ZAKON O POREZU NA PROMET NEKRETNINA
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine', br. 69/97, 153/02, 22/11, 143/14)
Odluka USRH - 'Narodne novine', br. 26/00
Na snazi i primjenjuje se od 1. siječnja 2015.
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Porez na promet nekretnina obračunava se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.
Članak 2.
(1) Porez na promet nekretnina zajednički je prihod državnog proračuna i
proračuna općine ili grada na području kojih se nekretnina nalazi.
(2) Raspodjela prihoda od poreza na promet nekretnina uređuje se posebnim
zakonom.
Članak 3.
Domaće i strane fizičke ili pravne osobe izjednačene su glede plaćanja poreza
na promet nekretnina ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.
II. PREDMET OPOREZIVANJA
Članak 4.
(1) Predmet oporezivanja je promet nekretnina. Prometom nekretnina, u smislu
ovoga Zakona, smatra se svako stjecanje vlasništva nekretnine (u daljnjem
tekstu: stjecanje nekretnine) u Republici Hrvatskoj.
(2) Stjecanjem nekretnine, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se
kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje
nekretnina iz trgovačkog društva, stjecanje dosjelošću, stjecanje nekretnina u
postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog
tijela te ostali načini stjecanja nekretnina od drugih osoba.
(3) Nekretnine, u smislu ovoga Zakona, su zemljišta i građevine
(4) Zemljištima iz stavka 3. ovoga članka smatraju se poljoprivredna,
građevinska i druga zemljišta.
(5) Građevinama iz stavka 3. ovoga članka smatraju se stambene, poslovne i sve
druge zgrade, te njihovi dijelovi.
Članak 5.
Prometom nekretnina, u smislu ovoga Zakona, ne smatra se stjecanje nekretnina
na koje se plaća porez na dodanu vrijednost.
III. POREZNI OBVEZNIK
Članak 6.
(1) Obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnine.
(2) Obveznik poreza na promet nekretnina pri zamjeni nekretnina je svaki
sudionik u zamjeni i to za vrijednost nekretnine koju stječe.
(3) Ako se stječe idealni dio nekretnine, obveznik poreza na promet nekretnina
je svaki stjecatelj posebno.
Članak 7.
(1) Obveznik poreza na promet nekretnina pri nasljeđivanju je nasljednik ili
zapisovnik. Ako se nasljednik tijekom ostavinske rasprave odrekne nasljedstva
ili ga ustupi drugome sunasljedniku ne plaća se porez po ovome Zakonu na
odricanje, odnosno ustupanje nasljedstva.
(2) Obveznik poreza na promet nekretnina pri darovanju ili drugom stjecanju
nekretnina bez naknade je daroprimatelj ili druga osoba koja je stekla nekretninu
bez naknade.
Članak 8.
(1) Ako se nekretnina stječe na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili
ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, obveznik poreza na promet nekretnina je
davatelj uzdržavanja.
(2) Pri stjecanju nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, porez
na promet nekretnina umanjuje se za 5% za svaku godinu trajanja uzdržavanja
proteklu od dana sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, koji je ovjeren od
suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili
sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, do smrti uzdržavanog.
IV. POREZNA OSNOVICA
Članak 9.
(1) Osnovica poreza na promet nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze.
(2) Pod tržišnom vrijednosti nekretnine podrazumijeva se cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze.
(3) Iznimno, ako porezni obveznik ne postupi u skladu s člankom 17. stavkom 1. ovoga Zakona, porezna osnovica je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku prijave, odnosno saznanja ispostave Porezne uprave na području koje se nekretnina nalazi za nastanak porezne obveze, a prema stanju nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze.
(4) Porezna uprava utvrđuje osnovicu poreza na promet nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine, u pravilu, iz isprave o stjecanju ako je ukupan iznos naknade koju daje ili isplaćuje stjecatelj približno jednak cijenama koje se postižu ili se mogu postići na tržištu.
(5) Ako je naknada iz isprave o stjecanju iz stavka 4. ovoga članka niža od naknade koja se može postići na tržištu, a prodavatelj nekretnine je poduzetnik ili druga osoba obveznik poreza na dobit koja vodi poslovne knjige sukladno Zakonu o računovodstvu, tržišnom vrijednošću kao osnovicom poreza na promet nekretnina smatra se fer vrijednost nekretnine priznata u financijskim izvještajima i poslovnim knjigama u trenutku nastanka porezne obveze ako je, u skladu s odredbama međunarodnih računovodstvenih standarda, kao računovodstvena politika za nekretnine koje koristi porezni obveznik, izabran model revalorizacije i pod uvjetom da je ona jednaka ili veća od naknade iz isprave o stjecanju. Ako je fer vrijednost nekretnine manja od naknade iz isprave o stjecanju, tržišnom vrijednošću nekretnine smatra se naknada iz isprave o stjecanju. Ako se nekretnine u financijskim izvještajima vrednuju po modelu troška, tržišnu vrijednost nekretnina procijenit će Porezna uprava, sukladno stavku 8. ovoga članka.
(6) Ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje nekretnine kao što je isplata u novcu, ustupljene druge nekretnine, stvari ili prava, preuzeti dugovi bivšeg vlasnika i drugo.
(7) Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade iz stavaka 4. i 6. ovoga članka manji od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze, odnosno ako se nekretnine u financijskim izvještajima vrednuju po modelu troška.
(8) Procjenu tržišne vrijednosti nekretnine iz stavka 7. ovoga članka utvrđuje službenik Porezne uprave na temelju usporednih podataka o kretanju tržišnih vrijednosti sličnih nekretnina s približno istog područja u približno isto vrijeme.
(9) Iznimno od stavaka 5. i 7. ovoga članka, ako se nekretnina stječe kroz postupak javnog natječaja, javne prodaje (dražbe) ili u stečajnom postupku uz odgovarajuću primjenu odredaba propisa o ovrsi kojima je uređena ovrha na nekretnini, te postupcima u kojima je jedan od sudionika postupka pravna osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne vlasti, ustanove čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje nekretnine.
Članak 9a.
(1) Ako se radi o nekretnini za koju nema usporednih podataka prema članku 9.
stavku 8. ovoga Zakona, niti se radi o postupcima stjecanja nekretnine iz
članka 9. stavka 9. ovoga Zakona, procjena tržišne vrijednosti nekretnine
provodi se vještačenjem stručne osobe koju imenuje pročelnik područnog ureda
Porezne uprave.
(2) Vlasnik, odnosno posjednik nekretnine obvezan je ovlaštenoj osobi iz stavka
1. ovoga članka dopustiti pristup na zemljište i građevine radi procjene
tržišne vrijednosti nekretnine.
Članak 9b.
Pri zamjeni nekretnina, osnovica poreza na promet nekretnina utvrđuje se za
svakog sudionika u zamjeni i to prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koju
pojedini sudionik stječe zamjenom.
V. POREZNA STOPA
Članak 10.
Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 5%.
VI. POREZNA OSLOBOĐENJA
1. Opća oslobođenja
Članak 11.
Porez na promet nekretnina ne plaćaju:
1. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
tijela državne vlasti, ustanove čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska ili
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zaklade i fundacije i sve
pravne osobe čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska, Crveni križ i slične
humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa,
2. diplomatska ili konzularna predstavništva strane države pod uvjetom
uzajamnosti i međunarodne organizacije za koje je međunarodnim ugovorom dogovoreno
oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina,
3. osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine i
komasacije nekretnina,
4. prognanici i izbjeglice koji stječu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u
inozemstvu,
5. građani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (uključujući i zemljište), na
kojem su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava
prema propisima kojima se uređuje prodaja stanova na kojima postoji stanarsko
pravo. Isto vrijedi i za zaštićene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili
stan u kojem stanuju na temelju ugovora o najmu,
6. osobe koje stječu nekretnine u skladu s propisima kojima se uređuje
pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva,
7. bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji u odnosu na
primatelja uzdržavanja stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom
uzdržavanju,
8. osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva na
nekretnini stječu posebne dijelove te nekretnine pri čemu omjer stečenog
posebnog dijela odgovara omjeru idealnog suvlasničkog dijela na toj cijeloj
nekretnini prije razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva.
1.a Porezna oslobođenja za kupnju prve nekretnine kojom građanin rješava vlastito stambeno pitanje
Članak 11a.
(1) Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog
ugovora o kupoprodaji stječu prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju
vlastito stambeno pitanje ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. da imaju hrvatsko državljanstvo
2. da građanin i članovi njegove uže obitelji prijave prebivalište i borave u
mjestu i na adresi gdje se nekretnina (koju stječe) nalazi,
3. da površina nekretnine, ovisno o broju članova uže obitelji građanina, ne
prelazi površinu kako slijedi:
– za 1 osobu do 50 m2 građevine
– za 2 osobe do 65 m2 građevine
– za 3 osobe do 80 m2 građevine
– za 4 osobe do 90 m2 građevine
– za 5 osoba do 100 m2 građevine
– za 6 osoba do 110 m2 građevine
– za 7 i više osoba do 120 m2 građevine.
4. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju, u tuzemstvu ili
inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu:
4.1. građevine (stan i/ili kuću) čija je ukupna (zbrojena) površina svih
građevina jednaka, veća ili do najviše 10 m2 manja od površine građevine iz
točke 3. ovoga članka ili
4.2. nekretnine (osim poljoprivrednog zemljišta i poslovnog prostora u kojem
građanin ili član njegove uže obitelji obavlja registriranu djelatnost) čija je
ukupna (zbrojena) vrijednost svih nekretnina u trenutku nastanka porezne obveze
jednaka ili veća od tržišne vrijednosti nekretnine koju građanin stječe pri
čemu se u izračun uzimaju i vrijednosti građevina iz točke 4.1. ovoga članka.
(2) Iznimno od točke 4.2. stavka 1. ovoga članka, ako je porezni obveznik od 1.
siječnja 2003., a do trenutka nastanka porezne obveze imao, u tuzemstvu ili
inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu nekretnine
koje je otuđio, neovisno o načinu otuđenja, u izračun vrijednosti nekretnina iz
točke 4. stavka 1. ovoga članka uzimaju se i te otuđene nekretnine.
(3) Ako površina nekretnine prelazi zadane površine iz točke 3. stavka 1. ovoga
članka, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine građevine.
(4) Iznimno, od stavka 3. ovoga članka, ako površina izgrađenog zemljišta na
kojemu se nalazi građevina iz točke 3. stavka 1. ovoga članka prelazi površinu
od 400 m2, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine zemljišta.
(5) Članovima uže obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug i
djeca.
(6) Porez na promet nekretnina iz stavka 1. ovoga članka, kojeg je građanin bio
oslobođen, plaća se naknadno ako u roku od 3 godine od dana stjecanja:
1. građanin otuđi ili iznajmi nekretninu u cijelosti ili djelomično,
2. građanin ili njegov bračni drug odjave prebivalište, ne borave ili prijave
promjenu adrese stanovanja,
3. Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje.
(7) Otuđenjem nekretnine u smislu točke 1. stavka 6. ovoga članka ne smatra se
ako nekretninu za koju je građanin na temelju stavka 1. ovoga članka ostvario
pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina stječe bračni drug
ili dijete građanina nasljeđivanjem ili darovanjem. U tom slučaju novi
stjecatelj stupa u položaj pravnog sljednika glede zabrane otuđenja nekretnine,
s time da se rok zabrane otuđenja računa od kada je prednik stekao nekretninu.
Članak 11b.
(1) Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog
ugovora o kupoprodaji stječu zemljište unutar građevinskog područja površine do
600 m2 na kojem će izgraditi kuću za rješavanje vlastitoga stambenog pitanja
ako su kumulativno ispunjeni uvjeti iz članka 11.a stavka 1. točke 1. i 4.
ovoga Zakona.
(2) Ako površina zemljišta unutar građevinskog područja prelazi površinu iz
stavka 1. ovoga članka, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine
zemljišta.
(3) Porez na promet nekretnina iz stavka 1. ovoga članka, kojeg je građanin bio
oslobođen, plaća se naknadno ako u roku od 3 godine od dana stjecanja građanin
ne izgradi kuću, otuđi ili iznajmi zemljište u cijelosti ili djelomično, ili
ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje
prava na porezno oslobođenje prema odredbama ovoga članka.
Članak 11c.
Brisan.
Članak 11d.
(1) Građanin kojemu je rješenjem Porezne uprave utvrđeno pravo na oslobođenje
od plaćanja poreza na promet nekretnina iz članka 11.a ili 11.b ovoga
Zakona nema pravo na ponovno oslobođenje, niti u slučaju ako mu je porez na
promet nekretnina naknadno utvrđen rješenjem Porezne uprave.
(2) Pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina iz članka 11.a
ili 11.b ovoga Zakona nema niti bračni drug građanina ako je građaninu
utvrđeno pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, niti u
slučaju ako je građaninu porez na promet nekretnina naknadno utvrđen rješenjem
Porezne uprave.
2. Porezna oslobođenja pri unosu nekretnina u trgovačko društvo
Članak 12.
(1) Kada se nekretnine unose u trgovačko društvo kao osnivački ulog ili
povećanje temeljnog kapitala u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima ne
plaća se porez na promet nekretnina.
(2) Porez na promet nekretnina ne plaća se kada se nekretnine stječu u postupku
pripajanja i spajanja trgovačkih društava u smislu Zakona o trgovačkim
društvima, te u postupku razdvajanja i odvajanja trgovačkog društva u
više trgovačkih društava.
(3) Ako tijekom poreznog nadzora Porezna uprava utvrdi prividnost pravnog posla
po osnovi kojeg je stečena nekretnina, poništit će rješenje o oslobođenju od
plaćanja poreza na promet nekretnina donesenog na temelju stavka 1. i 2. ovoga
članka i utvrditi pripadajući porez na promet nekretnina.
3. Porezna oslobođenja pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade
Članak 13.
Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju
nekretnina bez naknade ne plaćaju:
1. bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji su u odnosu
na umrlog ili darovatelja,
2. pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade
radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom,
3. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom
braka.
VII. NASTANAK POREZNE OBVEZE
Članak 14.
(1) Porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora ili drugoga pravnog
posla, kojim se stječe nekretnina.
(2) Ako se stječe nekretnina na temelju odluke suda ili drugog tijela, porezna
obveza nastaje u trenutku pravomoćnosti te odluke.
(3) Ako se odlukom suda utvrđuje pravo vlasništva na nekretnini dosjelošću,
porezna obveza nastaje u trenutku pravomoćnosti te odluke.
(4) Stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi kojoj je za stjecanje nekretnine na
području Republike Hrvatske potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove
pravosuđa, porezna obveza nastaje u trenutku dobivanja te suglasnosti.
Članak 15.
(1) Javni bilježnik koji ovjerava potpise na ispravama o prodaji ili drugom
načinu otuđenja nekretnine obvezan je jedan primjerak isprave, kao i svake
druge isprave na osnovi koje dolazi do prometa nekretnine (ugovor o ortaštvu,
ugovor o osnivanju prava građenja i sl.) uz podatak o osobnom identifikacijskom
broju sudionika postupka, dostaviti ispostavi Porezne uprave na području koje
se nalazi nekretnina u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je ovjeren
potpis na ispravi, prema propisima o obveznom osobnom dostavljanju pismena.
(2) Sudovi i druga javnopravna tijela obvezni su ispostavi Porezne uprave na
području koje se nalazi nekretnina dostavljati svoje odluke uz podatak o
osobnom identifikacijskom broju sudionika postupka kojima se mijenja vlasništvo
nekretnina u zemljišnim knjigama, odnosno u službenim evidencijama u roku od 15
dana po isteku mjeseca u kojem je odluka postala pravomoćna, prema propisima o
obveznom osobnom dostavljanju pismena.
Članak 16.
(1) Ako se stječe nekretnina na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju,
porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja tog ugovora.
(2) Ako se stječe nekretnina na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju,
porezna obveza nastaje u trenutku smrti primatelja uzdržavanja, uz primjenu
olakšice iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona.
VIII. PRIJAVA PROMETA NEKRETNINA I UTVRĐIVANJE POREZA
Članak 17.
(1) Porezni obveznik nastanak porezne obveze mora prijaviti ispostavi Porezne uprave na području koje se nalazi nekretnina u roku od 30 dana od dana njezina nastanka.
(2) Radi praćenja činjenica bitnih za oporezivanje prometa
nekretnina, isporučitelj koji na isporuku nekretnine obračunava porez na dodanu
vrijednost obvezan je u roku od 30 dana od dana isporuke prijaviti isporuku te
nekretnine nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu, prebivalištu ili
uobičajenom boravištu isporučitelja.
(3) Nastanak porezne obveze iz stavka 1. ovoga članka i isporuka nekretnine na
koju je obračunat porez na dodanu vrijednost iz stavka 2. ovoga članka
prijavljuju se na obrascu prijave prometa nekretnina.
(4)
Porezni obveznik uz prijavu o nastanku porezne obveze podnosi ugovor, a ako se
prijenos nekretnine obavlja drugim pravnim poslom, odlukom tijela državne
uprave ili suda, porezni obveznik podnosi ispravu o tomu pravnom poslu, odnosno
odluku tijela državne uprave ili suda.
(5) Porezni obveznik na zahtjev Porezne uprave mora dostaviti i druge podatke
potrebne za utvrđivanje poreza.
(6) Oblik i sadržaj obrasca prijave prometa nekretnina, te način podnošenja
obrasca iz stavka 3. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.
Članak 17.a
(1) Ako temeljem posebnih propisa nadležna ispostava Porezne
uprave, u naknadno izvršenoj provjeri vjerodostojnosti podataka iskazanih u
prijavi poreznog obveznika, utvrdi da postoji osnova za izmjenu porezne obveze
utvrđene privremenim poreznim rješenjem, donijet će porezno rješenje kojim će
utvrditi razliku naknadno utvrđene porezne obveze.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka u pogledu pravnih lijekova i izvršenja
smatra se samostalnim rješenjem.
VIII. A EVIDENCIJA PROMETA NEKRETNINA
Članak 17b.
(1) Podaci iskazani u obrascu prijave prometa nekretnina i/ili
u ispravi o stjecanju nekretnina evidentiraju se u Evidenciju prometa
nekretnina.
(2) Vlasnik podataka iz Evidencije prometa nekretnina je Ministarstvo
financija, Porezna uprava.
(3) Uspostavu i održavanje Evidencije prometa nekretnina, kao i način
korištenja podataka regulirat će pravilnikom ministar financija.
Članak 17.c
(1) Podaci iz Evidencije prometa nekretnina iz članka 17.b
stavka 1. ovoga Zakona izdaju se na zahtjev tijela državne uprave temeljem
posebnih propisa.
(2) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se ustupiti
podaci iz članka 17.b stavka 1. ovoga Zakona za potrebe rada iz njihova
djelokruga, i isto ne predstavlja povredu porezne tajne.
Članak 18.
Brisan.
IX. NAPLATA POREZA
Članak 18.a
(1) Kada nadležna ispostava Porezne uprave utvrdi da su
nastupili razlozi iz članka 11.a stavka 6. i članka 11.b stavka 3. ovoga Zakona
za naknadnu naplatu poreza na promet nekretnina kojeg je građanin bio
oslobođen, donijet će porezno rješenje kojim utvrđuje da su nastupili razlozi
za naknadnu naplatu tog poreza.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka mora se donijeti najkasnije u roku od
godine dana od isteka roka iz članka 11.a stavka 6. i članka 11.b stavka 3.
ovoga Zakona.
Članak 19.
Porezni obveznik mora platiti utvrđeni iznos poreza u roku od 15 dana od dana
dostave rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina.
Članak 20.
Prodavatelj nekretnine jamči solidarno za naplatu poreza na promet nekretnina
od kupca ako je ugovorom preuzeo obvezu plaćanja toga poreza.
X. POVRAT POREZA
Članak 21.
(1) Osoba koja plati porez na promet nekretnina, kamate, troškove prisilne
naplate ili novčanu kaznu koju nije bila obvezna platiti ima pravo na povrat
plaćenih, odnosno više plaćenih iznosa.
(2) Plaćeni, odnosno više plaćeni iznos iz stavka 1. ovoga članka bit će
vraćeni osobi od koje su naplaćeni, na njen zahtjev, u roku od 30 dana od dana
podnesenog zahtjeva.
Članak 22.
(1) Raskid ugovora o prijenosu vlasništva na nekretnini voljom stranaka prije
nego se obavi prijenos u zemljišnim knjigama na novog vlasnika te raskid ili
poništenje ugovora odlukom suda razlozi su za obnovu postupka i poništenje
rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina.
(2) Porezni obveznik može podnijeti prijedlog za obnovu postupka zbog raskida
ugovora voljom stranaka prije nego što se obavi prijenos u zemljišnim knjigama
na novog vlasnika u roku od 30 dana od dana raskida ugovora. Nakon isteka roka
od jedne godine od dana konačnosti rješenja o utvrđivanju poreza na promet
nekretnina, obnova postupka se ne može tražiti.
(3) Prijedlog za obnovu postupka zbog raskida ili poništenje ugovora odlukom
suda može se podnijeti u rokovima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku.
XI. POSTUPOVNE ODREDBE
Članak 23.
Prestao važiti.
XII. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 24.
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba
ako ovlaštenim osobama ne dopusti pristup na zemljište i građevine radi
procjene tržišne vrijednosti nekretnine (članak 9.a stavak 2.).
(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja
samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se pravna osoba.
(4) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna
osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 24.a
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj javni bilježnik i odgovorna osoba u sudu ili u drugom javnopravnom tijelu ako na propisani način nadležnoj ispostavi Porezne uprave ne dostavi ispravu s ovjerovljenim potpisom, odnosno odluku kojom se mijenja vlasništvo na nekretnini, kao i svaku drugu ispravu na osnovi koje dolazi do prometa nekretnine (ugovor o ortaštvu, ugovor o osnivanju prava građenja i sl.) uz podatak o osobnom identifikacijskom broju sudionika postupka (članak 15.).
Članak 24.b
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se
fizička osoba ako ne podnese obrazac prijave prometa nekretnina nadležnoj
ispostavi Porezne uprave u propisanom roku (članak 17. stavci 1. i 2.).
(2) Novčanom kaznom od 4.000,00 do 200.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se pravna osoba.
(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna
osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 25.
(1) Na vrijednost izgrađenih i neisporučenih građevina na dan početka primjene
Zakona o porezu na dodanu vrijednost kao i na vrijednost građevina koja je
plaćena do dana početka primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost plaća se
porez na promet nekretnina prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Radi pravilnog obračuna poreza na promet nekretnina, odnosno poreza na
dodanu vrijednost isporučitelj je obvezan osigurati podatke o visini osnovice
na koju se plaća porez na promet nekretnina, odnosno porez na dodanu
vrijednost.
Članak 26.
Obveznici poreza na promet nekretnina koji su do dana stupanja na snagu ovoga
Zakona sklopili ugovor o prodaji budućih građevina, a nije im nastala porezna
obveza u smislu članka 11. stavka 2. Zakona o porezu na promet nekretnina
("Narodne novine", br. 53/90., 59/90., 61/90. i 95/94.) moraju
prijaviti ugovor ili ispravu o drugom pravnom poslu kojima se prenosi
vlasništvo buduće građevine ispostavi Porezne uprave na području koje se gradi
građevina u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 27.
(1) U predmetima razreza poreza na promet nekretnina u kojima je porezna obveza
nastala prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a nastanak porezne obveze nije
prijavljen do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, porez na promet nekretnina
utvrdit će se po ovome Zakonu. Porez na promet nekretnina se ne plaća, ako je u
trenutku sklapanja ugovora o prijenosu nekretnina takav promet bio oslobođen
plaćanja poreza.
(2) Predmeti u kojima je prijavljen nastanak porezne obveze prije stupanja na
snagu ovoga Zakona, a rješenje o razrezu poreza na promet nekretnina ili poreza
na nasljedstva i darove nije doneseno ili, ako je doneseno a nije postalo
pravomoćno, glede priznavanja poreznih povlastica iz članka 12. i članka 13.
točke 4. ovoga Zakona, dovršit će se po ovome Zakonu.
Članak 27a.
Članak 28.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na
promet nekretnina ("Narodne novine", br. 53/90., 61/91. i
95/94.).
(2) Do stupanja na snagu propisa iz članka 17. stavka 4. ovoga Zakona
primjenjuje se Pravilnik o obliku i sadržaju prijave o nastanku porezne obveze
("Narodne novine" br. 1/91.).
(3) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 6., 7., 11.,
14., 16 i 89. Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave
("Narodne novine", br. 117/93.), u dijelu u kojem se odnose na
oporezivanje nasljeđivanja, darovanja ili stjecanja nekretnina bez
naknade.
(4) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odluke županija i Grada
Zagreba o porezu na nasljedstva i darove u dijelu koji se odnosi na nekretnine.
Članak 29.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim
novinama", a odredbe članka 5. ovoga Zakona primjenjuju se od dana početka
primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
NAPOMENA, NN 153/02
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina
Članak 6.: Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u »Narodnim
novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2003.
NAPOMENA, NN 22/11
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina
Članak 15.: Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.
NAPOMENA, NN 143/14
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
12.: Porez na promet nekretnina, kojeg je građanin bio oslobođen temeljem
članka 11.c Zakona o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97.,
26/00., 127/00., 153/02. i 22/11.) plaća se naknadno u slučajevima iz članka
11.a stavka 6. Zakona o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br.
69/97., 26/00., 127/00., 153/02. i 22/11.) uz primjenu članka 11.a stavka 7.
Zakona o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97., 26/00.,
127/00., 153/02. i 22/11.) i članka 9. ovoga Zakona.
Članak 13.: Na sve sklopljene ugovore i druge isprave o stjecanju nekretnina,
odnosno na sve odluke koje su postale pravomoćne do 31. prosinca 2014. porez na
promet nekretnina utvrdit će se po odredbama Zakona o porezu na promet
nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97., 26/00., 127/00., 153/02. i 22/11.),
neovisno o statusu porezne prijave.
Članak 14.: Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1.
siječnja 2015.