PRAVILNIK O POREZU NA DOBIT
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15)
Na snazi i primjenjuje se od 24. prosinca 2015. osim odredbi članka 46. stavka 2. i članka 47.b koje se primjenjuju od 1. siječnja 2016.
I. OPĆA ODREDBA
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje
provedba Zakona o porezu na dobit (dalje u tekstu: Zakon).
II. POREZNI OBVEZNIK
1. Porezni obveznik pravna osoba
Članak 2.
(1) Porezni obveznik u smislu članka 2. stavak 1.
Zakona jest
trgovačko društvo i druga pravna osoba. Za prosudbu o tome je li druga pravna
osoba koja nije navedena u članku 2. stavak 6. Zakona porezni obveznik, bitno
je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti
i njezin pravni status. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja
dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju te na temelju
podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju
s ostvarenim rezultatom.
(2) Porezni obveznik je i poslovna jedinica iz članka 4. Zakona kojoj je mjesto poslovanja u slobodnoj
zoni.
2. Porezni obveznik fizička osoba
Članak 3.
(1) Fizička osoba iz članka 2. stavak 3.
Zakona koja želi
plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu
izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću
kalendarsku godinu.
(2) Fizička osoba koja je ispunila uvjet iz članka 2. stavka 4.
točke 1. Zakona ili
dva od tri navedena uvjeta u članku 2. stavku 4. točki 2. Zakona, o tome pisano
izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja tekuće godine u kojoj su
ispunjeni propisani uvjeti, a najkasnije dvadeset (20) dana po isteku poreznog
razdoblja odnosno kalendarske godine. Na isti način postupa i nositelj
zajedničke samostalne djelatnosti.
(3) U porezne obveznike fizičke osobe iz stavka
2. ovoga članka, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe koje ostvaruju
dohodak od samostalnih djelatnosti.
(4) Obveza plaćanja poreza na dobit, fizičkim
osobama iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, počinje teći istekom poreznog
razdoblja u kojemu su dostavili izjavu iz članka 2. stavka 3.
Zakona ili u
kojemu su ispunili uvjete iz članka 2. stavka 4. Zakona.
(5) Fizička osoba iz članka 2. stavka 3.
i 4. Zakona, koja
ispunjava uvjete iz članka 29. stavka
5. Zakona i koja
želi plaćati porez na dohodak umjesto poreza na dobit, o tome dostavlja pisanu
izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja godine u kojoj je ispunila
navedene uvjete, a najkasnije dvadeset (20) dana po isteku poreznog razdoblja
odnosno kalendarske godine.
2.1. Utvrđivanje uvjeta za status poreznog obveznika fizičke osobe
Članak 4.
(1) Poreznim obveznicima iz članka 2. stavak 4.
Zakona smatraju se
i fizičke osobe koje obavljaju zajedničku djelatnost, neovisno o broju osoba
supoduzetnika.
(2) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 1.
ovoga članka dužan je postupiti na način propisan člankom 3. ovoga Pravilnika.
2.1.1. Dugotrajna imovina i primici (prihodi)pri promjeni metode oporezivanja
Članak 5.
(1) Vrijednost dugotrajne imovine iz članka 2. stavak 4.
Zakona utvrđuje se
na temelju podataka iz Popisa dugotrajne imovine, Obrazac DI, na dan 31.
prosinca godine koja prethodi promjeni metode oporezivanja.
(2) Vrijednost dugotrajne imovine, za potrebe iz članka 2. stavak 4.
Zakona, utvrđuje se u
visini neotpisane odnosno neto vrijednosti, ako je u korisnom vijeku trajanja
otpisivana primjenom linearne metode i primjenom propisanih osnovnih amortizacijskih
stopa, bez propisima dopuštenih povećanih stopa.
(3) Ako je imovina otpisivana prema drugoj
metodi i porezno priznatim ili nepriznatim povećanim amortizacijskim stopama,
tada se vrijednost dugotrajne imovine (samo za potrebe promjene metode oporezivanja)
utvrđuje primjenom stopa i metode navedene u stavku 2. ovoga članka, kroz
korisni vijek trajanja na trošak nabave. Na isti način postupa se i ako su se
primjenjivale niže amortizacijske stope.
4) Ukupni primitak iz članka 2. stavak 4.
točka 1. Zakona čine
primici utvrđeni na način propisan u Zakonu o porezu na dohodak. U ukupni
primitak ne uključuje se porez na dodanu vrijednost.
3. Ostali porezni obveznici
Članak 6.
(1) U postupku utvrđivanja obavljanja
gospodarske djelatnosti osoba iz članka 2. stavka 5.
i 6. Zakona, a čije bi
neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu potrebno
je utvrditi obavlja li se ta djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja
dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Neovisno o tome imali li
određena osoba u svojim aktima o osnivanju za cilj ostvarivanje dobiti ili samo
prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara
i usluga na tržištu, smatra se da ona obavlja djelatnost na način i uz uvjete
po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja
dobiti.
(2) Ako osobe iz članka 2. stavka 5.
i 6. Zakona ne
prijave početak obavljanja gospodarske djelatnosti, nadležna ispostava Porezne
uprave rješenjem će, sukladno članku 2. stavak 7. Zakona, utvrditi obvezu
plaćanja poreza na dobit za tu djelatnost u slučajevima kada prema stavku 1.
ovoga članka utvrdi da bi neoporezivanje te djelatnosti dovelo do stjecanja
neopravdanih povlastica na tržištu.
4. Poslovne jedinice
Članak 7.
(1) Razdobljem od tri mjeseca zaredom iz članka 4. stavak 4.
Zakona, smatra se
kontinuirano razdoblje u kojemu jedan mjesec slijedi drugi, pri čemu se prekidi
do tjedan (sedam) dana ne smatraju prekidom kontinuiteta. Vremenski kontinuitet
od tri mjeseca zaredom računa se u vremenskom trajanju nekog projekta (posla),
neovisno o broju osoba koje rade na projektu (poslu).
(2) Ako ista osoba ili više osoba ispuni uvjet
iz stavka 1. ovoga članka na jednom i s njim povezanom projektu, te stekne
status poslovne jedinice, a usporedo radi na drugim nepovezanim projektima
(poslovima), ali kraće razdoblje od propisanog u stavku 1. ovoga članka,
poslovna jedinica je obveznik poreza na dobit i za sve druge projekte.
(3) Ne smatra se poslovnom jedinicom iz stavka
1. ovoga članka obavljanje poslova osoba izaslanih u tuzemstvo, koji su
obveznici poreza na dohodak iz članka 14. stavak
1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak.
(4) Poslovna jedinica inozemnog poduzetnika iz članka 4. stavka 1.
Zakona i stavka 1.
ovoga članka, dužna je u roku od 8 dana od dana početka obavljanja djelatnosti
prijaviti se u Poreznu upravu radi utvrđivanja poreznih obveza i dodijele
poreznog broja odnosno osobnog identifikacijskog broja. Obveza poreza na dobit
utvrđuje se uzimajući u obzir članak 4. Zakona, ugovore o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja i druge međunarodne ugovore.
(5) Inozemni poduzetnici, kojima u skladu s člankom 4. stavcima
5. i 6. Zakona,
ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugim međunarodnim
ugovorim, nije utvrđena obveza plaćanja poreza na dobit, dužni su, ukoliko dođe
do promjene u obavljanju djelatnosti na način da te promjene dovode do
utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit, radi utvrđivanja poreznih obveza
postupiti prema stavku 4. ovoga članka.
(6) Poslovna jedinica iz članka 4. stavka 2.
Zakona, čiju djelatnost
zbog primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili međunarodnih
ugovora, Republika Hrvatska nema pravo oporezivati, dužna je postupiti prema
stavku 4. ovoga članka odnosno prijaviti početak obavljanja djelatnosti,
neovisno o tome što se istima ne može utvrditi obveza plaćanja poreza na dobit.
Poslovna jedinica obvezna je postupiti i u skladu sa stavkom 5. ovoga članka
ukoliko nastanu promjene u obavljanju djelatnosti.
(7) Inozemni poduzetnici iz stavka 5. i 6. ovoga
članka dostavljaju u Poreznu upravu, nakon isteka poslovne godine, a najkasnije
u roku propisanom za predaju prijave poreza na dobit, pisanu izjavu o načinu
obavljanja djelatnosti, a koja osobito sadrži opis aktivnosti i djelatnosti
koje se obavljaju u Republici Hrvatskoj.
Članak 8.
Brisan.
III. POREZNA OSNOVICA
1. Prihodi
Članak 9.
(1) Prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno
razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1. Zakona,
smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra,
obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine
ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga
razdoblja. Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja dobiti i
svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S revalorizacijskim
pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za vrijednosna usklađenja
financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.
(2) Ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne
smatra se oporezivim prihodom pod uvjetima propisanima člankom 10. ovoga
Pravilnika.
(3) U poreznu osnovicu iz članka 5. stavak 1. Zakona uključuju
se i dobici od otuđenja dionica i udjela u kapitalu.
(4) Prihodi nastali kod poreznog obveznika od ulaganja ne oporezuju se ako bi
došlo do dvostrukog oporezivanja, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva
u koje se ulaže.
(5) Ukidanje revalorizacijske pričuve radi pokrića gubitka u stečajnom postupku koji se zaključuje prihvaćanjem stečajnog plana ne predstavlja prihod niti se njime povećava porezna osnovica.
2. Ulaganje člana društva i dioničara
Članak 10.
(1) Pod ulaganjem dioničara ili člana društva u
neupisani kapital društva, poreznog obveznika, prema članku 9. stavak 2. ovoga
Pravilnika, razumijeva
se ulaganje u novcu, stvarima i pravima predanim društvu na raspolaganje u
poslovne svrhe, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti društva. O ulaganju
mora postojati društveni ugovor ili druga pisana isprava.
(2) Ako se ulaganje člana društva ili dioničara
ne registrira kao povećanje temeljnoga kapitala, bitno je da ulaganje osigura
status imovine društva. Smatra se da je ulaganje steklo status imovine društva
ako na temelju takova ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva,
te da društvo imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Neograničeno
raspolaganje imovinom podrazumijeva da se na društvo prenosi pravo činjeničnog
(faktičkog) vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti dobra društvu,
sukladno odredbi članka 34. Općeg
poreznog zakona.
(3) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku
stvari i prava dugotrajne imovine procjenjuje se po usporedivoj tržišnoj
vrijednosti. Pod usporedivom tržišnom vrijednosti razumijeva se cijena koja bi
se u trenutku ulaganja mogla postići na tržištu, a prvenstveno je mjerodavna
cijena nove nabave. Ako se cijena nove nabave ne može pouzdano utvrditi, treba
usporedivu tržišnu vrijednost procijeniti.
(4) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku
stvari kratkotrajne imovine procjenjuje se prema troškovima proizvodnje ili
cijeni nove nabave u trenutku ulaganja. Kao cijene nove nabave mjerodavne su
cijene onoga tržišta na kojemu bi porezni obveznik nabavljao kada te predmete
ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave ne mogu ili ne
mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.
(5) Kao podloga za procjenu usporedive tržišne
vrijednosti mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti za uložena dobra.
Ako su se cijene istih ili sličnih dobara ranije procijenjenih povisile ili
snizile, to pri novoj procjeni treba uzeti u obzir. Ako se korisnost nekoga
dobra u odnosu na raniju procjenu smanjila, to treba putem otpisa uzeti u
obzir.
(6) Dobra koja nisu nova, za koja se tržišna
vrijednost ne može ili ne može pouzdano utvrditi jer se rabljenim dobrima ne
trguje ili se trguje rijetko, mogu se procijeniti na osnovi tržišne cijene za
nova ista ili slična dobra, s tim da njihovu potrošenost (smanjenu korisnost)
treba putem otpisa uzeti u obzir.
(7) Ako je rezultat procjene prema stavcima 5. i
6. ovoga članka očito netočan, procjena se ne smije primijeniti. Očitu
netočnost dokazuje onaj tko ju je utvrdio.
(8) Ne smatra se ulaganjem u smislu stavka 1.
ovoga članka ako se imovina dioničara ili člana društva koristi u društvu kao
tuđa, koja je društvu dana u najam, zakup, pozajmicu ili posudbu.
3. Rashodi
Članak 11.
(1) Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje
porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1.
Zakona, smatraju se
smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili
stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala a u svrhu
povećanja prihoda odnosno dobiti.
(2) Rashodima se ne smatra smanjenje kapitala po
osnovi povrata i raspodjele ulagačima ako je učinjeno u skladu s propisima koji
uređuju to područje.
(3) Rashodi kod ulagača temeljem kojih bi
nastalo dvostruko smanjenje porezne osnovice ili dvostruko stvaranje poreznog
gubitka, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže, ne
priznaju se.
(4) Rashodima poreznog razdoblja smatraju se i
rashodi utvrđeni na način i pod uvjetima propisanimčlankom 5. stavkom
5. Zakona, te propisima
o porezu na dohodak.
IV. SMANJENJE POREZNE OSNOVICE
1. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti
Članak 12.
(1) Porezna osnovica iz članka 5. stavka 1. Zakona umanjuje
se za prihode od dividendi i udjela u dobiti primljene od poduzetnika temeljem
udjela u kapitalu, a koji su utvrđeni u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 1.
Zakona.
(2) Porezni obveznik koji u godišnjoj prijavi poreza na dobit iskazuje
umanjenje porezne osnovice po osnovi primljenih dividendi i udjela u dobiti, uz
prijavu poreza na dobit dostavlja:
1. dokaz o stečenom udjelu u kapitalu isplatitelja,
2. evidenciju o danim zajmovima povezanim osobama i iznosima iskazanih prihoda po
osnovi danih zajmova,
3. ako je isplatitelj nerezident, dokaz da isti ispunjava uvjete navedene u članku 6. stavku 1. točki 1. podtočki
1.1. a) i 1.1. b) Zakona,
4. dokaz o rezidentnosti isplatitelja, osim ako je isplatitelj rezident
Republike Hrvatske i
5. izjavu isplatitelja da te prihode od dividendi i udjela u dobiti koje je
isplatio poreznom obvezniku nije u zemlji svoje rezidentnosti iskazao kao
porezno priznati rashod.
(3) Priloge iz stavka 2. točaka 1. do 5. porezni obveznik dostavlja samo
jednom, osim ako dođe do promjene podataka.
(4) Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti rezident EU, smatra se
da ispunjava uvjete iz članka 6. stavka 1. točke 1.
podtočke 1.1. a) Zakona ako je obveznik plaćanja poreza na
dobit prema odredbama Zakona ili istovjetne vrste poreza prema popisu u Dodatku
F, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika te da ispunjava uvjete iz članka 6.
stavka 1. točke 1. podtočke 1.1. b) Zakona ako je osnovan kao društvo pravnog
oblika navedenog u Dodatku E, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(5) Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti rezident zemlje izvan
EU, tada je kao dokaz iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, potrebno dostaviti od
nadležnih institucija potvrdu ili drugu vjerodostojnu ispravu kojom se dokazuje
način plaćanja poreza i pravni oblik isplatitelja.
(6) Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti obveznik poreza po
tonaži broda, smatra se da su ispunjeni uvjeti iz članka 6. stavka 1. točke 1.
podtočke 1.1. a) Zakona.
(7) Odredbe ovoga članka, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 1. Zakona i člankom 9. stavkom 4. ovoga Pravilnika, na istovjetan se način primjenjuju na prihode od dividendi i udjela u dobiti u slučaju kada se za ulaganja primjenjuje metoda udjela.
1.a Porezna olakšica za reinvestiranu dobit
Članak 12.a
(1) Pravo na umanjenje porezne osnovice za
reinvestiranu dobit prema članku 6. stavku 1.
točki 6. i stavku 5. Zakona mogu ostvariti porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju
ostvarili dobit prije uvećanja i umanjenja prema članku 5. stavku 1.
Zakona ukoliko je:
1. tijekom poreznog razdoblja za koje se podnosi
porezna prijava, izvršeno investiranje u dugotrajnu imovinu prema članku 6.
stavku 5. Zakona,
2. tijekom poreznog razdoblja za koje se podnosi
porezna prijava, te u trenutku podnošenja prijave poreza na dobit ili
podnošenja druge vjerodostojne dokumentacije, zadržan broj radnika utvrđen na
početku toga razdoblja,
3. dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja za
koje se podnosi prijava poreza na dobit uporabljena za povećanje temeljnog
kapitala, a minimalno u iznosu izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu
tijekom toga poreznog razdoblja,
4. u sudskom registru, sukladno posebnim
propisima, upisano povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti
odnosno minimalno u visini izvršenih investicija,
5. dobit ostvarena izvan bankarskog odnosno
financijskog nebankarskog sektora.
(2) Porezni obveznik koji iskazuje umanjenje
porezne osnovice za reinvestiranu dobit dostavlja uz prijavu poreza na dobit:
1. popis nabavljene dugotrajne imovine i
vjerodostojnu dokumentaciju o izvršenim investicijama u dugotrajnu imovinu,
2. dokaz da je u sudskom registru upisano
povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti ili najkasnije u
roku od 6 mjeseci od proteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit, i
3. izjavu da temeljem istih izvršenih
investicija u dugotrajnu imovinu ne koristi porezne poticaje prema posebnom
propisu kojim se uređuje poticanje investicija odnosno ulaganja, uz popis
dugotrajne imovine uključene u projekte prema tom propisu.
(3) Porezni obveznik koji ne dostavi dokaz iz članka 6. stavka 6.
Zakona i stavka 2.
točke 2. ovoga članka u propisanom roku ili smanji broj radnih mjesta, obvezan
je izvršiti ispravak prijave poreza na dobit za razdoblje u kojem je iskazao
umanjenje porezne osnovice.
(4) Pri utvrđivanju prava na umanjenje porezne
osnovice za reinvestiranu dobit, porezni obveznik, uz dokaz i u roku iz članka 6. stavka 6.
Zakona i stavka 2.
točke 2. ovoga članka, dostavlja odluku o uporabi dobiti ostvarene u poreznom
razdoblju za koju se podnosi prijava poreza na dobit, uključivo i dobit koja se
reinvestira, te pregled stanja kapitala i rezervi nakon što je u sudskom
registru proveden postupak povećanja temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti.
(5) U slučaju kada je umanjenje porezne osnovice
za reinvestiranu dobit iskazano u iznosu ostvarene dobiti poreznog razdoblja
utvrđene prema stavku 1. ovoga članka, pri čemu porezna obveza nastaje
isključivo na temelju propisanih uvećanja porezne osnovice, tada dokaz iz
stavka 2. točke 2. ovoga članka može biti utvrđen u iznosu reinvestirane dobiti
umanjene za poreznu obvezu.
(6) U smislu članka 6. stavka 5.
Zakona, dugotrajna
imovina je dugotrajna materijala i nematerijalna imovina utvrđena prema
računovodstvenim standardima, upisana u poslovnim knjigama i stavljena u uporabu
te ukoliko se rashodi po osnovi korištenja te imovine utvrđuju kao porezno
priznati u skladu s odredbama Zakona.
(7) Ukoliko imovina iz stavka 6. ovoga članka, u
koju je investirano u razdoblju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, nije
stavljena u upotrebu na zadnji dan poreznog razdoblja ili do podnošenja porezne
prijave zbog toga što je investicija poreznog obveznika u tijeku, može se pod
propisanim uvjetima iz ovoga članka priznati pravo na umanjenje porezne
osnovice. Porezni obveznik je dužan dostaviti svu dokumentaciju iz stavka 2.
ovoga članka, a te investicije ne može uključiti u reinvestiranu dobit u idućem
poreznom razdoblju.
(8) U smislu članka 6. stavka 1.
točke 6. Zakona,
bankarski odnosno financijski nebankarski sektor obuhvaća porezne obveznike
koji su osnovani u skladu s posebnim propisima i koji su od nadležnih tijela
dobili odobrenje za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga ili većinu
prihoda stječu od obavljanja financijskih usluga, kao što su: kreditne
institucije, financijske institucije, kreditne unije, investicijska društva,
društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, institucije za platni promet
i institucije za elektronički novac i druge pravne osobe koje obavljaju
financijske usluge ili usluge vezane za osiguranje i sl.
(9) Umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu
dobit neće se priznati ako porezni obveznik naknadno:
1. smanji temeljni kapital koji je povećan
reinvestiranom dobiti i izvrši isplate članovima društva i/ili ako se smanjenje
temeljnog kapitala izvrši radi povećanja ili smanjenja drugih stavki kapitala i
rezervi koje u budućim poreznim razdobljima omogućavaju isplatu dobiti, ili
2. smanji broj radnika s kojima ima sklopljene
pravovaljane ugovore o radu na određeno i neodređeno vrijeme sukladno posebnim
propisima kojima se uređuju radni odnosi, a prije isteka roka iz članka 6. stavka 7.
Zakona.
(10) Odredbe stavka 9. ovoga članka primijenit
će se ako naknadno dođe do smanjenja temeljnog kapitala i u slučaju nastanka
promjena iz članka 18. i 19. Zakona i/ili u slučaju promjene strukture
vlasništva. Porezni obveznik koji je izvršio reinvestiranje i njegov pravni
slijednik, obvezni su Poreznoj upravi dostaviti obavijest o smanjenju temeljnog
kapitala i to najkasnije do podnošenja prijave poreza na dobit za porezno
razdoblje u kojem je izvršeno smanjenje temeljnog kapitala.
2. Nerealizirani dobici
Članak 13.
(1) Prihodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 6. stavak 1.
točka 2. Zakona smatraju
se nerealizirani dobici koji se ne oporezuju. Oporezuju se realizirani dobici.
(2) Realiziranim dobitkom iz stavka 1. ovoga
članka razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili
vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška
stjecanja.
(3) Ako se nerealizirani dobici iskazuju u
računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani.
(4) Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela
ne oporezuju se.
3. Državne potpore u obliku poreznih olakšica
Članak 14.
Porezna osnovica može se smanjiti za svotu
državne potpore za obrazovanje i izobrazbu i potpore male vrijednosti za
izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih
obrta u visini i na način propisan u Zakonu o državnim
potporama za obrazovanje i izobrazbu i drugim propisima donesenim na temelju toga
Zakona.
4. Troškovi istraživanja i razvoja
Članak 15.
Porezna osnovica smanjuje se za iznos državne
potpore za istraživačko-razvojne projekte na način propisan u članku 111.c Zakona
o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Obrascu 2 Pravilnika o državnoj
potpori za istraživačko razvojne projekte.
4. 1. Radnje koje se ne smatraju istraživanjem i razvojem
Članak 16.
Brisan.
4. 2. Uvjetno priznati troškovi istraživanja i razvoja
Članak 17.
Brisan.
4. 3. Isprave o nastalim troškovima istraživanja i razvoja
Članak 18.
Brisan.
5. Troškovi školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika
Članak 19.
Brisan.
6. Rashodi prethodnih poreznih razdoblja
Članak 20.
Rashodima ranijih godina iz članka 6. stavak 2.
Zakona, za koje se može
smanjiti porezna osnovica, smatraju se uvjetno nepriznati rashodi koji su bili
uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje su u tekućem
obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Porezna osnovica
može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni
uvjeti propisani za porezno priznavanje.
V. POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE
1. Nerealizirani gubici
Članak 21.
(1) Rashodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, smatraju
se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju.
(2) Nerealiziranim gubitkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se usklađenje
vrijednosti ispod troška stjecanja.
(3) Gubici od prodaje vlastitih dionica i udjela porezno se ne priznaju.
2. Troškovi amortizacije
Članak 22.
(1) Porezna osnovica povećava se za iznos amortizacije iz članka 7. stavak 1. točka 2. Zakona iznad
najviše porezno dopustiva iznosa propisanog u članku 12. Zakona.
Porezna osnovica povećava se za iznos iskazanog gubitka od vrijednosnog
usklađenja dugotrajne imovine iz članka 12. Zakona i ovoga članka, koji je veći
od iznosa porezno priznatog iznosa utvrđenoga prema stavku 12. ovoga članka,
osim u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja na temelju vjerodostojne
dokumentacije.
(2) Predmeti dugotrajne imovine iz članka 12. stavak 5. Zakona,
koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati prema opisu dugotrajne imovine,
razvrstavaju se u skupinu »Ostala nespomenuta dugotrajna imovina«.
(3) Ako je trošak nabave za dugotrajnu imovinu iz članka 12. stavak 13. Zakona iznad
400.000,00 kuna po jednom sredstvu, porezna osnovica povećava se za iznos
porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina
amortizira. Porezna osnovica povećava se za trošak amortizacije za imovinu koja
je nabavljena u razdoblju primjene Zakona.
(4) Amortizacijom iz članka 12. stavak 12. Zakona smatra
se amortizacija obračunana za imovinu koja je bila amortizirana ili otpisana.
Ako je vrijednost imovine povećana bez dodatnog troška ulaganja, a povećanje
nije uključeno u poreznu osnovicu, tada se obračunana amortizacija porezno ne
priznaje.
(5) Brisan.
(6) Amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama iz članka 19. Zakona nije
porezno priznati rashod.
(7) Poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila,
zrakoplove, apartmane i kuće za odmor, sukladno članku 12. stavku 16. Zakona,
ne priznaje se kao rashod amortizacija takve imovine, te pripadajući troškovi
koji su nastali u svezi s korištenjem takve imovine, ako:
1. porezni obveznik nije registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza
plovilima i zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuća
za odmor, i
2. po osnovi korištenja plovila i zrakoplova ne ostvari u poreznom razdoblju
prihod najmanje u visini 7% nabavne vrijednosti takve imovine, i
3. po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor ne ostvari u poreznom
razdoblju prihod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti takve imovine.
(8) U nabavnu vrijednost imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona i
stavka 7. ovoga članka uključuju se i svi troškovi koji se izravno mogu
pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu.
(9) Iznimno, u prvoj godini nabave i u godini otuđenja imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona,
prihodi po osnovi korištenja te imovine najmanje u visini od 7% odnosno 5%
nabavne vrijednosti imovine mogu se utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja
imovine.
(10) Porezni obveznik koji ostvaruje prihode od pružanja turističkih usluga
sukladno posebnim propisima kojima se uređuje pružanje usluga u turizmu na
način da kombinacijom više turističkih usluga zaračunava jednu cjelovitu
uslugu, a ne svaku uslugu pojedinačno, za priznavanje troškova amortizacije
pojedinog sredstva odnosno pojedine imovine i svih pripadajućih troškova koji
su nastali u svezi korištenjem sredstva i imovine treba ispuniti uvjete iz članka 12. stavka 16. Zakona.
Zbog utvrđivanja prihoda koji se mogu pripisati pojedinom sredstvu i imovini
porezni obveznik treba osigurati vjerodostojne isprave o pruženoj kombinaciji
usluga koja je uključivala korištenje sredstva i imovine, odnosno prema
kalkulaciji cijene usluge utvrditi visinu prihoda koji se mogu pripisati
sredstvu i imovini, te vjerodostojne isprave o rashodima koji su nastali
temeljem korištenja sredstva i imovine u poslovne svrhe.
(11) Porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila,
zrakoplove, apartmane i kuće za odmor sukladno članku 12. stavku 16. Zakona obvezan
je sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovinu koji osobito
sadrži: vrsta sredstva odnosno imovine, nabavna vrijednost, ostvareni prihod po
osnovi korištenja sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju, amortizacija u
poreznom razdoblju, te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s
korištenjem sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška.
Pregled podataka o sredstvu odnosno imovini obvezno se prilaže uz prijavu
poreza na dobit.
(12) Poreznom obvezniku iz članka 12. stavka 22. Zakona razlika
između iznosa utvrđenog vrijednosnim usklađenjem dugotrajne imovine i iznosa
utvrđenog primjenom propisanih amortizacijskih stopa iz stavka 5. toga članka
Zakona nije porezno priznati rashod.
(13) Porezni obveznik iz stavka 12. ovoga članka uz prijavu poreza na dobit
dostavlja posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije
dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12. Zakona i ovim člankom
te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne
imovine.
(14) Iznimno od članka 12. stavka 10. Zakona,
neamortizirani trošak nabave uništenog plovila i porezno priznati rashod iz
članka 12. stavka 23. Zakona utvrđuje se u razdoblju u kojemu se iskazuju i
prihodi s osnove primljenih bespovratnih novčanih sredstava. Porezni obveznik
je dužan uz prijavu poreza na dobit, u razdoblju u kojemu je primio potporu,
dostaviti dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim
bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između
neamortiziranog troška nabave uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava.
3. Troškovi reprezentacije
Članak 23.
(1) Poslovnim partnerima iz članka 7. stavak 1.
točka 3. Zakona smatraju
se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos
uspostaviti.
(2) Troškovima reprezentacije s pripadajućim
porezom na dodanu vrijednost smatraju se darovi sa ili bez utisnutog znaka
tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavak 1.
točka 3. Zakona, koji
su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi,
ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom
primatelja.
4. Troškovi promidžbe
Članak 24.
(1) Troškovima promidžbe za koje se ne uvećava
porezna osnovica u smislu članka 7. stavak 6.
Zakona, smatraju se i
troškovi nastali putem sredstva javnog priopćavanja, na oglasnim stupovima i
pločama, telopima, lecima, katalozima, sajmovima, troškovi nagradnih igara u
skladu s propisima o priređivanju nagradnih i sličnih igara, te troškovi kojim
se promiče ime, dobro ili usluga poreznog obveznika na drugi način koji ima
javno obilježje.
(2) Ako se imovina ustupa bez naknade, primatelj
je obvezan iskazati prihod s naslova primljene imovine po tržišnoj vrijednosti.
5. Troškovi sredstava za osobni prijevoz
Članak 25.
(1) U troškove iz članka 7. stavak 1.
točka 4. Zakona za
koje se povećava porezna osnovica ne spadaju troškovi osiguranja, kamata
povezana s nabavom imovine (sredstva) i plaćeni porez na cestovna motorna
vozila i porez na plovila, te naknade i pristojbe koje se obvezno prema
posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz.
(2) Sredstvima za osobni prijevoz iz stavka 1.
ovoga članka ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni
prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što
su: autoškole, taksi-službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza,
pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih,
vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti
ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.
(3) U obračun troškova iz stavka 1. ovoga članka
uključuju se i troškovi prijevoznih sredstava za koje se ne priznaje trošak
amortizacije u smislu članka 22. stavak
3. ovoga Pravilnika.
6. Manjkovi na imovini
Članak 26.
Porezna osnovica povećava se sukladno članku 7. stavku 1.
točki 5. Zakona za
manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore,
odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu
vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak ako je odluku da se ne
tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština
trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja
osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe.
Članak 26.a
(1) Porezni obveznik obvezan je sukladno članku 7. Zakona voditi evidenciju o troškovima učinjenim
za privatne potrebe fizičkih osoba (skrivene isplate dobiti odnosno izuzimanja,
te povlastice) koja osobito sadrži sljedeće podatke: nadnevak nastalih
troškova, ime i prezime, adresa, te OIB osobe kojoj su podmireni takvi
troškovi, vrsta troškova, te iznos nastalih troškova.
(2) Povezanim osobama iz članka 7. Zakona smatraju se rodbinski ili blisko
povezane osobe.
7. Troškovi prisilne naplate
Članak 27.
U troškove prisilne naplate poreza ili drugih
davanja iz članka 7. stavka 1.
točke 6. Zakona za
koje se uvećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su
predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom,
kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne
naplate.
8. Troškovi kazni
Članak 28.
U troškove kazni iz članka 7. stavka 1.
točke 7. Zakona za
koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna
upravna i sudska tijela.
9. Zatezne kamate između povezanih osoba
Članak 29.
Porezna osnovica sukladno članku 7. stavku 1.
točke 8. Zakona povećava
se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba povezanih u
smislu članka 13. stavka
2. Zakona. Porezna
osnovica povećava se neovisno da li je kamate zaračunala povezana osoba
rezident ili nerezident.
10. Darovanja (donacije) i sponzorstva
Članak 30.
(1) Porezna osnovica povećava se za darovanja
iznad svote propisane člankom 7. stavak
7. Zakona. Odlukama
mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija
smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva
pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja.
(2) U darovanja iz stavka 1. ovoga članka ne
spadaju sponzorstva ako je zauzvrat učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili
znaka sponzora ili darovatelja.
(3) Pod drugim osobama iz članka 7. stavak 7.
Zakona koje
djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se mogu darivati za
propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju se i tijela državne,
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) U darovanja izčlanka 7. stavka 7.
Zakona mogu se
uključiti i darovanja poreznih obveznika proizvođača i trgovaca hrane koji, u
cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju
hranu osobama navedenim u članku 7. stavku 7. Zakona za socijalne, humanitarne
i druge svrhe pomoći, te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim
katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim
propisima iz stavka 6. ovoga članka.
(5) Porezni obveznik je dužan osigurati
vjerodostojnu dokumentaciju na način utvrđen Općim poreznim Zakonom i propisima
iz stavka 6. ovoga članka, kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je darovanje
izvršeno za svrhe navedene u stavku 4. ovoga članka.
(6) Smatra se da su ispunjeni uvjeti iz članka 7. stavka 7.
Zakona i stavka 1.
ovoga članka u smislu provedbe posebnih programa i akcija, ukoliko je darovanje
hrane izvršeno u skladu s posebnim propisima Ministarstva poljoprivrede.
11. Povećanje porezne osnovice za ostale nepriznate rashode
Članak 31.
Porezna osnovica povećava se za sve druge
rashode iz članka 7. stavak 1.
točka 13. Zakona koji
nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja koje nisu
bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima.
12. Kamate na zajmove dioničara i članova društva
Članak 32.
(1) Kamatama iz članka 8. Zakona, za koje se povećava porezna osnovica,
smatraju se kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara
odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25%
dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.
(2) Za izračun udjela člana društva u kapitalu,
prema članku 8. stavak 1. Zakona, uzima se stanje kapitala (upisanog i
umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji
dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Udio udjela člana društva i
stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje
zajma.
(3) Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu
iz stavka 2. ovoga članka promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno
priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa za razdoblje u
kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen.
(4) U kamate iz članka 8. Zakona ne spadaju kamate na kredite koji se
primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska
organizacija.
(5) Ako se na kamate iz stavka 1. ovoga članka
plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na
dobit.
(6) Za kamate iz stavka 1. ovoga članka ne
povećava se porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na
dobit.
13. Usklađenje i otpis potraživanja
Članak 33.
(1) Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja
od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge prema članku 9. stavak 1. Zakona,
priznaju se kao porezni rashod ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije
fizička osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se
provodi prema odlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka
donesenog u zakonski utvrđenom arbitražnom postupku i nagodbe u zakonski
utvrđenom postupku mirenja.
(2) Porezna osnovica povećava se za otpis potraživanja iskazanog u svoti većoj
od dopuštene premačlanku 9. stavak 4. Zakona.
(3) Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom
razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička ili
povezana osoba primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja.
(4) Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji
nije fizička ili povezana osoba u slučaju kada pojedinačno zastarjelo
potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne
glasi na iznos veći od 5000,00 kuna. Ako su zastarjela potraživanja na temelju
više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku,
porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna.
(5) Kreditna institucija donosi odnosno usvaja kriterije i
postupke za primjenu članka 9. stavaka 5., 6. i 7. Zakona,
ukoliko isti nisu sadržani u usvojenoj kreditnoj politici u svezi
restrukturiranja plasmana ili obnavljanja plasmana, a prema kojima se provode:
1. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 5. Zakona, radi
ublažavanja socijalnih rizika kod korisnika stambenih kredita, odnosno stoga
što otplatne rate kredita ugrožavaju osnovne životne potrebe korisnika kredita
ili stoga što se otpisom sprečava provođenje ovrhe nad jedinom stambenom
nekretninom korisnika kredita,
2. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 6. Zakona, od svih
korisnika stambenih kredita iz određenih gospodarskih i socijalnih razloga,
3. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 7. Zakona, iz razloga što
obveze prema kreditnoj instituciji značajno ugrožavaju razvoj investicijskih
projekata ili bitno ugrožavaju nastavak poslovanja poduzetnika.
(6) Kreditna institucija koja je u skladu s usvojenim kriterijima i postupcima
izvršila otpis potraživanja prema članku 9. stavcima 5., 6. i 7.
Zakona, dužna je, ovisno o utvrđenim ciljevima otpisa
(gospodarsko socijalnim i drugim ciljevima u skladu s Zakonom) osigurati
podatke bitne za donošenje odluke o otpisu i za utvrđivanje činjenica bitnih za
oporezivanje, a osobito:
1. sadržaj kreditnog spisa sastavljenog u skladu s posebnim propisima,
2. iznos dospjelih i iznos nedospjelih obveza korisnika kredita prema kreditnoj
instituciji, iznos ukupnih dospjelih i nedospjelih obveza korisnika kredita na
dan otpisa (bilanca) ili evidenciju tražbina i obveza na dan otpisa, u slučaju
da navedeni podaci nisu sastavni dio kreditnog spisa,
3. kriterije, politike i procedure kreditne institucije koje su prema pravilima
o upravljanu kreditnim rizikom vrijedila u trenutku odobrenja kredita
(plasmana) i na dan izvršenoga otpisa,
4. podatke o povezanim osobama s kreditnom institucijom i
5. druge podatke potrebne za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje.
(7) Kreditna institucija obvezna je podatke iz stavka 6. ovoga članka osigurati
po svakoj pojedinoj osobi, odnosno korisniku kredita.
(8) Kreditna institucija koja je izvršila otpise potraživanja u skladu s člankom 9. stavcima 5., 6. i 7.
Zakona, uz prijavu poreza na dobit koja se podnosi za porezno
razdoblje u kojemu je izvršen otpis, dostavlja podatak o ukupnom broju osoba
kojima je izvršen otpis, ukupnom broju izvršenih otpisa i ukupnom iznosu tih
otpisa prema navedenim stavcima.
14. Vrijednosno usklađenje zaliha
Članak 34.
Rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenja
zaliha iz članka 10. Zakona smatraju se gubici od vrijednosnog
usklađenja zaliha u poreznom razdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na
drugi način otuđene ili uništene.
15. Vrijednosno usklađenje financijske imovine
Članak 35.
(1) Nerealizirani dobici ili gubici od
vrijednosnog usklađenja financijske imovine isključuju se iz porezne osnovice u
skladu s odredbom članka 6. stavak 1. točka
2. i članka 7. stavak 1.
točka 1. Zakona, osim u
slučaju iz članka 13. stavak
3. ovoga Pravilnika.
(2) Porezni obveznik dužan je voditi analitičku
evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj
vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije
dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.
16. Predujam dobiti
Članak 35.a
(1) U slučaju nastanka razlike na potraživanjima
za predujmljenu dobit iz članka 10.a Zakona, ista se, za porezne svrhe, ne može u
poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja. Nastala
razlika se smatra primitkom koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na
dohodak.
(2) Pri isplati predujma dobiti tijekom poreznog
razdoblja porezni obveznik treba postupati sukladno posebnim propisima kojima
se propisuje mogućnost isplate predujma dobiti, te pažnjom dobrog
gospodarstvenika i u dobroj vjeri, odnosno izvršiti isplatu predujma dobiti do
iznosa kojeg pokazuje privremeni račun dobiti i gubitka.
(3) Ako porezni obveznik isplaćuje predujmove
dobiti, isti je obvezan voditi evidenciju o isplaćenim predujmovima dobiti koja
osobito sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresa i OIB osobe kojoj je
isplaćen predujam; nadnevak i iznos isplaćenog predujma; iznos obračunatog
poreza na dohodak pri isplati predujma dobiti prema propisima o porezu na dohodak;
za svaku osobu kojoj je isplaćen predujam dobiti iznos ostvarenog udjela u
dobiti poreznog razdoblja; iznos obračunatog poreza na dohodak od kapitala po
osnovi izuzimanja, sukladno propisima o porezu na dohodak, u slučaju nastanka
razlike iz stavka 1. ovoga članka. Evidencija o isplaćenim predujmovima dobiti
obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.
17. Rezerviranja
Članak 36.
(1) Porezna osnovica povećava se za rashode
rezerviranja iznad svote propisane člankom 11. Zakona.
(2) Rezerviranja za troškove u jamstvenim
rokovima iz stavka 1. ovoga članka jesu rezerviranja za troškove otklanjanja
nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i
prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni
temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi
ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi.
(3) Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama iz
stavka 2. ovoga članka razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i
iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema
iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju
pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih
jamstava.
(4) Rezerviranjima za troškove po započetim
sudskim sporovima, prema članku 11. stavak
2. Zakona, smatraju se
rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do
petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote
uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na
odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po
započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja.
Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena
pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku
mirenja.
(5) Rezerviranja za otpremnine iz članka 11. stavka
2. Zakona, priznaju se
prema utvrđenom planu za slijedeće porezno razdoblje.
18. Kamate između povezanih osoba
Članak 37.
(1) Kamatna stopa iz članka 14. stavka 3. Zakona, utvrđuje se kao aritmetička sredina prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a koje je Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj kalendarskoj godini.
(2) Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima iz stavka 1.
ovoga članka, Hrvatska narodna banka izračunava, prema posebnim propisima, kao
vagani prosjek stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima u kunama bez valutne klauzule, u kunama s
valutnom klauzulom uz euro i u eurima, za referentno razdoblje od šest mjeseci.
Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima Hrvatska narodna banka objavljuje u
»Narodnim novinama«.
(3) Visinu kamatne stope iz stavka 1. ovoga članka Odlukom objavljuje ministar
financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje.
(4) Odredbe članka 14. stavka 3. Zakona primjenjuje
se na povezane osobe rezidente i nerezidente, te na povezane osobe rezidente
ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez
na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena plaćanja
poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog
gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.
19. Prijenos poreznog gubitka
Članak 38.
(1) Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavak
2. Zakona, može se
prenijeti i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak
utvrđen, a u slučaju statusnih promjena izčlanka 19. Zakona, neiskorišteno pravo do pet godina
prenosi se na pravnog slijednika.
(2) U slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona tijekom poreznog razdoblja, pravni
prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a
pravni sljednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da
se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine.
(3) Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka
porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog
razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa
kao jedna godina.
(4) Sukladno članku 17. stavku
7. Zakona pravo na
prijenos poreznog gubitka prestaje poreznom obvezniku kojemu se struktura
vlasništva tijekom poreznog razdoblja promijeni za više od 50% u odnosu na
strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja, ako porezni obveznik već
dva porezna razdoblja prije promjene vlasništva ne obavlja djelatnost ili ako
tijekom dva porezna razdoblja nakon promjene vlasništva bitno promijeni
djelatnost.
(5) Bitnom promjenom djelatnosti iz članka 17. stavka
5. točke 2. Zakona smatra
se promjena djelatnosti koju porezni obveznik stvarno obavlja, i to promjena
odjeljka ili skupine Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Bitna promjena
djelatnosti može nastati i neovisno o promjenama djelatnosti prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti.
(6) Očuvanjem radnih mjesta iz članka 17. stavka
8. Zakona smatra
se osobito:
1. očuvanje postojećih radnih mjesta u
cijelosti, kao i očuvanje najvećeg mogućeg broja radnih mjesta u opravdanim
slučajevima,
2. očuvanje radnih mjesta dokvalifikacijom
odnosno prekvalifikacijom postojećih zaposlenika odnosno novih zaposlenika.
(7) O očuvanju radnih mjesta iz stavka 6. ovoga
članka porezni obveznik mora raspolagati vjerodostojnim ispravama i
dokumentacijom.
(8) Sanacijom poslovanja iz članka 17. stavka
8. Zakona smatraju
se postupci koji imaju za cilj i svrhu ostvarivanje odnosno povećanje prihoda
kroz oživljavanje djelatnosti radi nastavka poslovanja uz očuvanje radnih
mjesta. O sanaciji poslovanja porezni obveznik mora raspolagati vjerodostojnim
ispravama i poslovnom dokumentacijom iz koje je jasno razvidno provođenje
postupaka sanacije.
(9) Sanacijom poslovanja iz članka 17. stavka
8. Zakona i stavka
8. ovoga članka smatra se i ostvarivanje prava na državnu potporu za sanaciju i
restrukturiranje sukladno posebnim propisima.
20. Revalorizacijske pričuve
Članak 39.
(1) Revalorizacijske pričuve koje su formirane
pri procjeni imovine koja se amortizira u razdobljima prije primjene Zakona, 1.
siječnja 2005., uključuju se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju i u iznosu
u kojem se obračunava povećani trošak amortizacije na temelju revalorizacije, a
ostatak revalorizacijske pričuve pri prodaji, uništenju ili drugom obliku
otuđenja imovine od koje su oblikovane revalorizacijske pričuve.
(2) Revalorizacijska pričuva koja je formirana
pri procjeni imovine od dana početka primjene Zakona uključuje se u poreznu
osnovicu u poreznom razdoblju u kojemu je realizirana a utvrđuje se u svoti
povećane amortizacije nastale zbog revalorizacije. Ostatak revalorizacijske
pričuve uključuje se u poreznu osnovicu nakon uništenja, prodaje ili otuđenja
na drugi način imovine od koje je revalorizacijska pričuva oblikovana.
21. Transferne cijene
Članak 40.
(1) Metode navedene u članku 13. stavku
3. Zakona pod
točkama: a), b) i c) su klasične transakcijske metode, a metode pod točkama d)
i e) su metode transakcijske dobiti. Pri odabiru metode za utvrđivanje
transfernih cijena potrebno je utvrditi metodu koja je najprimjerenija
određenom slučaju. Prilikom odabira u obzir treba uzeti prednosti i nedostatke
navedenih metoda, primjerenost metode prirodi nadzirane transakcije što se
određuje funkcionalnom analizom, dostupnost pouzdanih informacija potrebnih za
primjenu odabrane metode, kao i stupanj usporedivosti nadziranih i nenadziranih
transakcija, uključujući pouzdanost usklađenja usporedivosti koja mogu biti
potrebna radi eliminacije njihovih međusobnih materijalnih razlika.
(2) Klasičnim transakcijskim metodama može se
najizravnije utvrditi jesu li uvjeti trgovačkih i financijskih odnosa povezanih
poduzetnika u skladu s načelom nepristrane transakcije. Uzevši u obzir
prethodno navedene kriterije, kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti
i klasičnu transakcijsku metodu i metodu transakcijske dobiti, prednost se daje
klasičnoj transakcijskoj metodi, odnosno kada je s jednakom pouzdanošću moguće
primijeniti metodu usporedivih nekontroliranih cijena i neku drugu metodu za
određivanje transfernih cijena, prednost se daje metodi usporedivih
nekontroliranih cijena, s naglaskom da je potrebno pronaći metodu koja je
najprimjerenija određenom slučaju.
(3) Pri odabiru i primjeni metode prema članku 13. Zakona i stavku 1. i 2. ovoga članka, za
utvrđivanje da li je neka transakcija provedena prema načelu nepristrane
transakcije, treba učiniti i sljedeće:
1. prikupiti informacije o grupi, o položaju
poreznog obveznika u grupi i analizi povezanih transakcija, odnosno opće
informacije koje mogu biti iste za grupu i specifične informacije za poreznog
obveznika;
2. identificirati izabranu metodu, opisati
razmatrane podatke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih
cijena te objasniti i navesti razloge zašto je baš ta metoda odabrana;
3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i
procjenama donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata transfernih
cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funkcionalnu analizu i analizu
rizika);
4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima
napravljenima prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i
porezne obveznike s kojima se uspoređuje;
5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju
iz prijašnjih godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se
prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i
okolnostima;
6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu
(temelj), odnosno na drugi način podupire ili je spomenuta prilikom rada na
analizi transfernih cijena.
22. Prijelaz poreznog obveznika poreza na dohodak na porez na dobit
Članak 41.
(1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje
obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za
koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi
poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.
(2) Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje
utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se
(-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance:
+ vrijednost zatečenih zaliha
+ dane predujmove za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za prodane predmete
dugotrajne
imovine iz Popisa dugotrajne imovine
+ aktivna vremenska razgraničenja
+ zahtjeve za povrat poreza na promet i
istovrsnih poreza
– obveze prema dobavljačima za robu i usluge
– obveze za primljene predujmove od kupaca za
robu i usluge
– obveze za obračunane a neisplaćene plaće
(uključivo i
poreze i doprinose na plaću i iz
plaće)
– pasivna vremenska razgraničenja
– dugoročna rezerviranja
– obveze za porez na promet i istovrsne poreze.
(3) Početnu bilancu iz stavka 1. ovoga članka
porezni obveznik dostavlja, uz prijavu poreza na dobit, nadležnoj ispostavi
Porezne uprave.
VI. SPAJANJE, PODJELA, DJELOMIČNA PODJELA, PRIJENOS IMOVINE I ZAMJENA DIONICA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA IZ RAZLIČITIH DRŽAVA ČLANICA EU PREMA DIREKTIVAMA 90/434/EEZ I 2005/19/EZ
1. Opće odredbe
Članak 41.a
(1) Prijenosom imovine iz članka 20.a točke
5. Zakona smatra
se poslovna aktivnost u kojoj društvo, bez da se gasi, prenosi, sve ili jednu
ili više gospodarstvenih cjelina, u drugo već osnovano društvo ili u društvo
koje osniva u zamjenu za prijenos vrijednosnih papira koji predstavljaju
kapital društva preuzimatelja. Postupkom prijenosa imovine društvo preuzimatelj
djelomično postaje podružnica prenesenog društva.
(2) Prenesenim društvom izčlanka 20.a točke
7. Zakona smatra
se i društvo koje prenosi sve gospodarske cjeline.
(3) Društvom preuzimateljem iz članka 20.a točke
8. Zakona smatra
se i društvo koje prima sve gospodarske cjeline prenesenog društva.
(4) Gospodarskom cjelinom iz članka 20.a točke
11. Zakona smatra
se i sva imovina i obveze dijela društva koje u poslovno organizacijskom smislu
predstavlja neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za potpuno
samostalno poslovanje vlastitom imovinom.
(5) Prema članku 20.b stavku
2. Zakona, iznos koji
predstavlja skrivene pričuve iznimno se može izračunati na temelju vrijednosti
na dan transakcije ili na unaprijed utvrđeni dan u svrhu oporezivanja, ako se
radi o transakcijama između društava drugih država članica EU, koje nisu
Republika Hrvatska, odnosno u slučaju primjene retroaktivnih dogovora, ugovora
ili pravnih normi uređenim poreznim propisima tih država članica EU.
2. Prijenos imovine
Članak 41.b
(1) U smislu članka 20.d stavka
1. Zakona, poslovna
jedinica društva preuzimatelja može preuzeti rezerviranja koje je stvorilo
preneseno društvo te prava i obveze u svezi s tim rezerviranjima pod istim
uvjetima koji bi vrijedili za preneseno društvo, ako se pripisuju prenesenoj
gospodarskoj cjelini.
(2) U smislu članka 20.d stavka
2. Zakona, poslovna
jedinica društva preuzimatelja može preuzeti porezne gubitke pod istim uvjetima
koji bi vrijedili za preneseno društvo, da je postupak izvršen između društava
iz Republike Hrvatske i ako se mogu pripisati prenesenoj gospodarskoj cjelini.
Članak 41.c
(1) U slučajevima kada tuzemno preneseno društvo
prenosi dio ili cijelu gospodarstvenu cjelinu na društvo preuzimatelja
rezidenta države članice EU odnosno sa sjedištem u državi članici EU u skladu s
odredbama Zakona, u zamjenu za dionice društva preuzimatelja, sukladno članku 20.e stavku
1. Zakona, ne oporezuju
se kapitalni dobici koji se izračunavaju kao razlika između fer vrijednosti
prenesene imovine i obveza i njihove vrijednosti u svrhu oporezivanja, pod
uvjetom da su imovina i obveze stvarno povezani sa stalnom poslovnom jedinicom
tuzemnog društva preuzimatelja i sudjeluju u stvaranju dobiti ili gubitaka koji
se obračunavaju u porezne svrhe.
(2) U slučajevima kada preneseno društvo
rezident države članice EU odnosno sa sjedište u državi članicu EU u skladu s
odredbama Zakona, a koje u tuzemstvu obavlja djelatnost putem poslovne
jedinice, prenosi dio ili cijelu gospodarstvenu cjelinu, uključujući i tu
poslovnu jedinicu, na društvo preuzimatelja u drugoj državi članici u zamjenu
za dionice prenesenog društva, ne oporezuju se kapitalni dobici koji se obračunavaju
kao razlika koja nastaje između fer vrijednosti imovine i obveza poslovne
jedinice i njihove vrijednosti u svrhu oporezivanja, pod uvjetom da društvo
preuzimatelj nastavi obavljati djelatnost u tuzemstvu putem poslovne jedinice.
Članak 41.d
Odredba članka 20.g stavka
1. Zakona primjenjuje
se pod uvjetom da su prenesena imovina i obveze stvarno povezani s poslovnom
jedinicom tuzemnog društva preuzimatelja i sudjeluju u stvaranju dobiti ili
gubitka koji se obračunavaju u porezne svrhe.
Članak 41.e
(1) Pod vrijednosnim papirima iz članka 20.h stavka
5. Zakona smatraju
se vrijednosni papiri koji predstavljaju kapital društva preuzimatelja.
(2) Član društva, u smislu članka 20.h stavka
7. Zakona, neće
primljenim vrijednosnim papirima društva preuzimatelja pripisati vrijednost
koja je u svrhu oporezivanja veća od vrijednosti koju su vrijednosni papiri
prenesenog društva imali u trenutku spajanja, podjele ili djelomične podjele.
3. Prijenos poslovne jedinice
Članak 41.f
Kod spajanja, podjele, djelomične podjele ili
prijenosa imovine između društava iz članka 20.a Zakonakoja nisu rezidenti Republike Hrvatske,
ali koja imaju poslovne jedinice na području Republike Hrvatske, država članica
društva preuzimatelja i Republika Hrvatska na takav prijenos primijenit će
glede oporezivanja odredbe članaka 20.a – 20.o Zakona. Istovjetno se
primjenjuje kada se stalna poslovna jedinica nalazi u istoj državi članici u
kojoj je društvo preuzimatelj.
4. Prijava postupaka
Članak 41.g
Porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi
prijaviti postupak spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenosa imovine i
zamjene dionica.
4.1. Prijava postupka prijenosa imovine
Članak 41.h
(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga
Pravilnika u postupku prijenosa imovine smatra se preneseno društvo ili društvo
preuzimatelj, koje je rezident Republike Hrvatske ili preneseno društvo ako su
oba društva rezidenti Republike Hrvatske ili društvo stjecatelj ako niti jedno
društvo nije rezident Republike Hrvatske.
(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka
obvezan je Poreznoj upravi dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i podatke:
1. dokaze da se preneseno društvo odnosno
društvo stjecatelj smatraju rezidentima države članice EU, koja nije Republika
Hrvatska, prema članku 20.f stavku
2. Zakona, ako jedno od
društava ili oba nisu rezidenti Republike Hrvatske,
2. opis imovine koja se prenosi, zadnju bilancu
stanja prenesenog društva s iskazanim podacima o sredstvima i obvezama koje
pripadaju prenesenoj gospodarskoj cjelini ili cjelinama, te navođenjem
postupaka koji dokazuju da u poslovnom i organizacijskom smislu gospodarska
cjelina ili cjeline predstavljaju neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt
sposoban za potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom,
3. iznose pričuva i rezerviranja koje je
stvorilo preneseno društvo u zadnjoj bilanci stanja i koji se pripisuju
prenesenoj ili prenesenim gospodarskim cjelinama,
4. iznose prenesenih poreznih gubitaka
prenesenog društva koji se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini ili
cjelinama te porezna oslobođenja u svezi s njima koji bi vrijedili za preneseno
društvo kada prijenos ne bi bio izvršen,
5. izjavu društva stjecatelja da će nakon
prijenosa prenesena sredstva, obveze, rezerviranja, pričuve i gubici pripadati
poslovnoj jedinici društva stjecatelja u Republici Hrvatskoj ili društvu
stjecatelju koje je rezident Republike Hrvatske, a ne njezinoj poslovnoj
jedinici izvan Republike Hrvatske,
6. tržišnu cijenu vrijednosnih papira društva
stjecatelja na dan prije predviđene transakcije,
7. detaljan opis i navode poreznih, poslovnih i
financijskih razloga za provođenje transakcije,
8. izračun procijenjenih iznosa poreznih,
poslovnih i financijskih posljedica transakcije,
9. ostale isprave i podatke koji su bitni i
dokazuju postupak koji se provodi.
(3) Ako porezni obveznik u trenutku prijave
postupka ne raspolaže s potrebnim ispravama iz stavka 2. ovoga članka, može je
priložiti naknadno ako o istome pisanim putem izvijesti Poreznu upravu. U tom
slučaju, porezni obveznik je obvezan dostaviti vjerodostojne isprave čim s
njima raspolaže.
(4) Porezna uprava u roku od 90 dana donosi
rješenje o priznavanju ili odbijanju povlastice prema člancima 20.c – 20.f
Zakona.
(5) Ako Porezna uprava ne izda rješenje iz
stavka 4. ovoga članka, moguća je obnova postupka.
(6) Porezna uprava izdat će rješenje o odbijanju
povlastica prema člancima 20.c – 20.f Zakona, ako nisu ispunjeni Zakonom
propisani uvjeti, ili ako utvrdi da je bila osnovna namjera ili jedna od
glavnih namjera transakcije manje plaćanje poreza odnosno izbjegavanje plaćanja
poreza osobito kada za transakciju nema utemeljenih poslovnih razloga kao što
su reorganizacija ili racionalizacija poslovanja prenesenog odnosno društva
preuzimatelja ili drugi utemeljeni poslovni ili financijski razlozi.
(7) Preneseno društvo odnosno društvo
preuzimatelj koje je sukladno stavku 1. ovoga članka određeno za izvrši prijavu
postupka mora Poreznoj upravi priložiti vjerodostojne isprave koje dokazuju
ispunjenje uvjeta, vrednovanje i preuzimanje prava i obveza prema člancima 20.c
– 20.f Zakona, s kojima raspolaže preneseno društvo odnosno društvo
preuzimatelj, koje nije rezident ili nerezident prema Zakonu i nije
ustanovljeno u Republici Hrvatskoj.
(8) Ako nakon izvršene transakcije (postupka)
nastanu bilo kakve izmjene u svezi s transakcijom, preneseno društvo odnosno
društvo preuzimatelj obvezno je o nastalim izmjenama odmah pisano izvijestiti
Poreznu upravu.
4.2. Prijava postupka zamjene dionica i udjela
Članak 41.i
(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga
Pravilnika u postupku zamjene dionica i udjela smatra se za članove preuzetog
društva preuzeto društvo prije predviđenog nadnevka transakcije iz članka 20.l Zakona.
(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka
obvezan je Poreznoj upravi dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i podatke:
1. navode preuzetog društva i svih članova
preuzetog društva i društva stjecatelja,
2. dokaze o rezidentnosti preuzetog društva i
društva stjecatelja, dokaze o rezidentnosti članova preuzetog društva i društva
stjecatelja koji zamjenjuju dionice i udjele te dokaze o vlasništvu
vrijednosnih papira članova društva koji nisu rezidenti Republike Hrvatske u
skladu s člankom 20. m
Zakona,
3. tržišnu i knjigovodstvenu vrijednost
vrijednosnih papira preuzetog društva i društva stjecatelja na dan prije
transakcije,
4. procijenjene iznose plaćanja u novcu koje će
biti obavljeno pojedinim članovima društva umjesto izdavanja ili prijenosa
vrijednosnih papira,
5. vjerodostojne isprave koje je potrebno
priložiti zajedno s prijedlogom za upis transakcije u sudski registar sukladno
posebnom propisu koji uređuje trgovačka društva odnosno registar države članice
EU,
6. izjavu o predviđenom udjelu društva
stjecatelja u preuzetom društvu nakon zamjene dionica i udjela,
7. ostale isprave i podatke koji su bitni i
dokazuju postupak koji se provodi.
(3) Pri provođenju postupka zamjene dionica i
udjela primjenjuju se odredbe članka 40.h stavaka 4. – 8. ovoga Pravilnika.
(4) Preuzeto društvo i društvo stjecatelj
obvezni su Poreznoj upravi dostavljati obavijesti o trajanju preuzimanja i
nadnevku izvršenja preuzimanja te burzi preko koje je preuzimanje izvršeno.
4.3. Prijava postupka spajanja i podjele
Članak 41.j
(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga
Pravilnika u postupku spajanja i podjele smatra se preneseno društvo ili
društvo preuzimatelj, koje je rezident Republike Hrvatske ili preneseno društvo
ako su oba društva rezidenti Republike Hrvatske ili društvo preuzimatelj ako
niti jedno društvo nije rezident Republike Hrvatske, pred predviđenim nadnevkom
spajanja ili podjele.
(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka
obvezan je Poreznoj upravi dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i podatke:
1. navode društava koja se spajaju ili dijele,
2. dokaze da se preneseno društvo odnosno
društvo preuzimatelj smatraju rezidentima države članice EU, koja nije
Republika Hrvatska, prema članku 20.j Zakona, ako jedno od društava ili oba nisu
rezidenti Republike Hrvatske,
3. dokaze o rezidentnosti članova prenesenog
društva koji će u postupku spajanja ili podjele zamijeniti vrijednosne papire u
prenesenom društvu za vrijednosne papire u društvu stjecatelju i dokaze o
vlasništvu vrijednosnih papira u skladu s člankom 20. h
stavkom 6. Zakona,
4. bilancu stanja prenesenog društva odnosno
prenesenih društava ako ih je više na obračunski dan spajanja ili podjele, opis
imovine (gospodarske cjeline) koja se prenosi te navođenjem postupaka koji
dokazuju da u poslovnom i organizacijskom smislu gospodarska cjelina ili
cjeline predstavljaju neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za
potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom,
5. iznose pričuva i rezerviranja u bilanci
stanja na obračunski dan spajanja ili podjele, iznose poreznih gubitaka
prenesenog društva, porezna oslobođenja u svezi s njima, koji bi vrijedili za
preneseno društvo kada prijenos ne bi bio izvršen, navode udjela ako ih društvo
preuzimatelj ima u prenesenom društvu,
6. izjavu društva preuzimatelja da po spajanju
ili podjeli prenesena sredstva, obveze, rezerviranja, pričuve i porezni gubici
neće pripasti poslovnoj jedinici društva preuzimatelja izvan Republike Hrvatske
odnosno da će po spajanju ili podjeli prenesena sredstva, obveze, rezerviranja,
pričuve i gubici pripasti poslovnoj jedinici društva preuzimatelja u Republici
Hrvatskoj,
7. procijenjene iznose plaćanja u novcu koji će
biti obavljen pojedinim članovima društva na dan prije transakcije,
8. tržišnu i knjigovodstvenu vrijednost
vrijednosnih papira društva preuzimatelja na dan prije transakcije,
9. detaljan opis i navode poreznih, poslovnih i
financijskih razloga za provođenje transakcije (postupka),
10. izračun procijenjenih iznosa poreznih,
poslovnih i financijskih posljedica transakcije,
11. ostale isprave i podatke koji su bitni i
dokazuju postupak koji se provodi.
(3) Pri provođenju postupka spajanja i podjele
primjenjuju se odredbe članka 40.h stavaka 4. – 8. ovoga Pravilnika.
5. Prijenos sjedišta Europskog društva (SE) ili Europske zadruge (SCE)
Članak 41.k
(1) Kod prijenosa sjedišta SE ili SCE društva iz
Republike Hrvatske u drugu državu članicu EU, takav prijenos sjedišta, u skladu
s člankom 20.n Zakona, ne dovodi do oporezivanja kapitalnih dobitaka
obračunanih u skladu s člankom 20.e Zakona ostvarenih od imovine i obveza SE ili
SCE društva koja ostaju povezana sa stalnom poslovnom jedinicom tog SE ili SCE
društva u Republici Hrvatskoj.
(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se
isključivo onda kada SE ili SCE izračuna novu amortizaciju i dobit ili gubitke
u pogledu imovine i obveza koje ostaju stvarno povezane s tom stalnom poslovnom
jedinicom kao da sjedište nije preneseno ili SE ili SCE na taj način nije
prestao biti porezni rezident.
(3) Kada u skladu s pravom države članice
(Republike Hrvatske) iz koje je sjedište preneseno, SE ili SCE ima pravo na
novu amortizaciju i dobit ili gubitke u vezi s imovinom i obvezama koje ostaju
u odnosnoj državi članici (Republici Hrvatskoj), a koje se izračunavaju na
način drugačiji od onoga iz stavka 2. ovoga članka, stavak 1. ovoga članka ne
primjenjuje se na imovinu i obveze u pogledu kojih je ta mogućnost iskorištena.
(4) Kada su rezerviranja i pričuve koje je SE
ili SCE proveo na odgovarajući način prije prijenosa sjedišta, djelomice ili u
cijelosti izuzeta od oporezivanja i iste ne potječu od stalnih poslovnih
jedinica iz inozemstva, takva rezerviranja i pričuve stalna poslovna jedinica
SE-a ili SCE-a koja se nalazi na području države članice iz koje je sjedište
preneseno može prenijeti uz isto izuzeće od oporezivanja.
(5) Kada društvo koje prenosi sjedište unutar
područja države članice ima pravo na prijenos porezno neiskorištenih gubitaka,
odnosna država članica dopušta stalnoj poslovnoj jedinici SE-a ili SCE-a koje
prenosi sjedište, a koja se nalazi na području te države članice, da preuzme
porezno neiskorištene gubitke SE-a i SCE-a pod uvjetom da je takav prijenos
gubitaka u usporedivim okolnostima dostupan društvu koje je zadržalo sjedište u
toj državi članici ili je nastavilo biti porezni rezident te države članice.
6. Popis društava za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za spajanja, podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica
Članak 41.l
(1) Društvom iz države članice EU iz članka 20.a točke
1. podtočke 1.1. Zakona smatra se društvo ustrojeno u jednom od oblika koji se navode u Dodatku
A koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Društvom iz države članice EU iz članka 20.a točke
1. podtočke 1.3. Zakona smatra
se društvo koje je obveznik jednog od poreza iz Dodatka B, koji je sastavni dio
ovoga Pravilnika.
VII. OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA
1. Porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima
Članak 42.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara mogu ostvariti pravo na korištenje porezne olakšice na način i pod uvjetima propisanim člankom 28.a Zakona i drugim propisima donesenim na temelju toga Zakona.
2. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama
Članak 43.
(1) Porezni obveznik korisnik slobodnih zona
može ostvariti pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica u visini, na
način i pod uvjetima propisanim posebnim propisima koji uređuju obavljanje
gospodarske djelatnosti u slobodnim zonama i ostvarivanje poreznih povlastica
koje se odnose na korisnike slobodnih zona.
(2) Pravo na korištenje poreznih oslobođenja i
olakšica iz stavka 1. ovoga članka, ostvaruje korisnik slobodnih zona koji je
stekao status nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika
slobodne zone odnosno status nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne
zone sukladno posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Porezna oslobođenja i olakšice za poslovanje
u zoni utvrđuje se za dio dobiti koji je ostvaren u zoni, ako porezni obveznik
ne obavlja djelatnost isključivo u zoni.
(4) Korisnik slobodnih zona koji ostvaruje pravo
na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica sukladno stavcima 1. i 2. ovoga
članka, obvezan je uz prijavu poreza na dobit priložiti i presliku potvrde o
statusu nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne
zone odnosno presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za
korisnika slobodne zone, te godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika
slobodne zone sukladno posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Odredbe članka 43.a ovoga Pravilnika
primjenjuju se na poreznog obveznika korisnika slobodnih zona koji, prema
posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka, vrši početno ulaganje na koje se
primjenjuju poticajne mjere iz posebnih propisa o poticanju ulaganja.
3. Porezne olakšice prema posebnim propisima o poticanju ulaganja
Članak 43.a.
(1) Porezni obveznik može umanjiti obvezu poreza na dobit u
visini, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o poticanju ulaganja i
propisima donesenim na temelju toga Zakona. Porezni obveznik koji koristi
poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju ulaganja, uz prijavu poreza na
dobit dostavlja presliku potvrde o statusu korisnika potpore i godišnje pisano
izvješće o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima,
korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih
radnih mjesta povezanih s tom investicijom.
(2) Porezni obveznik može sukladno člancima 25. i 26. Zakona o poticanju
ulaganja umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na način i pod uvjetima
propisanim Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog
okruženja (»Narodne novine«, br. 111/12. i 28/13). Porezni obveznik koji
koristi poreznu olakšicu temeljem navedenog zakona, uz prijavu poreza na dobit
dostavlja presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera te godišnje
pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, korištenju poticajnih
mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s
tom investicijom.
(3) Porezni obveznik može sukladno članku 25. Zakona o poticanju ulaganja
umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na način i pod uvjetima propisanim
Zakonom o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, br. 138/06. i 61/11) i Zakonom
o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, br. 73/00). Porezni obveznik koji
koristi poreznu olakšicu temeljem navedenih zakona, uz prijavu poreza na dobit
dostavlja presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera utvrđenog prema
tim zakonima, te godišnje pisano izvješće o izvršenim ulaganjima, korištenju
poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih
mjesta povezanih s tim ulaganjem.
4. Knjigovodstveno praćenje poslovanja za korisnike olakšica i oslobođenja
Članak 44.
(1) Porezni obveznici koji koriste olakšicu ili
oslobođenje iz članaka 42., 43. i 43.a ovoga Pravilnika, obvezni su osigurati
posebno porezno-knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja na način propisan
posebnim propisima, Zakonom i ovim Pravilnikom.
(2) Ako porezni obveznici iz članka 43.
ovoga Pravilnika u prijavi poreza na dobit iskazuju olakšicu ili oslobođenje,
obvezni su sastaviti i posebni obračun o ostvarenoj dobiti i visini porezne
obveze za koju ostvaruju pravo na olakšicu ili oslobođenje i priložiti ga uz
prijavu.
(3) Za korištenje prava na olakšicu ili
oslobođenje iz članka 43. ovoga Pravilnika nije bitno ima li porezni
obveznik prebivalište ili sjedište na području za koje je propisana olakšica
ili oslobođenje, nego obavlja li djelatnost na tom području, za koju je
potrebno posebno knjigovodstveno praćenje o ostvarenoj dobiti.
(4) Posebno knjigovodstveno praćenje djelatnosti
iz članka 43. ovoga Pravilnika obavlja se u slučajevima trajnog obavljanja
djelatnosti koje podrazumijeva kontinuirano i stalno obavljanje djelatnosti na
jednome mjestu, tj. poduzetnik treba imati najmanje poslovnu jedinicu, pod
kojom se razumijeva svako stalno mjesto obavljanja gospodarstvene djelatnosti
na način kako to propisuje Opći porezni zakon.
5. Kumuliranje olakšica
Članak 45.
(1) Ako porezni obveznik iz članaka 42., 43. i
43.a. ovoga Pravilnika, stječe mogućnost korištenja više olakšica i
oslobođenja, ima pravo na korištenje više olakšica istodobno, odnosno ima pravo
kumulirati olakšice.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u skladu
s člankom 6. stavkom 10. Zakona, korisnik porezne olakšice za reinvestiranu
dobit ne može temeljem ulaganja u istu dugotrajnu imovinu koristiti poreznu
olakšicu iz članka 43.a ovoga Pravilnika.
VIII. OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA
1. Porezna prijava
Članak 46.
(1) Porezni obveznik dužan je za razdoblje za
koje utvrđuje poreznu obvezu podnijeti poreznu prijavu. Utvrđivanje porezne
osnovice i obračun poreza na dobit obavlja se na Obrascu PD - Prijavi poreza na
dobit, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju se
financijska izvješća (Bilanca i Račun dobiti i gubitka), posebni obračun za
korištene olakšice i oslobođenja, izjava o načinu korištenja više plaćenog
poreza na temelju porezne prijave, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego
što je obračunano u poreznoj prijavi, te pregled prenesenog gubitka po
godinama, izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama, i ostale isprave
propisane ovim Pravilnikom i posebnim propisima.
(3) Porezna prijava dostavlja se u jednom
primjerku mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika poreza
na dobit. Porezni obveznik koji je prema računovodstvenim propisima razvrstan u
velike i srednje poduzetnike obvezno podnosi prijavu poreza na dobit
elektroničkim putem sukladno članku 35. stavku
3. Zakona u okviru
sustava e-porezna na način propisan posebnim propisima, te tehničkim i ostalim
uputama.
(4) Ako su osobe iz članka 2. stavak 6.
Zakona obveznici
poreza na dobit za cjelokupnu djelatnost ili samo za dio djelatnosti, podnose
Prijavu poreza na dobit za djelatnost za koju su obveznici poreza na dobit. Uz
Prijavu poreza na dobit dostavljaju i Bilancu i Račun dobiti i gubitka sastavljene
u skladu sa Zakonom o računovodstvu za dio poslovanja za koji se utvrđuje
porezna osnovica. Ako se Prijava poreza na dobit sastavlja samo za dio
djelatnosti, uz navedena izvješća, dostavljaju se i izvješća sastavljena po
posebnim propisima za neprofitne organizacije.
(5) Bilanca i Račun dobiti i gubitka koji su
dostavljeni u propisanim rokovima Financijskoj agenciji (FINA) radi
statističkih i drugih potreba sukladno posebnim propisima, smatraju se
dostavljenima uz prijavu poreza na dobit sukladno članku 35. stavku
6. Zakona i
stavcima 2. i 4. ovoga članka. Porezna uprava može zatražiti dostavu Bilance i
Računa dobiti i gubitka uz prijavu poreza na dobit neovisno o tome što su isti
dostavljeni i Financijskoj agenciji.
1.1. Prijava poreza po tonaži broda
Članak 46.a
(1) Porez po tonaži broda umjesto poreza na dobit mogu
plaćati porezni obveznici pod uvjetima i na način propisan člancima 429. do
429.i Pomorskog zakonika te Pravilnikom o postupku i načinu korištenja prava na
porez po tonaži broda.
(2) Obveznik poreza po tonaži broda dužan je u skladu s člankom 429.g Pomorskog
zakonika podnijeti prijavu poreza po tonaži broda za porezno razdoblje i
platiti porez po tonaži broda u roku u kojemu podnosi prijavu. Porezno
razdoblje za utvrđivanje poreza po tonaži broda je kalendarska godina. Prijava
poreza po tonaži broda podnosi se na Obrascu PT – Prijava poreza po tonaži
broda, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Prijava iz stavka 2. ovoga članka podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne
uprave najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje
porez po tonaži broda.
(4) Uz prijavu poreza po tonaži broda porezni obveznik u svrhu uračunavanja
plaćenog poreza u inozemstvu dostavlja vjerodostojne isprave i dokaze o
plaćenom porezu po tonaži broda odnosno istovrsnom porezu u inozemstvu, a koji
se odnosi na brodove za koje podnosi poreznu prijavu. Plaćeni porez u
inozemstvu uračunat će se sukladno članku 429.g Pomorskog zakonika, najviše do
iznosa tuzemnog poreza po tonaži broda utvrđenog za određeni brod.
(5) Ukoliko obveznik poreza po tonaži broda obavlja i druge djelatnosti za koje
nije utvrđena mogućnost plaćanja poreza po tonaži broda u skladu s Pomorskim
zakonikom, porezni obveznik je dužan sukladno članku 429.a Pomorskog zakonika
osigurati posebno porezno knjigovodstveno praćenje za te djelatnosti, te
utvrditi obvezu poreza na dobit i predati prijavu poreza na dobit – Obrazac PD
na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.
1.2. Sadržaj porezne prijave
Članak 47.
(1) Prijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) U Obrazac PD upisuju se podaci o poreznom obvezniku, ili naziv ime i
prezime, osobni identifikacijski broj (OIB), adresa, broj računa, djelatnost,
broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj), ime osoba
odgovornih za sastavljanje prijave – poreznog
obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog savjetnika, porezno razdoblje,
nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu primila.
(3) U Prijavi poreza na dobit Obrazac PD upisuju se podaci iz Računa dobiti i
gubitka po rednim brojevima kako slijedi:
1. Ukupni prihodi – podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti i
gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava.
2. Ukupni rashodi – podatak o visini rashoda i troškova iz Računa dobiti i
gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava.
3. Dobit – podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje
za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i
rednog broja 2, pri čemu je redni broj 1 veći od rednog broja 2.
4. Gubitak – podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za
razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednih
brojeva 1 i 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1.
5. Amortizacija. Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije iznad
svote propisane u članku 12. stavku 13. Zakona,
a koji je utvrđen na način propisan i u članku 22. stavku 3. ovoga
Pravilnika. Na ovom rednom broju upisuje se i iznos
amortizacije dugotrajne imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona i svih
pripadajućih troškova, te troškova najma i svih pripadajućih
troškova za koje se uvećava porezna osnovica sukladno članku
12. stavcima 17., 18. i 19. Zakona.
6. Svota 70% troškova reprezentacije propisana u članku 7. stavak 1. točka 3. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 23. ovoga Pravilnika.
7. Svota 30% troškova sredstava za osobni prijevoz propisane u članku 7. stavak 1. točka 4. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i članku 25. ovoga Pravilnika.
8. Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske
komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na
dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak
sukladno članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona,
te članku 26. Pravilnika. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđenih manjkova na imovini iznad
visine utvrđene navedenim odlukama, a za koje se uvećava
porezna osnovica sukladno navedenim člancima.
9. Rashodi utvrđeni u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu
vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim
doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti,
te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje
obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s
njima povezanim osobama sukladno članku 7. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos takvih rashoda utvrđenih u postupku
nadzora za koje se povećava porezna osnovica.
10. Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja propisani u članku 7. stavku 1. točki 6. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 27. ovoga Pravilnika.
11. Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe propisani u članku 7. stavku 1. točki 7. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 28. ovoga Pravilnika.
12. Zatezne kamate između povezanih osoba propisane u članku 7. stavku 1. točki 8. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 29. ovoga Pravilnika.
13. Povlastice i drugi oblici imovinske koristi propisani u članku 7. stavku 1. točki 9. Zakona.
14. Rashodi darovanja iznad dopuštenih propisani u članku 7. stavku 1. točki 10. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 30. ovoga Pravilnika.
15. Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu porezno
priznati rashod prema odredbamačlanka 8. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 32. ovoga Pravilnika.
16. Kamate između povezanih osoba. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos
kamata koje nisu porezno priznate prema članku 14. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 37. ovoga Pravilnika.
17. Rashodi od nerealiziranih gubitaka iz članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 21. ovoga Pravilnika.
18. Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavci 5. i 6. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 22. stavci 1. i 12. ovoga
Pravilnika.
19. Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz promjene metode utvrđivanja
porezne osnovice prema članku 16. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 41. ovoga Pravilnika.
20. Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno
priznati rashod prema odredbama članka 9. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i učlanku 33. ovoga Pravilnika.
21. Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod
prema odredbama članka 10. Zakona i članka 34. ovoga Pravilnika
22. Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno
priznata prema odredbamačlanka 10. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 35. ovoga Pravilnika.
23. Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje prema
odredbama članka 11. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 36. ovoga Pravilnika.
24. Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode koji nisu
izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti prema članku 7. stavak 1. točka 13. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 31. Pravilnika.
25. Povećanje dobiti za ostale prihode i druga povećanja porezne osnovice.
Na ovome rednom broju iskazuju se povećanja dobiti ili smanjenje gubitka
za prihode koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju
se u poreznu osnovicu. Na ovome rednom broju iskazuje se i povećanje
porezne osnovice za iznos poreznog gubitka za koji je prestalo pravo
korištenja sukladno članku 17. stavku 6. Zakona,
te članku 38. ovoga Pravilnika,
a za koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17. stavcima
5. i 7. Zakona. Na ovom rednom broju iskazuje se i povećanje porezne
osnovice za iznos utvrđen člankom 6. stavkom 7. Zakona i člankom 12.a stavcima 7. i 8. ovoga
Pravilnika, u slučaju kada nije izvršen ispravak prijave poreza
na dobit prema članku 12.a stavku 3. ovoga Pravilnika ili premačlanku 66. Općeg poreznog zakona.
26. Ukupna svota povećanja dobiti ili smanjenja gubitka. Na ovome rednom
broju upisuje se ukupni iznos od rednog broja 5 do rednog broja 25.
27. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti prema članku 6. stavak 1. točka 1. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 12. ovoga Pravilnika.
28. Reinvestirana dobit prema članku 6. stavku 1. točki 6. Zakona.
Na ovom rednom broju upisuje se iznos dobiti poreznog razdoblja, koja je
uporabljena za povećanje temeljnog kapitala na način propisančlankom 12.a ovoga Pravilnika.
29. Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja prema članku 6. stavak 1. točka 3. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuju prihodi od otpisanih potraživanja
koja nisu bila porezno priznati rashod.
30. Iznos prihoda od nerealiziranih dobitaka prema članku 6. stavku 1. točki 2. Zakona,
utvrđen na način propisan člankom 13. ovoga Pravilnika, te
ostali rashodi prethodnih razdoblja prema članku 6. stavku 2.
Zakona utvrđeni na način propisan člankom 20. ovoga Pravilnika.
31. Smanjenje dobiti za ostale prihode. Na ovome rednom broju
iskazuju se prihodi i druga povećanja porezne osnovice koja nisu iskazana u
računovodstvenoj dobiti, te rashodi koji su kao privremeno porezno nepriznati
bili uključeni u poreznu osnovicu u ranijim razdobljima, a ne iskazuju se
posebno na drugom rednom broju.
32. Iznos za koji se smanjuje dobit zbog promjene metode utvrđivanja
porezne osnovice prema članku 16. Zakona. Na
ovaj redni broj podatak upisuje fizička osoba koja je od poreznog
obveznika poreza na dohodak postala obveznik porez na dobit za ispravak
porezne osnovice utvrđen prema članku 41. ovoga Pravilnika.
33. Trošak amortizacije iz prethodnih razdoblja prema članku 6. stavak 1. točka 4. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije koja nije
bila porezno priznata zbog odstupanja od propisane metode
i propisanih amortizacijskih stopa.
34. Ukupan iznos državne potpore za istraživačko-razvojne projekte i
državne potpore za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome rednom broju iskazuje
se ukupni iznos državnih potpora iskazanih na rednim brojevima 34.1. i
34.2. prema članku 6. stavku 1. točki 5. Zakona.
34.1. Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome rednom broju
iskazuje se iznos državne potpore koju porezni obveznik ostvaruje za
obrazovanje i izobrazbu u visini i na način propisan u članku 14. ovoga Pravilnika.
34.2. Državna potpora za istraživačko razvojne projekte. Na ovome rednom
broju iskazuje se iznos državne potpore koju porezni obveznik ostvaruje za
istraživačko-razvojne projekte na način propisan učlanku 15. ovoga Pravilnika.
35. Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka. Na ovome rednom
broju iskazuje se ukupna svota od rednog broja 27 do rednog broja 34 za
koju se smanjuje dobit ili povećava gubitak.
36. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Na ovom rednom broju
iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitku nakon što su
podaci s rednih brojeva 3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni. Porezna dobit
dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i oduzme
redni broj 35. Ako je predznak pozitivan, postoji porezna dobit. Porezna
dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što
se računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za redni broj 26 i
poveća za redni broj 35.
37. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos prenesenog
gubitka iz prethodnih razdoblja prema članku 17. Zakona, za
koji se smanjuje redni broj 36.
38. Porezna osnovica. Podatak za ovaj redni broj izračuna se tako da se
redni broj 36 smanji za redni broj 37, a rezultat ima pozitivan predznak.
39. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Ovaj redni broj može imati
pozitivan predznak ako je iskazana porezna dobit ili negativan predznak
ako je iskazan porezni gubitak. Na ovom rednom broju iskazuje
se podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na
rednom broju 40 veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja.
40. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos prenesenog
gubitka iz prethodnih razdoblja, prema članku 17. Zakona, a za
koji se smanjuje ili povećava redni broj 39.
41. Porezni gubitak za prijenos. Na ovome rednom broju iskazuje se gubitak
koji se prenosi u naredno razdoblje, a koji preostane nakon iskorištenog
iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema članku 17. Zakona, te za
koji se smanjuje ili povećava redni broj 39. Podatak na ovom rednom broju
postoji ako redni broj 39 ima negativan predznak te ako ima pozitivan
predznak, ali je manji od rednog broja 40.
42. Porezna osnovica. Na ovome rednom broju iskazuje se podatak s rednog
broja 38.
43. Porezna stopa. Na ovome rednom broju upisuje se broj 20, tj.
porezna stopa 20%, iz članka 28. Zakona
44. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos porezne obveze
koji se dobije se kada se redni broj 42 pomnoži sa stopom na rednom broju
43.
45. Ukupan iznos porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji
obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima prema članku 28.a Zakona i članku 42. ovoga Pravilnika.
46. Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike
poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne
samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom
propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara
utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara ukoliko
zadovoljavaju uvjete iz članka 28.a Zakona.
Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male
vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno
porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području
primjeni stopa 20%.
47. Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike poreza
na dobit koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave
razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o
regionalnom razvoju Republike Hrvatske ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka 28.a Zakona.
Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male
vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno
porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području
primijeni stopa 10%.
48. Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama. Na
ovaj redni broj upisuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza za porezne
obveznike korisnike slobodnih zona prema članku 43. ovoga Pravilnika.
Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu
biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.
48.1. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga Pravilnika.
Na ovom rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona koji su
gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu posebnog Zakona iz
članka 43. ovoga Pravilnika, a koji plaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj
jedinici za statistiku II razine u kojoj se zona nalazi prema Nacionalnoj
klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku – NKPJ. Korisnici zona koje se
nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – sjeverozapadna Hrvatska
(HR 01):
– plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2008. do 2010. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 10%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje
se na ovaj redni broj,
– plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice
upisuje se na ovaj redni broj,
– od 2014. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na
dobit.
Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine –
središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (HR 02) i jadranska Hrvatska (HR 03):
– plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2008. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 10%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice
upisuje se na ovaj redni broj,
– plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje
se na ovaj redni broj,
– od 2017. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na
dobit.
Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema posebnim
propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika,
utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o
potporama male vrijednosti.
48.2. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga
Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuju podatak o iznosu olakšice korisnici
slobodnih zona koji su do stupanja na snagu posebnog Zakona iz članka 43. ovoga Pravilnika,
uložili u gradnju ili sudjelovali u izgradnji objekata ulaganjem više od
1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornju granicu dopuštenog
intenziteta potpore za ulaganja propisane kartom regionalnih potpora i
ostvaruju pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj će
iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje,
propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016. godine
prema posebnim propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika. Iznos olakšice
izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na
navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni
iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.
48.3. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga Pravilnika. Na
ovome rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona na području Grada
Vukovara koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu
posebnog Zakona iz članka 43. ovoga Pravilnika, te koji:
– plaćaju porez na dobit u visini 0% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2008. do 2010. godine odnosno ne plaćaju porez na dobit. Iznos
olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20%
i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,
– plaćaju porez na dobit u visini 25% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 5%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice
upisuje se na ovaj redni broj,
– plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice
upisuje se na ovaj redni broj,
– od 2017. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na
dobit.
Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema posebnim
propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika,
utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o
potporama male vrijednosti.
49. Ukupan iznos porezne olakšice prema člancima 8., 9., 25. i 26. Zakona o
poticanju ulaganja. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos za koji se
umanjuje obveza poreza na dobit nositelju poticajnih mjera, utvrđena sukladno
člancima 8. i 9. Zakona o poticanju ulaganja i člancima 8. i 9. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, odnosno sukladno
članku 43.a stavku 1. i 2. ovoga Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom
broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze
iskazane na rednom broju 44.
49.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od
minimalno 50.000,00 eura, nositeljima poticajnih mjera, mikropoduzetnicima,
stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te
porez na dobit plaćaju po stopi od 10% u razdoblju do pet godina od godine
početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim
projektom, prema članku 8. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku
8. stavku 1. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog
okruženja i to unutar razdoblja od godine dana nakon početka investicije,
b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 8. stavku 2. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet
provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili
pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja
prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od
tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
49.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od
minimalno 150.000,00 eura do 1 milijun eura, nositeljima poticajnih mjera stopa
poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na
dobit plaćaju po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka
investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom
prema članku 9. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 1.
Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,
b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o poticanju
investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet provođenja
modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona i
očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja prijave,
tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od tri godine
od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
49.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3
milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za
75% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 5%
u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom,
prema članku 9. stavku 2. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 2.
Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,
b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet
provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili
pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja
prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od
tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 15%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
49.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna preko 3
milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za
100% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od
0% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom,
prema članku 9. stavku 3. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 3.
Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,
b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet
provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili
pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja
prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od
tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 20%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
50. Ukupan iznos porezne olakšice temeljem stečenih prava prema članku 25.
Zakona o poticanju ulaganja. Na ovim rednom broju upisuje se ukupan iznos za
koji se umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladno članku 4. Zakona o poticanju
ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) i/ili sukladno
članku 6. Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine« 73/00), odnosno
sukladno članku 43.a stavak 3. ovoga Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom
broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze
iskazane na rednom broju 44.
50.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne
novine« broj 138/06 i 61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem
izvršenih ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 300.000,00 eura do 1,5
milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza
na dobit te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od
godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta
povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja
statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja
iz članka 11. Zakona o poticanju
ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 100.000,00
eura do 1,5 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit
umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit te plaćaju porez na dobit
po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet
otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar
razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera,
odnosno početka ulaganja i/ili,
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00), pri čemu
nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 4
milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 10 zaposlenika plaćaju porez na dobit
po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine
ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 10%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
50.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11)
pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini
protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje
za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi
od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od
tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju
ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4
milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se
za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi
od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od
tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja i/ili,
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00) pri čemu
nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 10
milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 30 zaposlenika plaćaju porez na dobit
po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 13%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
50.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11)
pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini
protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje
za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi
od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od
tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju
ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8
milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se
za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi
od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 25 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od
tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja i/ili,
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00), pri čemu
nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 20
milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 50 zaposlenika plaćaju porez na dobit
po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 17%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
50.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit:
a) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11)
pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini
protuvrijednosti kuna od preko 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje
za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi
od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od
tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju
ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8
milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se
za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi
od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od
tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja i/ili,
b) sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 73/00), pri čemu
nositelji poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u iznosu od najmanje 60
milijuna kuna uz zapošljavanje najmanje 75 zaposlenika plaćaju porez na dobit
po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina počevši od isteka prve godine ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 20%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
51. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticanja investicija i
ulaganja iskazanih na rednom broju 49. i na rednom broju 50.
52. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos svih olakšica,
oslobođenja i poticaja iskazanih na rednim brojevima 45., 48. i 51.
53. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos koji se
izračuna tako da se od rednog broja 44 oduzme redni broj 52.
54. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu prema članku 30. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen
na način propisan i u članku 52. ovoga Pravilnika
55. Porezna obveza za uplatu. Iznos poreza za uplatu utvrđuje se tako da
se od rednog broja 53 oduzme redni broj 54. Ako je redni broj 54 veći od
rednog broja 53. tada se upisuje 0,00.
56. Uplaćeni predujmovi. Na ovome rednom broju upisuje se podatak o
uplaćenim predujmovima poreza na dobit.
57. Razlika za uplatu. Podatak za ovaj redni broj dobije se kada se od
rednog broja 55 oduzme redni broj 56
58. Razlika za povrat. Podatak za ovaj redni broj dobije se kada se od
rednog broja 56 oduzme redni broj 55
59. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje. Podatak na ovom rednom broju
izračunava se tako da se osnovica za izračun predujma poreza na dobit podijeli
s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava
poreza na dobit. Osnovica za izračun predujma izračunava se tako da se iznos
iskazan na rednom broju 42. uveća za iznos iskazan na rednom broju 28. i rednom
broju 34.1. i pomnoži sa poreznom stopom od 20%, te se od toga iznosa oduzme
iznos iskazan na rednom broju 52.
60. Razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti. Na ovom rednom
broju upisuju se podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa obavljao
samostalnu djelatnost.
61. Razdoblje obavljanje druge djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuju se
podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa samostalnu djelatnost obavljao
istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova
obveznih osiguranja.
62. Broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti. Na ovom rednom broju
upisuje se broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti u koji se računa
svaki puni mjesec u kojemu je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost
uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja samostalne
djelatnosti u posljednjem mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost
privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu
nesposobnost za rad.
63. Broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuje se
broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti u koji se računa svaki puni mjesec
druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana
obavljanja druge djelatnosti u posljednjem mjesecu te bez umanjenja za mjesece
u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno
pravo na privremenu nesposobnost za rad.
64. Iznos dobiti od druge djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuje se iznos
dobiti (r. br. 3.) razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti (r. br.
63.) u odnosu na broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti (r. br. 62.).
65. Iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti. Na ovom
rednom broju upisuje se dio propisane najviše godišnje osnovice za obveznika
doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dobit za
godinu za koju se obveza utvrđuje razmjerna broju mjeseci obavljanja druge
djelatnosti (r. br. 63.).
66. Iznos osnovice za obračun doprinosa. Na ovom rednom broju upisuje se iznos
dobiti od druge djelatnosti (r. br. 64.) ako je jednak ili manji od iznosa
najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti (r. br. 65.), a ako je
veći upisuje se iznos najviše osnovice za mjesece obavljanje druge djelatnosti
(r. br. 65.).
67. Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti. Na ovom rednom broju upisuje se umnožak iznosa osnovice za
obračun doprinosa (r. br. 66.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti propisane člankom 13. Zakona o
doprinosima.
68. Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje. Na ovom rednom broju upisuje se umnožak iznosa osnovice
za obračun doprinosa (r. br. 66.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje propisane člankom 17.
Zakona o doprinosima.
69. Iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje. Na ovom rednom broju upisuje se
umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r. br. 66.) i stope za obračun
doprinosa za zdravstveno osiguranje propisane člankom 14. Zakona o doprinosima.
(4) U Obrascu PD podatke pod rednim brojevima
60. do 69. popunjava obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik
plaćanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti koji od te
djelatnosti utvrđuje dobit iz članka 183. stavka 1. Zakona o doprinosima i ima
iskazan iznos dobiti na rednom broju 3. Obrasca PD.
1.2.1. Sadržaj prijave poreza po tonaži broda
Članak 47.a
(1) Prijava poreza po tonaži broda – Obrazac PT sadrži
podatke o poreznom obvezniku, naziv ili ime i prezime, osobni identifikacijski
broj (OIB), adresa, broj računa, popis brodova prema rješenju ministarstva
nadležnog za pomorstvo, ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave – poreznog
obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog savjetnika, porezno razdoblje,
nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu
primila.
(2) U Prijavu poreza po tonaži broda – Obrascu PT upisuju se podaci na rednim
brojevima kako slijedi:
1. Podaci o brodovima i izračun porezne obveze. Na ovom rednom broju upisuje se
ime broda i luka upisa, IMO broj broda, neto tonaža broda, izračun obveze
poreza po tonaži broda prema članku 429.e Pomorskog zakonika. Za svaki brod
čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda utvrđuje se i
plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:
a) za brodove od 0 do 1000 neto tonaže, za svakih 100 jedinica neto tonaže
utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 270,00 kuna,
b) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 1001 do 10 000 jedinica neto
tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 230,00 kuna,
c) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10 001 do 25000 jedinica neto
tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 150,00 kuna,
d) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 25 001 do 40 000 jedinica neto
tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 95,00 kuna,
e) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže iznad 40 000 neto tonaže
utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 55,00 kuna.
Za svakih nepunih 100 jedinica neto tonaže proporcionalno se utvrđuje porez po
tonaži broda.
2. Ukupno utvrđena obveza poreza po tonaži. Na ovom rednom broju upisuje se
zbroj porezne obveze utvrđene za svaki brod i iskazane na rednom broju 1.
3. Porez plaćen u inozemstvu. Na ovom rednom broju upisuje se iznos poreza po
tonaži broda odnosno istovrsnog poreza koji je plaćen u inozemstvu sukladno
članku 429.g Pomorskog zakonika, za brodove navedene pod točkom 1. odnosno za
brodove za koje se podnosi prijava poreza po tonaži broda, a uračunati se može
iznos najviše do iznosa utvrđenog tuzemnog poreza po tonaži broda za određeni
brod.
4. Godišnja obveza poreza po tonaži broda. Na ovom rednom broju upisuje se
godišnja obveza poreza po tonaži broda koja se dobije kada se od zbroja
iskazanog na rednom broju 2. oduzme iznos poreza plaćenog u inozemstvu odnosno
s rednog broja 3.
5. Uplaćeni predujmovi. Na ovom rednom broju upisuje se iznos uplaćenih
predujmova poreza po tonaži broda.
6. Razlika za uplatu. Podatak na ovom rednom broju utvrđuje se tako da se od
godišnje porezne obveze iskazane na rednom broju 4. oduzme podatak iskazan na
rednom broju 5. odnosno uplaćeni predujmovi.
7. Razlika za povrat. Podatak na ovom rednom broju utvrđuje se tako da se od
podatka iskazanog na rednom broju 5. odnosno uplaćenih predujmova oduzme
podatak iskazan na rednom broju 4. odnosno godišnja porezna obveza.
8. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje. Na ovom rednom broju upisuje se
iznos predujmova za sljedeće porezno razdoblje, a izračunava se tako da se
ukupna godišnja porezna obveza utvrđena na rednom broju 4. podijeli s brojem
12.
9. Iznos poreza na dobit. Na ovom rednom broju upisuje se iznos poreza na dobit
koji bi bio utvrđen u razdoblju za koje se podnosi porezna prijava da porezni
obveznik umjesto poreza na dobit ne plaća porez po tonaži broda.
1.2.2. Sadržaj izvješća o poslovnim događajima s povezanim osobama
Članak 47.b
(1) »Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama
za razdoblje od ___ do ___« – Obrazac PD-IPO iz članka 46. stavka 2. ovoga
Pravilnika dostavlja se ukoliko su tijekom poreznog razdoblja u poslovnim
knjigama evidentirani poslovni događaji s povezanim osobama. Za potrebe
sastavljanja Obrasca PD-IPO, povezanim osobama smatraju se osobe iz članka 13.
stavka 2. Zakona i članka 41. Općeg poreznog zakona.
(2) U Obrazac PD-IPO upisuju se opći podaci o poreznom obvezniku (naziv ili ime
i prezime poreznog obveznika, adresa sjedišta ili prebivališta i osobni
identifikacijski broj), razdoblje za koje se podnosi obrazac, ime osobe
odgovorne za sastavljanje obrasca – poreznog obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog
poreznog savjetnika, nadnevak, pečat poreznog obveznika i potpis odgovorne
osobe. Obrazac PD-IPO sastoji se od četiri dijela:
I.1. Obveze prema povezanim osobama po osnovi primljenih zajmova i kredita
I.2. Potraživanja od povezanih osoba po osnovi danih zajmova i kredita
II.1. Obveze prema povezanim osobama po osnovi nabave roba i usluga
II.2. Potraživanja od povezanih osoba po osnovi isporuke roba i usluga
koji sadrže istovjetne podatke u točkama 1. – 6. i to:
1. Naziv/ime i prezime povezane osobe.
2. Osobni identifikacijski broj (OIB).
3. Sjedište ili prebivalište.
4. Država sjedišta/prebivališta.
5. Na ovom rednom broju upisuje se slovna oznaka (P) ukoliko povezana osoba ili
porezni obveznik imaju povlašteni porezni status iz članka 13. stavka 5. točke
1. Zakona.
6. Na ovom rednom broju upisuje se slovna oznaka (G) ukoliko povezana osoba ili
porezni obveznik imaju pravo na prijenos poreznog gubitka iz članka 13. stavka
5. točke 2. Zakona.
U dio I.1. i II.1., u točkama 1. – 6., upisuju se podaci o vjerovniku, a u dio
I.2. i II.2. podaci o dužniku.
Dio I.1. sadrži i sljedeće podatke:
7. Udio vjerovnika u dionicama ili kapitalu poreznog obveznika izraženo u
postotku. Na ovom rednom broju upisuju postotak i osobe iz članka 8. stavka 2.
Zakona.
8. Udio vjerovnika u glasačkom pravu poreznog obveznika izraženo u postotku. Na
ovom rednom broju upisuju postotak i povezane osobe iz članka 8. stavka 2.
Zakona.
9. Druga osnova povezanosti. Ukoliko vjerovnik nema udjela u kapitalu ili
glasačkom pravu upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti: član uprave (U),
srodnik (S), pravna osoba koja nije član uprave ili srodnik (P), ostale osobe
(O). Ukoliko porezni obveznik ima udjele u kapitalu ili glasačkom pravu
vjerovnika upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti za člana društva (D).
10. Četverostruka svota, vjerovnikovog udjela u kapitalu ili glasačkom pravu na
zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti, a ukoliko je zajam
odobren u prethodnim poreznim razdobljima svota na zadnji dan prvog mjeseca
poreznog razdoblja za koje se podnosi.
11. Datum nastanka obveze. Upisuje se datum nastanka obveze prema primljenom
zajmu i/ili kreditu u tekućem i/ili prethodnim poreznim razdobljima.
12. Iznos obveze na datum nastanka obveze.
13. Stanje obveze (glavnice) na prvi dan poreznog razdoblja.
14. Stanje obveze (glavnice) na zadnji dan poreznog razdoblja.
15. Kamatna stopa.
16. Obveze za kamate tijekom poreznog razdoblja.
17. Kamate obračunate po stopi iznad propisane (članak 14. Zakona).
18. Kamate obračunate na iznos iznad visine kapitala (članak 8. Zakona).
19. Obveze za kamate na zadnji dan poreznog razdoblja.
Dio I.2. sadrži i sljedeće podatke:
7. Udio dužnika u dionicama ili kapitalu poreznog obveznika izraženo u
postotku.
8. Udio dužnika u glasačkom pravu poreznog obveznika izraženo u postotku.
9. Druga osnova povezanosti. Ukoliko dužnik nema udjela u kapitalu ili
glasačkom pravu upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti: član uprave (U),
srodnik (S), pravna osoba koja nije član uprave ili srodnik (P), ostale osobe
(O). Ukoliko porezni obveznik ima udjele u kapitalu ili glasačkom pravu dužnika
upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti za člana društva (D).
10. Datum nastanka potraživanja. Upisuje se datum nastanka potraživanja prema
danom zajmu i/ili kreditu u tekućem i/ili prethodnim poreznim razdobljima.
11. Iznos potraživanja na datum nastanka potraživanja.
12. Stanje potraživanja (glavnice) na prvi dan poreznog razdoblja.
13. Stanje potraživanja (glavnice) na zadnji dan poreznog razdoblja.
14. Kamatna stopa.
15. Potraživanja za kamate tijekom poreznog razdoblja.
16. Povećanja porezne osnovice za kamate iz članka 14. Zakona.
17. Potraživanja za kamate na zadnji dan poreznog razdoblja.
Dio II.1. sadrži i sljedeće podatke:
7. Udio vjerovnika u dionicama ili kapitalu poreznog obveznika izraženo u
postotku.
8. Udio vjerovnika u glasačkom pravu poreznog obveznika izraženo u postotku.
9. Druga osnova povezanosti. Ukoliko vjerovnik nema udjela u kapitalu ili
glasačkom pravu upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti: član uprave (U),
srodnik (S), pravna osoba koja nije član uprave ili srodnik (P), ostale osobe
(O). Ukoliko porezni obveznik ima udjele u kapitalu ili glasačkom pravu
vjerovnika upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti za člana društva (D).
10. Nabava roba ili usluga. Upisuje se riječ »roba« ili riječ »usluga«, ovisno
o tome radi li se o nabavi roba ili usluga.
11. Iznos obveze na prvi dan poreznog razdoblja.
12. Ukupne obveze nastale tijekom poreznog razdoblja.
13. Iznos obveza na zadnji dan poreznog razdoblja.
Dio II.2. sadrži i sljedeće podatke:
7. Udio dužnika u dionicama ili kapitalu poreznog obveznika izraženo u
postotku.
8. Udio dužnika u glasačkom pravu poreznog obveznika izraženo u postotku.
9. Druga osnova povezanosti. Ukoliko dužnik nema udjela u kapitalu ili
glasačkom pravu upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti: član uprave (U),
srodnik (S), pravna osoba koja nije član uprave ili srodnik (P), ostale osobe
(O). Ukoliko porezni obveznik ima udjele u kapitalu ili glasačkom pravu dužnika
upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti za člana društva (D).
10. Isporuka roba ili usluga. Upisuje se riječ »roba« ili riječ »usluga«,
ovisno o tome radi li se o isporuci roba ili usluga.
11. Iznos potraživanja na prvi dan poreznog razdoblja.
12. Ukupna potraživanja nastala tijekom poreznog razdoblja.
13. Iznos potraživanja na zadnji dan poreznog razdoblja.
1.3. Utvrđivanje i plaćanje predujmova
Članak 48.
(1) Mjesečni predujam poreza na dobit izračunava se tako da se
osnovica za izračun predujma podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom
razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit. Osnovica za izračun
predujma utvrđuje se tako da se porezna osnovica utvrđena na način propisan člankom 5. stavkom 1. Zakona ne
umanji iznosom porezne olakšice za reinvestiranu dobit i iznosom državne
potpore za obrazovanje i izobrazbu te pomnoži propisanom poreznom stopom i
umanji iznosom propisanih umanjenja porezne obveze.
(2) Porezna uprava može na temelju zahtjeva poreznog obveznika i/ili obavljenog
nadzora i/ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s
kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo
razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje obvezuje poreznog obveznika od dana
konačnosti do podnošenja nove porezne prijave.
(3) Porezna uprava može rješenjem utvrditi za pojedine mjesece poreznog
razdoblja različitu visinu predujma poreznim obveznicima koji obavljaju
djelatnost sa sezonskim obilježjem. Rješenjem Porezne uprave o različitim
visinama mjesečnih predujmova mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih
predujmova odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati
predujmova tijekom poreznog razdoblja.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka fizičke osobe iz članka 2. stavci 3. i 4. Zakona,
koje podnesu zahtjev da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit,
predujam poreza na dobit u prvoj godini plaćaju u visini predujma poreza na
dohodak utvrđenog na temelju porezne prijave za godinu u kojoj je zahtjev
podnesen.
(5) Porezni obveznik može zatražiti izmjenu visine predujma pisanim zahtjevom
upućenim nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu radi donošenja
rješenja o novoj visini predujma. U zahtjevu treba navesti razloge za izmjenu
visine predujma. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u tekućoj
odnosno prema prethodnoj poslovnoj godini, porezni obveznik dostavlja temeljna
financijska izvješća za proteklo i tekuće porezno razdoblje (Bilancu i Račun
dobiti i gubitka). Porezna će uprava na temelju uvida u financijska izvješća,
odnosno na temelju poreznog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili
odbaciti zahtjev poreznog obveznika. Ako se radi o padu poduzetničke aktivnosti
zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava,
ratna razaranja, terorističke akcije, uništenje imovine poreznog obveznika
nakon provalne krađe ili sl.), Porezna uprava može riješiti zahtjev poreznog
obveznika na osnovi zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak
utvrđivanja visine štete, odnosno istražni postupak.
(6) Porezni obveznici koji su oslobođeni plaćanja poreza na dobit sukladno
posebnim propisima izčlanaka 42. – 43.a ovoga Pravilnika,
nisu dužni plaćati predujmove poreza na dobit u poreznom razdoblju za koje
ostvaruju pravo na oslobođenje plaćanja poreza na dobit.
(7) Porezni obveznik u stečaju ne plaća predujmove poreza na dobit.
(8) Ako je pravni prednik po bilanci pripajanja, spajanja ili podjele iskazao
obvezu poreza na dobit, pravni sljednik tu obvezu plaća u roku iz članka 32. stavak 2. Zakona.
Visina predujma utvrđuje se od dana pripajanja, spajanja ili podjele do kraja
poreznog razdoblja za pravnog sljednika.
(9) Porezni obveznik koji prema članku 34. stavak 3. Zakona nije
dužan plaćati predujmove, može ih plaćati prema vlastitoj odluci.
IX. POREZ PO ODBITKU
1. Predmet oporezivanja porezom po odbitku
Članak 49.
(1) U naknade prema članku 31. Zakona, za autorska prava i druga prava
intelektualnog vlasništva, spadaju i naknade za ustupanje prava na uporabu
intelektualnog vlasništva koje obuhvaćaju zaštitu prava na reprodukciju
književnih, umjetničkih i znanstvenih djela, kinematografskih djela, patenata,
zatim prava na uporabu imena proizvoda i zaštitnih znakova, dizajna ili modela,
planova, nacrta, tajnih formula ili postupaka, prava na uporabu industrijskog,
komercijalnog ili znanstvenog iskustva, prava na patent, licenciju, zaštitni
znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodnu formulu, nacrt, plan,
industrijsko ili znanstveno iskustvo, koja su prava zaštićena pravnim propisima
i običajima kojima se regulira njihovo stjecanje i uporaba. Ako naknada
podliježe obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost, porez po odbitku plaća
se na osnovicu bez poreza na dodanu vrijednost.
(2) Usluga istraživanja tržišta iz članka 31. stavak
6. Zakona podrazumijeva
način prikupljanja tržišnih informacija, određivanje obilježja tržišta,
mjerenje potencijala tržišta, analizu udjela u tržištu, analizu prodaje,
istraživanje trendova poslovanja, kratkoročna i dugoročna predviđanja,
ispitivanje ponuda konkurencije, istraživanje cijena, testiranje novih i
postojećih proizvoda na tržištu. U usluge istraživanja tržišta ne spadaju
usluge promidžbe i reklame.
(3) Porez po odbitku ne plaća se na kamate
plaćene za financijski najam dobara.
(4) Uslugama poslovnog savjetovanja iz članka 31. stavak
6. Zakona smatra
se svaki oblik poslovnog savjeta ili konzultacije.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ne smatra
se uslugama poslovnog savjetovanja održavanje tečajeva, seminara, radionica i
sličnih metoda poučavanja, zatim usluge inženjera, arhitekata i slične usluge
koje za rezultat imaju pisane podloge o postupanju (idejni i izvedbeni
projekti, nacrti, upute i druge isprave o postupanju). Nadalje, ne smatraju se
uslugama poslovnog savjetovanja usluge koje se zaračunavaju kao usluge
posredovanja i zastupanja u nekom poslu, usluge koje se oporezuju premačlanku 14. stavak
1. točka 3. Zakona o
porezu na dohodak te usluge korištenja raznih baza podataka.
(6) Ako se obveza za kamate iz članka 31. stavak
4. Zakona podmiruje
bez stvarnog plaćanja, kamate se smatraju plaćenima i podliježu plaćanju poreza
po odbitku.
(7) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju
se u slučajevima kada s državom u kojoj inozemni primatelj naknade ima sjedište
nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
(8) Porezni obveznik iz članka 31. stavak
2. Zakona, dužan je
mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada
s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i plaćenom
porezu, kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istovremeno s predajom
porezne prijave poreza na dobit.
(9) U naknade za autorska prava i druga prava
intelektualnog vlasništva prema članku 31. Zakonaspadaju i naknade za softver, stoga se
porez po odbitku plaća ako naknada za softver ima elemente autorskih prava ili
drugih prava intelektualnog vlasništva odnosno ako se radi o ustupanju
autorskih prava na korištenje softvera radi prodaje ili radi daljnjeg razvitka
pri čemu se ustupa na vremenski ograničeno korištenje zaštićeno autorsko pravo.
Porez po odbitku ne plaća se na naknade za softver ako se radi o kupnji softvera
za korištenje.
(10) Ako temeljem članka 31. stavka
11. Zakona pri
isplati dividendi i udjela u dobiti nije postojala obveza plaćanja poreza po
odbitku, obveza plaćanja poreza po odbitku nastaje u slučaju kada se premačlanku 12.a ovoga
Pravilnika ne
ostvaruje pravo korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit.
2. Obveznik poreza po odbitku
Članak 50.
(1) Poreznim obveznikom u smislu članka 31. Zakona smatra se svaki tuzemni isplatitelj koji
plaća naknade inozemnim osobama, poduzetnicima koje nisu fizičke osobe.
(2) Ako inozemna osoba kojoj pripada pravo na
naknade iz članka 31. Zakona ima u tuzemstvu registriranu
poslovnu jedinicu, a naknada se kao prihod pripisuje tuzemnoj poslovnoj
jedinici, ne plaća se porez po odbitku.
(3) Ako tuzemna poslovna jedinica inozemnog
poduzetnika plaća poduzetniku osnivaču u inozemstvo naknade iz članka 31. Zakona, plaća se porez po odbitku. Porez po
odbitku plaća se i ako se obveza rješava na način koji nije plaćanje.
(4) Tuzemni isplatitelj naknada obvezan je
nerezidentima pri svakoj isplati naknada, sukladno članku 31. Zakona, obračunati, obustaviti i uplatiti
porez po odbitku u skladu s odredbama Zakona, ako ti nerezidenti imaju sjedište
u državama s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
(5) Ispostava Porezne uprave mjesno nadležna
prema sjedištu isplatitelja izdaje, na zahtjev nerezidenta, potvrdu o porezu
plaćenom u Republici Hrvatskoj.
3. Plaćanje poreza po odbitku
Članak 51.
(1) Tuzemni isplatitelj naknada od kojih se
utvrđuje porez po odbitku prema članku 31. Zakonanerezidentima koji su rezidenti država s
kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, obvezan je prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti
porez po odbitku na način određen ugovorom i Zakonom.
(2) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je
porezni obveznik rezident sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat će se na način propisan stavcima 5.,
6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka.
(3) Prava iz Ugovora ostvaruju se temeljem
obrazaca, ovisno o vrsti isplate:
1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili
povrat više
plaćenog poreza na dividende
prema Ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja između Republike
Hrvatske i —————«
2. »Zahtjev za povrat više plaćenog poreza na
kamate prema
Ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja između
Republike Hrvatske i —————«
3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze,
izuzimanje od
porezne obveze ili povrat više
plaćenog poreza na
licence prema Ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja između Republike
Hrvatske i —————«
4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze,
izuzimanje od
porezne obveze ili povrat više
plaćenog poreza na
naknade za djelatnost
obavljenu u Republici Hrvatskoj
prema Ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja
između Republike Hrvatske i
—————«.
(4) Ako se pri isplati naknada iz članka 31. Zakona ne plaća porez po odbitku na temelju
primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primatelj naknade može
umjesto obrasca Zahtjeva iz stavka 3. dostaviti samo potvrdu o rezidentnosti od
nadležnog inozemnog poreznog tijela.
(5) Za primjenu odredaba iz ugovora, obrazac
»Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog poreznog tijela. Ovjereni
zahtjev podnosi se za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim
isplatama, ovjereni se Zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je
potrebno podnositi svakih dvanaest (12) mjeseci.
(6) Obrasci iz stavka 3. ovoga članka sastoje se
od četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za
isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu
upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva –
nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident.
Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je
namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s
ispunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva,
vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama
i drugo podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju naknade. Tuzemni isplatitelj
pri isplati naknade jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi
primjerak zadržava za svoje potrebe.
(7) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu
tuzemni isplatitelj raspolaže s primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima
3. i 4. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
(8) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu
tuzemni isplatitelj ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva ili
potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate
naknade primijeniti odredbe tuzemnog zakona.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka
nerezident može u roku tri godine od isteka godine u kojoj je naknada isplaćena
dostaviti Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb,
ovjereni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez
koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti
plaćen.
(10) Za vođenje evidencije o postupanju po
zahtjevima u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka nadležni su Ministarstvo
financija – Porezna uprava, Područni ured Zagreb.
(11) Tuzemni isplatitelj iz stavka 1. ovoga
članka dužan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih
isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu
isplate i uplaćenom porezu te primijenjenoj stopi poreza po odbitku istodobno s
predajom porezne prijave poreza na dobit.
(12) Obrasci Zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka
sastavni su dio ovoga Pravilnika.
3.1. Isplate kamata i autorskih naknada između povezanih društava koja se nalaze u različitim državama članicama prema Direktivi 2003/49/EZ
Članak 51.a
(1) U skladu s člankom 31.b stavku
1. Zakona, porez po
odbitku se ne plaća na isplate kamata i autorskih naknada između društva koje
je rezident Republike Hrvatske ili stalne poslovne jedinice u Republici
Hrvatskoj društva iz neke druge države članice EU i povezanog društva u državi
članici ili stalne poslovne jedinice u nekoj drugoj državi članici povezanog
društva u državi članici prema članku 31. točki 4.
Zakona, pod uvjetom da
su oni stvarni korisnici kamata ili autorskih naknada.
(2) Stalna poslovna jedinica se smatra
isplatiteljem kamata i autorskih naknada samo ako za stalnu poslovnu jedinicu
ta isplata predstavlja porezno priznati rashod u Republici Hrvatskoj, u skladu
sčlankom 31.c
stavkom 1. Zakona.
(3) Porezna uprava izdaje potvrdu iz članka 31.c stavka
6. Zakona na
temelju zahtjeva poreznog obveznika koji se predaje u svezi s svakim ugovorom o
isplati kamata ili autorskih naknada, a sadrži slijedeće isprave i
podatke:
1. dokaz o rezidentnosti društva primatelja za
porezne svrhe i, kada je potrebno, o postojanju poslovne jedinice potvrđeno od
poreznih tijela države članice u kojoj se društvo primatelj smatra rezidentom
za porezne svrhe ili u kojoj je poslovna jedinica smještena,
2. dokaz da je društvo primatelj stvarni
korisnik u skladu s člankom 31.c
stavkom 2. Zakona ili
ispunjenju uvjeta u skladu s člankom 31.c stavkom 5. Zakona u slučaju poslovne
jedinice,
3. dokaz o ispunjenju uvjeta u skladu s člankom 31.a točkom
3. podtočkom 3.3. Zakona u
slučaju društva primatelja,
4. dokaz o minimumu udjela u kapitalu ili
kriterij minimalnog raspolaganja pravom glasa u skladu sčlankom 31.a točkom
4. Zakona te
ispunjavanju uvjeta razdoblja u kome se drže udjeli u kapitalu društva u skladu
s člankom 31. b
stavkom 3. Zakona,
5. pravnu podlogu za isplatu (ugovor).
(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka se podnosi
za svaku isplatu, koja se temelji na drugoj pravnoj odnosno ugovornoj podlozi,
posebno. Valjanost dokaza koje sadrži zahtjev jest 12 mjeseci od njihova izdavanja.
(5) Porezna uprava obvezna je izdati potvrdu iz
stavka 3. ovoga članka u roku od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Potvrda
vrijedi godinu dana od dana izdavanja.
(6) Ako uvjeti za izuzeće od plaćanja poreza po
odbitku više nisu ispunjeni, društvo primatelj ili stalna poslovna jedinica
obvezni su odmah izvijestiti društvo ili stalnu poslovnu jedinicu koji su
isplatili kamate ili autorske naknade. Obvezni su izvijestiti i porezno tijelo
države izvora.
(7) Ako su društvo ili stalna poslovna jedinica
koji isplaćuju kamate ili autorske naknade platili porez po odbitku, a bili su
ispunjeni uvjeti za njegovo neplaćanje, može se od Porezne uprave zatražiti
povrat plaćenog poreza. U tom slučaju Porezna uprava može zatražiti isprave i
podatke iz stavka 3. ovoga članka. Zahtjev za povrat poreza mora se podnijeti u
roku od dvije godine od dana kada su kamate ili autorske naknade isplaćene.
(8) Porezna uprava obvezna je izvršiti povrat
plaćenog poreza u roku od godine dana od dana podnošenja zahtjeva za povrat
poreza i podnošenja isprava i podataka, ako su opravdano zatraženi. Ako Porezna
uprava u propisanom roku ne izvrši povrat plaćenog poreza, primatelj, društvo
ili stalna poslovna jedinica, imaju pravo, od isteka toga roka, na zateznu
kamatu, u skladu s posebnim propisima, na iznos poreza koji je trebao biti
vraćen.
(9) Društvom iz države članice EU iz članka 31.a točke
3. podtočke 3.1. Zakona smatra se društvo ustrojeno u jednom od oblika koji se navode u Dodatku
C koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(10) Društvom iz države članice EU iz članka 31.a točke
3. podtočke 3.3. Zakona smatra
se društvo koje je obveznik jednog od poreza iz Dodatka D, koji je sastavni dio
ovoga Pravilnika.
3.2. Isplata dividendi i udjela u dobiti između matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica prema Direktivama 1990/435/EEZ, 2003/123/EZ i 2006/98/EZ
Članak 51.b
(1) Porezni obveznik koji porez po odbitku, po osnovi
dividendi i udjela u dobiti, ne plaća sukladnočlanku 31.e Zakona, obvezan je Poreznoj upravi u roku od
15 dana, za svaku isplatu posebno, dostaviti:
1. dokaz o rezidentnosti primatelja za porezne
svrhe u trenutku isplate,
2. dokaz o minimalnom izravnom udjelu iz članka
31.e stavka 1. točke 1. Zakona i razdoblju trajanja uvjeta iz članka 31.e
stavka 1. točke 2. Zakona u trenutku isplate,
3. dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 31.e
stavka 2. točke 1. Zakona u trenutku isplate.
(2) Primatelj dividende i udjela u dobiti
ispunjava uvjete iz članka 31.e stavka
2. točke 1. Zakona, ako
ima jedan od oblika navedenih u Dodatku E, koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(3) Primatelj dividende i udjela u dobiti
ispunjava uvjete iz članka 31.e stavka
2. točke 3. Zakona, ako
je obveznik jednog od poreza navedenog u Dodatku F, koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
X. URAČUNAVANJE POREZA PLAĆENOG U INOZEMSTVU
Članak 52.
(1) Ako tuzemni porezni obveznik obavlja
djelatnost u inozemstvu preko poslovne jedinice ili ostvaruje prihode po nekoj
drugoj osnovi na koje plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako
plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez do propisanog iznosa
ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u
poreznu osnovicu.
(2) Ako porezni obveznik plaća porez na dobit
ili njemu istovrsni porez u više različitih država, ukupno plaćeni porezi
uračunat će mu se u tuzemni porez do propisanog iznosa.
(3) Iznos inozemnog poreza koji se može
uračunati u tuzemni porez izračunava se tako da se na prihode ili dobit
ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, te tako dobiveni iznos
predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez
plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni
porez.
(4) Dodatna umanjenja iz članka 30. stavka
2. Zakona jesu
poticaji u obliku poreznih olakšica ili oslobođenja iz članaka 42., 43. i
43.a ovoga Pravilnika,
propisani posebnim propisima.
(5) U svrhu korištenja prava na uračunavanje
poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu
plaćenom u inozemstvu. Ako se taj dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja
porezne prijave, dostavlja se najkasnije u roku 60 dana nakon proteka roka za
predaju porezne prijave u inozemstvu.
(6) Porezni obveznik koji u inozemstvu ima
poslovnu jedinicu dostavlja poreznu prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i
inozemstvu, a u privitku porezne prijave obračun poreza koji se uračunava u
tuzemni porez.
(7) Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi
Porezne uprave i ovjereni preslik porezne prijave podnesene u inozemstvu
(ovjerava porezno tijelo ili ovlašteni porezni savjetnik), ovjereni prijevod te
porezne prijave.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
(1) Pri isplati naknada za poslovno savjetovanje
koje je obavljeno do kraja 2004. godine, ne primjenjuje se članak 31. stavak 1.
Zakona, a u skladu s člankom 39. Zakona.
(2) Poslovnim savjetovanjem iz stavka 1. ovoga
članka smatra se savjetovanje koje je obavljeno i evidentirano kao trošak do
31. prosinca 2004. Ako usluge poslovnog savjetovanja nisu u cijelosti
obavljene, smatraju se obavljenima u dijelu u kojem su obavljene i evidentirane
kao trošak do 31. prosinca 2004. Obavljenim uslugama poslovnog savjetovanja
smatraju se i usluge koje nisu obavljene a plaćene su do 31. prosinca 2004.
(3) Odredbe članaka 42. i 43. ovoga Pravilnika
primjenjuju se do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na
dobit (»Narodne novine« br. 90/05).
(4) Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama
Zakona o porezu na dobit, brisana su oslobođenja i olakšice iz članaka 21.,
22., 23. i 24. Zakona i stavka 3. ovoga članka i propisane su u posebnim
propisima. Brisane olakšice iz članka 21. Zakona propisane su u članku 13.a.
Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« br. 44/96,
57/96,124/97, 78/99, 73/00, 07/00, 127/00, 88/02, 42/05 i 90/05); iz članka 22.
Zakona propisane su u članku 30.a. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara
(»Narodne novine« br. 44/01 i 90/05); iz članka 23. Zakona propisane su u
članku 7.b. Zakona o brdsko-planinskim područjima (»Narodne novine« br. 12/02,
32/02, 117/03, 42/05 i 90/05) i iz članka 24. Zakona propisane su u članku 7.b.
stavci 2. i 3. Zakona o slobodnim zonama (»Narodne novine« br. 44/96 i 92/05).
(5) Porezni obveznici koji imaju pravo na
smanjenje porezne osnovice za neiskorišteni dio olakšice za svotu plaća i
doprinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje se utvrđuje porez na
dobit, a koja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave, i porezni
obveznici koji imaju pravo na smanjenje porezne obveze s naslova poticanja
ulaganja, stečenih na temelju odredbi članka 6. stavak 1. točka 6, Zakona, mogu
to pravo koristiti do isteka prava.
Članak 54.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje
vrijediti Pravilnik o porezu na dobit (»Narodne novine« br. 1/05 i 14/05).
(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u
»Narodnim novinama«.