako je udovica u času njegove smrti navršila 40 godina i 6
mjeseci života – kada navrši 45 godina i 6 mjeseci života,
– ako je smrt bračnog druga nastupila u
2000. godini i ako je udovica u času njegove smrti navršila 41 godinu života –
kada navrši 46 godina života,
– ako je smrt bračnog druga nastupila u
2001. godini i ako je udovica u času njegove smrti navršila 41 godinu i 6
mjeseci života – kada navrši 46 godina i 6 mjeseci života,
– ako je smrt bračnog druga nastupila u
2002. godini i ako je udovica u času njegove smrti navršila 42 godine života –
kada navrši 47 godina života,
– ako smrt bračnog druga nastupi u
2003. godini i ako udovica u času njegove smrti navrši 42 godine i 6 mjeseci života
– kada navrši 47 godina i 6 mjeseci života,
– ako smrt bračnog druga nastupi u
2004. godini i ako udovica u času njegove smrti navrši 43 godine života – kada
navrši 48 godina života,
– ako smrt bračnog druga nastupi u
2005. godini i ako udovica u času njegove smrti navrši 43 godine i 6 mjeseci
života – kada navrši 48 godina i 6 mjeseci života,
– ako smrt bračnog druga nastupi u
2006. godini i ako udovica u času njegove smrti navrši 44 godine života – kada
navrši 49 godina života,
– ako smrt bračnog druga nastupi u
2007. godini i ako udovica u času njegove smrti navrši 44 godine i 6 mjeseci
života – kada navrši 49 godina i 6 mjeseci života.
(4) Pravo na obiteljsku mirovinu prema
ovome članku pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca od mjeseca u kojemu je
podnesen zahtjev za tu mirovinu.
Članak 41.
(1) Osiguranici koji su do dana
stupanja na snagu ovoga Zakona bili obvezno osigurani kao članovi kućanstva
poljoprivrednika ostaju obvezno osigurani kao poljoprivrednici ako ispunjavaju
uvjete utvrđene odredbama članka 3. i 4. ovoga Zakona
(2) Osiguranicima članovima kućanstva
poljoprivrednika iz stavka 1. ovoga članka koji ne ispunjavaju uvjete iz članka
3. i 4. ovoga Zakona svojstvo osiguranika prestaje s danom podnošenja zahtjeva
za prestanak svojstva osiguranika.
Članak 42.
U postupcima za ostvarivanje prava iz
mirovinskog osiguranja i u postupcima u upravnim sporovima koji nisu dovršeni
do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ne plaćaju se upravne i sudske
pristojbe.
Članak 43.
Opće akte iz članka 26. i 30. ovoga
Zakona Zavod će donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
Članak 44.
U cijelom tekstu Zakona o mirovinskom
osiguranju (»Narodne novine«, br. 102/98., 127/00., 59/01. i 109/01.)
– riječ »zaposlenik« u različitim
padežima zamjenjuje se riječju »radnik« u odgovarajućem padežu,
– iz naziva osiguranja »obvezno
mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane
štednje« riječi »za starost« brišu se.
Članak 45.
Postupke za obračun i naplatu doprinosa
za mirovinsko osiguranje, koji su pokrenuti do dana početka primjene ovoga
Zakona, dovršit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema propisima koji
su važili do toga dana.
Članak 46.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana
od dana objave u »Narodnim novinama«, a odredbe članka 5., 8., 12., 19., 21.,
22., 25., 27. – 34., 37., 38. i 45. primjenjuju se od 1. siječnja 2003.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 117/03, stupio na snagu 23. srpnja 2003.)
Članak 4.
(1) Osobe koje su do dana stupanja na
snagu ovoga Zakona bile zaposlene s nepunim radnim vremenom i provele 15 godina
u osiguranju mogu steći pravo na starosnu mirovinu prema odredbi članka 2.
ovoga Zakona.
(2) Pravo na starosnu mirovinu prema
stavku 1. ovoga članka pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca od mjeseca u
kojemu je podnijet zahtjev za mirovinu.
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave
u »Narodnim novinama«.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 30/04, stupio na snagu 9. ožujka 2004.)
Članak 4.
(1) Korisniku mirovine kojemu je
osigurana isplata dodatka uz mirovinu prema članku 37. Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 147/02.) u svotu
mirovine koja je isplaćena za mjesec ožujak 2004. godine uračunava se svota
toga dodatka i dalje se isplaćuje kao mirovina korisnika.
(2) Sredstva za isplatu razlike
mirovina prema stavku 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.
Članak 5.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
utvrdit će svotu mirovine prema članku 4. ovoga Zakona po službenoj dužnosti,
bez donošenja rješenja.
Članak 6.
U članku 38. Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 147/02.) u
stavku 1. iza riječi: »Jugoslavije« riječi: »koji je na te poslove bio upućen,
kao hrvatski kadar, od tijela državne vlasti Socijalističke Republike Hrvatske
i kojem se isplaćuje mirovina na temelju Zakona o isplati mirovina korisnicima
koji su mirovinu ostvarili u republikama bivše Socijalističke Federativne
Republike Jugoslavije (»Narodne novine«, br. 96/93.)« brišu se, a iza riječi:
»isplaćena« dodaju se riječi: »odnosno koja mu je pripadala«.
U stavku 3. iza riječi: »Jugoslavije«
riječi: »koji je na te poslove bio upućen, kao hrvatski kadar, od tijela
državne vlasti Socijalističke Republike Hrvatske i« brišu se.
U stavku 4. iza riječi: »Jugoslavije«
riječi: »na koje poslove je bio upućen, kao hrvatski kadar, od tijela državne
vlasti Socijalističke Republike Hrvatske« brišu se.
Članak 7.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona
prestaje važiti članak 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju (»Narodne novine«, br. 147/02.).
Članak 8.
Obvezuje se Odbor za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora da u roku 15 dana od donošenja ovoga Zakona utvrdi i izda
pročišćeni tekst Zakona o mirovinskom osiguranju.
Članak 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave
u »Narodnim novinama«, a odredba članka 4. primjenjuje se od 1. travnja 2004.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 177/04, stupio na snagu 1. siječnja 2005.)
Članak 29.
Obvezuje se Odbor za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o mirovinskom
osiguranju.
Članak 30.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim
novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2005.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005.)
Članak 7.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim
novinama«, a stupa na snagu 31. prosinca 2005.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 79/07, stupio na snagu 1. siječnja 2008.)
Članak 7.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
će do 31. prosinca 2008. po služenoj dužnosti, a počevši od 1. siječnja 2008.,
korisnicima mirovine koji su pravo na mirovinu ostvarili do dana stupanja na
snagu ovoga Zakona, ponovno odrediti mirovinu novim rješenjem primjenom ovoga
Zakona, ako je to za njih povoljnije.
Članak 8.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja
2008.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 35/08, stupio na snagu 28. ožujka 2008.)
Članak 7.
Pravo na obiteljsku mirovinu može
ostvariti osoba ako izvanbračna zajednica postoji na dan stupanja na snagu
ovoga Zakona, a trajala je najmanje tri godine.
Članak 8.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave
u »Narodnim novinama«.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«
br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010.)
Članak 26.
Iznimno od članka 30. Zakona o
mirovinskom osiguranju (članak 8. ovoga Zakona), pravo na starosnu mirovinu
stječe osiguranik (žena) kada navrši 15 godina mirovinskog staža i
– u 2010. godini – 60 godina života,
– u 2011. godini – 60 godina i 3
mjeseca života,
– u 2012. godini – 60 godina i 6
mjeseci života,
– u 2013. godini – 60 godina i 9
mjeseci života,
– u 2014. godini – 61 godinu života,
– u 2015. godini – 61 godinu i 3
mjeseca života,
– u 2016. godini – 61 godinu i 6
mjeseci života,
– u 2017. godini – 61 godinu i 9
mjeseci života,
– u 2018. godini – 62 godine života,
– u 2019. godini – 62 godine i 3
mjeseca života,
– u 2020. godini – 62 godine i 6
mjeseci života,
– u 2021. godini – 62 godine i 9
mjeseci života,
– u 2022. godini – 63 godine života,
– u 2023. godini – 63 godine i 3
mjeseca života,
– u 2024. godini – 63 godine i 6
mjeseci života,
– u 2025. godini – 63 godine i 9
mjeseci života,
– u 2026. godini – 64 godine života,
– u 2027. godini – 64 godine i 3
mjeseca života,
– u 2028. godini – 64 godine i 6
mjeseci života,
– u 2029. godini – 64 godine i 9
mjeseci života.
Članak 27.
Iznimno od članka 31. Zakona o
mirovinskom osiguranju (članak 9. ovoga Zakona), pravo na prijevremenu starosnu
mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši:
– u 2010. godini – 55 godina života i
30 godina mirovinskog staža,
– u 2011. godini – 55 godina i 3
mjeseca života i 30 godina i 3 mjeseca mirovinskog staža,
– u 2012. godini – 55 godina i 6
mjeseci života i 30 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža,
– u 2013. godini – 55 godina i 9
mjeseci života i 30 godina i 9 mjeseci mirovinskog staža,
– u 2014. godini – 56 godina života i
31 godinu mirovinskog staža,
– u 2015. godini – 56 godina i 3
mjeseca života i 31 godinu i 3 mjeseca mirovinskog staža,
– u 2016. godini – 56 godina i 6
mjeseci života i 31 godinu i 6 mjeseci mirovinskog staža,
– u 2017. godini – 56 godina i 9
mjeseci života i 31 godinu i 9 mjeseci mirovinskog staža,
– u 2018. godini – 57 godina života i
32 godine mirovinskog staža,
– u 2019. godini – 57 godina i 3
mjeseca života i 32 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža,
– u 2020. godini – 57 godina i 6
mjeseci života i 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža,
– u 2021. godini – 57 godina i 9
mjeseci života i 32 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža,
– u 2022. godini – 58 godina života i
33 godine mirovinskog staža,
– u 2023. godini – 58 godina i 3
mjeseca života i 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža,
– u 2024. godini – 58 godina i 6
mjeseci života i 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža,
– u 2025. godini – 58 godina i 9
mjeseci života i 33 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža,
– u 2026. godini – 59 godina života i
34 godine mirovinskog staža,
– u 2027. godini – 59 godina i 3
mjeseca života i 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža,
– u 2028. godini – 59 godina i 6
mjeseci života i 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža,
– u 2029. godini – 59 godina i 9
mjeseci života i 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža.
Članak 28.
(1) U razdoblju od stupanja na snagu
ovoga Zakona do 31. prosinca 2029. godine, iznimno od članka 78. Zakona o
mirovinskom osiguranju (članak 13. stavak 1. ovoga Zakona), osiguraniku ženi,
koja stječe pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, polazni faktor za
određivanje te mirovine iznosi:
u 2010. godini:
– s navršenih do 31 godinu mirovinskog
staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršene 32 godine mirovinskog
staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršene 33 godine mirovinskog
staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršene 34 godine mirovinskog staža:
0,19% po mjesecu,
– s navršenih 35 i više godina
mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2011. godini:
– s navršenih do 31 godinu i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršene 32 godine i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršene 33 godine i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršene 34 godine i 3 mjeseca
godine mirovinskog staža:0,19% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina i 3 mjeseca i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2012. godini:
– s navršenih do 31 godinu i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršene 32 godine i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršene 33 godine i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršene 34 godine i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina i 6 mjeseci i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2013. godini:
– s navršenih do 31 godinu i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršene 32 godine i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršene 33 godine i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršene 34 godine i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina i 9 mjeseci i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2014. godini:
– s navršene do 32 godine mirovinskog
staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršene 33 godine mirovinskog
staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršene 34 godine mirovinskog
staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina mirovinskog
staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i više
mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2015. godini:
– s navršene do 32 godine i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršene 33 godine i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršene 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog
staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i 3 mjeseca i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2016. godini:
– s navršene do 32 godine i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršene 33 godine i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršene 34 godine i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i 6 mjeseci i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2017. godini:
– s navršene do 32 godine i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršene 33 godine i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršene 34 godine i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i 9 mjeseci i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2018. godini:
– s navršene do 33 godine mirovinskog
staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršene 34 godine mirovinskog
staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina mirovinskog
staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina mirovinskog
staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina i više
mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2019. godini:
– s navršene do 33 godine i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršene 34 godine i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina i 3 mjeseca i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2020. godini:
– s navršene do 33 godine i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršene 34 godine i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina i 6 mjeseci i više
mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2021. godini:
– s navršene do 33 godine i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršene 34 godine i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina i 9 mjeseci i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2022. godini:
– s navršenih do 34 godine mirovinskog
staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina mirovinskog
staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina mirovinskog
staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina mirovinskog
staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 38 godina i više
mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2023. godini:
– s navršenih do 34 godine i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 38 godina i 3 mjeseca i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2024. godini:
– s navršenih do 34 godine i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 38 godina 6 mjeseci i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2025. godini:
– s navršenih do 34 godine i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršenih 35 godina i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 38 godina i 9 mjeseci i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2026. godini:
– s navršenih do 35 godina mirovinskog
staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina mirovinskog
staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina mirovinskog
staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 38 godina mirovinskog
staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 39 godina i više
mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2027. godini:
– s navršenih do 35 godina i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 38 godina i 3 mjeseca
mirovinskog staža: 0,19 po mjesecu,
– s navršenih 39 godina i 3 mjeseca i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2028. godini:
– s navršenih do 35 godina i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 38 godina i 6 mjeseci
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 39 godina i 6 mjeseci i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
u 2029. godini:
– s navršenih do 35 godina i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
– s navršenih 36 godina i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,29% po mjesecu,
– s navršenih 37 godina i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,24% po mjesecu,
– s navršenih 38 godina i 9 mjeseci
mirovinskog staža: 0,19% po mjesecu,
– s navršenih 39 godina i 9 mjeseci i
više mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu.
(2) U razdoblju od stupanja na snagu
ovoga Zakona do 31. prosinca 2029. godine, iznimno od članka 78. Zakona o mirovinskom
osiguranju (članak 13. stavak 2. ovoga Zakona), osiguraniku ženi koja prvi put
stječe pravo na mirovinu, polazni faktor za određivanje starosne mirovine nakon
navršene starosne dobi iz članka 26. ovoga Zakona, povećava se za postotak iz
članka 13. stavka 3. ovoga Zakona za svaki mjesec koji je protekao od navedene
navršene starosne dobi do dana ostvarivanja prava, a najviše za pet godina.
Članak 29.
U razdoblju od stupanja na snagu ovoga
Zakona do 31. prosinca 2029. godine, osiguraniku ženi, za stjecanje prava na
starosnu mirovinu, snižava se dobna granica za tu mirovinu na temelju staža
osiguranja s povećanim trajanjem prema dobnoj granici određenoj člankom 26.
ovoga Zakona.
Članak 30.
(1) Osiguranici – poljoprivrednici iz
članka 12. Zakona o mirovinskom osiguranju zatečeni u obveznom mirovinskom
osiguranju na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, koji nisu obuhvaćeni
mirovinskim osiguranjem prema članku 3. ovoga Zakona, mogu na svoj zahtjev
istupiti iz toga osiguranja.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga
članka, mirovinsko osiguranje prestaje s posljednjim danom mjeseca u kojemu je
podnesen zahtjev za istup iz osiguranja.
Članak 31.
Ministar nadležan za mirovinsko
osiguranje će u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
donijeti pravilnik iz članka 7. ovoga Zakona.
Članak 32.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim
novinama«, a stupa na snagu 1. studenoga 2010.