PRAVILNIK O POREZU NA DOBIT
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne
novine' br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12,
160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17)
Na snazi i primjenjuje se od 3. siječnja 2017. godine osim promjena u
članku 3., članku 11.a u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje paušalne
osnovice poreza na dobit u visini od 45.000,00 kuna, članku 47. stavku 3.
točki 7. i člancima 47.c i 47.d u dijelu koji se odnosi na
utvrđivanje troškova sredstava za osobni prijevoz, a koje stupaju na snagu
2. siječnja 2018. godine.
I. OPĆA ODREDBA
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje
provedba Zakona o porezu na dobit (dalje u tekstu: Zakon).
II. POREZNI OBVEZNIK
1. Porezni obveznik
pravna osoba
Članak 2.
(1) Porezni obveznik u smislu članka
2. stavak 1. Zakona jest
trgovačko društvo i druga pravna osoba. Za prosudbu o tome je li druga pravna
osoba koja nije navedena u članku 2. stavak 6. Zakona porezni obveznik, bitno
je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti
i njezin pravni status. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja
dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju te na temelju
podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju
s ostvarenim rezultatom.
(2) Porezni obveznik je i poslovna jedinica
iz članka
4. Zakona kojoj je
mjesto poslovanja u slobodnoj zoni.
2. Porezni obveznik
fizička osoba
Članak 3.
(1) Fizička osoba iz članka
2. stavak 3. Zakona koja
želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu
izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću
kalendarsku godinu.
(2) Fizička osoba koja je ispunila uvjet
iz članka
2. stavka 4. točke 1. Zakona ili dva od tri navedena uvjeta u članku 2. stavku 4. točki 2.
Zakona, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja
tekuće godine u kojoj su ispunjeni propisani uvjeti, a najkasnije dvadeset (20)
dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. Na isti način
postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.
(3) U porezne obveznike fizičke osobe iz stavka
2. ovoga članka, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe koje ostvaruju
dohodak od samostalnih djelatnosti.
(4) Obveza plaćanja poreza na dobit, fizičkim
osobama iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, počinje teći istekom poreznog
razdoblja u kojemu su dostavili izjavu iz članka
2. stavka 3. Zakona ili
u kojemu su ispunili uvjete iz članka 2. stavka 4. Zakona.
(5) Fizička osoba iz članka
2. stavka 3. i 4. Zakona,
koja ispunjava uvjete iz članka
29. stavka 5. Zakona i koja želi plaćati porez na dohodak umjesto poreza na dobit, o tome
dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja godine u
kojoj je ispunila navedene uvjete, a najkasnije dvadeset (20) dana po isteku
poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.
NAPOMENA:
Od 2. siječnja 2018. godine riječi: »dvadeset (20)« zamjenjuju se riječima:
»petnaest (15)«.
2.1. Utvrđivanje uvjeta
za status poreznog obveznika fizičke osobe
Članak 4.
(1) Poreznim obveznicima iz članka
2. stavak 4. Zakona smatraju
se i fizičke osobe koje obavljaju zajedničku djelatnost, neovisno o broju osoba
supoduzetnika.
(2) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 1.
ovoga članka dužan je postupiti na način propisan člankom 3. ovoga
Pravilnika.
2.1.1. Dugotrajna
imovina i primici (prihodi)pri promjeni metode oporezivanja
Članak 5.
(1) Vrijednost dugotrajne imovine iz članka
2. stavak 4. Zakona utvrđuje
se na temelju podataka iz Popisa dugotrajne imovine, Obrazac DI, na dan 31.
prosinca godine koja prethodi promjeni metode oporezivanja.
(2) Vrijednost dugotrajne imovine, za potrebe
iz članka
2. stavak 4. Zakona,
utvrđuje se u visini neotpisane odnosno neto vrijednosti, ako je u korisnom
vijeku trajanja otpisivana primjenom linearne metode i primjenom propisanih
osnovnih amortizacijskih stopa, bez propisima dopuštenih povećanih stopa.
(3) Ako je imovina otpisivana prema drugoj
metodi i porezno priznatim ili nepriznatim povećanim amortizacijskim stopama,
tada se vrijednost dugotrajne imovine (samo za potrebe promjene metode
oporezivanja) utvrđuje primjenom stopa i metode navedene u stavku 2. ovoga
članka, kroz korisni vijek trajanja na trošak nabave. Na isti način postupa se
i ako su se primjenjivale niže amortizacijske stope.
4) Ukupni primitak iz članka
2. stavak 4. točka 1. Zakona čine primici utvrđeni na način propisan u Zakonu o porezu na
dohodak. U ukupni primitak ne uključuje se porez na dodanu vrijednost.
3. Ostali porezni
obveznici
Članak 6.
(1) U postupku utvrđivanja obavljanja
gospodarske djelatnosti osoba iz članka
2. stavka 5. i 6. Zakona,
a čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu
potrebno je utvrditi obavlja li se ta djelatnost samostalno, trajno i radi
ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Neovisno o
tome imali li određena osoba u svojim aktima o osnivanju za cilj ostvarivanje
dobiti ili samo prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe
razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da ona obavlja djelatnost na
način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su
osnovani radi stjecanja dobiti.
(2) Ako osobe iz članka
2. stavka 5. i 6. Zakona ne prijave početak obavljanja gospodarske djelatnosti, nadležna
ispostava Porezne uprave rješenjem će, sukladno članku 2. stavak 7. Zakona,
utvrditi obvezu plaćanja poreza na dobit za tu djelatnost u slučajevima kada
prema stavku 1. ovoga članka utvrdi da bi neoporezivanje te djelatnosti dovelo
do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu.
4. Poslovne jedinice
Članak 7.
(1) Razdobljem od tri mjeseca zaredom iz članka
4. stavak 4. Zakona,
smatra se kontinuirano razdoblje u kojemu jedan mjesec slijedi drugi, pri čemu
se prekidi do tjedan (sedam) dana ne smatraju prekidom kontinuiteta. Vremenski
kontinuitet od tri mjeseca zaredom računa se u vremenskom trajanju nekog
projekta (posla), neovisno o broju osoba koje rade na projektu (poslu).
(2) Ako ista osoba ili više osoba ispuni uvjet
iz stavka 1. ovoga članka na jednom i s njim povezanom projektu, te stekne
status poslovne jedinice, a usporedo radi na drugim nepovezanim projektima
(poslovima), ali kraće razdoblje od propisanog u stavku 1. ovoga članka,
poslovna jedinica je obveznik poreza na dobit i za sve druge projekte.
(3) Ne smatra se poslovnom jedinicom iz stavka
1. ovoga članka obavljanje poslova osoba izaslanih u tuzemstvo, koji su
obveznici poreza na dohodak iz članka
14. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak.
(4) Poslovna jedinica inozemnog poduzetnika
iz članka
4. stavka 1. Zakona i
stavka 1. ovoga članka, dužna je u roku od 8 dana od dana početka obavljanja
djelatnosti prijaviti se u Poreznu upravu radi utvrđivanja poreznih obveza i
dodijele poreznog broja odnosno osobnog identifikacijskog broja. Obveza poreza
na dobit utvrđuje se uzimajući u obzir članak 4. Zakona, ugovore o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja i druge međunarodne ugovore.
(5) Inozemni poduzetnici, kojima u skladu
s člankom
4. stavcima 5. i 6. Zakona, ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugim
međunarodnim ugovorim, nije utvrđena obveza plaćanja poreza na dobit, dužni su,
ukoliko dođe do promjene u obavljanju djelatnosti na način da te promjene
dovode do utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit, radi utvrđivanja
poreznih obveza postupiti prema stavku 4. ovoga članka.
(6) Poslovna jedinica iz članka
4. stavka 2. Zakona,
čiju djelatnost zbog primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
ili međunarodnih ugovora, Republika Hrvatska nema pravo oporezivati, dužna je
postupiti prema stavku 4. ovoga članka odnosno prijaviti početak obavljanja
djelatnosti, neovisno o tome što se istima ne može utvrditi obveza plaćanja
poreza na dobit. Poslovna jedinica obvezna je postupiti i u skladu sa stavkom
5. ovoga članka ukoliko nastanu promjene u obavljanju djelatnosti.
(7) Inozemni poduzetnici iz stavka 5. i 6. ovoga
članka dostavljaju u Poreznu upravu, nakon isteka poslovne godine, a najkasnije
u roku propisanom za predaju prijave poreza na dobit, pisanu izjavu o načinu
obavljanja djelatnosti, a koja osobito sadrži opis aktivnosti i djelatnosti
koje se obavljaju u Republici Hrvatskoj.
Članak 8.
Brisan.
III. POREZNA OSNOVICA
1. Prihodi
Članak 9.
(1) Prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje),
sukladno članku 5. stavak
1. Zakona, smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za
isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili
povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala
do kraja toga razdoblja. Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna
povećanja dobiti i svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S
revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za
vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim
propisima.
(2) Ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne
smatra se oporezivim prihodom pod uvjetima propisanima člankom 10. ovoga
Pravilnika.
(3) U poreznu osnovicu iz članka 5. stavak
1. Zakona uključuju se i dobici od otuđenja dionica i udjela u
kapitalu.
(4) Prihodi nastali kod poreznog obveznika od ulaganja ne oporezuju se ako bi
došlo do dvostrukog oporezivanja, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva
u koje se ulaže.
(5) Ukidanje revalorizacijske pričuve radi pokrića gubitka u stečajnom
postupku koji se zaključuje prihvaćanjem stečajnog plana ne predstavlja prihod
niti se njime povećava porezna osnovica.
2. Ulaganje člana
društva i dioničara
Članak 10.
(1) Pod ulaganjem dioničara ili člana društva u
neupisani kapital društva, poreznog obveznika, prema članku 9.
stavak 2. ovoga Pravilnika, razumijeva se ulaganje u novcu, stvarima i pravima predanim društvu na
raspolaganje u poslovne svrhe, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti
društva. O ulaganju mora postojati društveni ugovor ili druga pisana
isprava.
(2) Ako se ulaganje člana društva ili dioničara
ne registrira kao povećanje temeljnoga kapitala, bitno je da ulaganje osigura
status imovine društva. Smatra se da je ulaganje steklo status imovine društva
ako na temelju takova ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva,
te da društvo imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Neograničeno
raspolaganje imovinom podrazumijeva da se na društvo prenosi pravo činjeničnog
(faktičkog) vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti dobra društvu u
smislu Općeg poreznog zakona.
(3) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku
stvari i prava dugotrajne imovine procjenjuje se po usporedivoj tržišnoj
vrijednosti. Pod usporedivom tržišnom vrijednosti razumijeva se cijena koja bi
se u trenutku ulaganja mogla postići na tržištu, a prvenstveno je mjerodavna
cijena nove nabave. Ako se cijena nove nabave ne može pouzdano utvrditi, treba
usporedivu tržišnu vrijednost procijeniti.
(4) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku
stvari kratkotrajne imovine procjenjuje se prema troškovima proizvodnje ili cijeni
nove nabave u trenutku ulaganja. Kao cijene nove nabave mjerodavne su cijene
onoga tržišta na kojemu bi porezni obveznik nabavljao kada te predmete ne bi
ulagao. Ako se troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu
pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.
(5) Kao podloga za procjenu usporedive tržišne
vrijednosti mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti za uložena dobra.
Ako su se cijene istih ili sličnih dobara ranije procijenjenih povisile ili snizile,
to pri novoj procjeni treba uzeti u obzir. Ako se korisnost nekoga dobra u
odnosu na raniju procjenu smanjila, to treba putem otpisa uzeti u obzir.
(6) Dobra koja nisu nova, za koja se tržišna
vrijednost ne može ili ne može pouzdano utvrditi jer se rabljenim dobrima ne
trguje ili se trguje rijetko, mogu se procijeniti na osnovi tržišne cijene za
nova ista ili slična dobra, s tim da njihovu potrošenost (smanjenu korisnost)
treba putem otpisa uzeti u obzir.
(7) Ako je rezultat procjene prema stavcima 5. i
6. ovoga članka očito netočan, procjena se ne smije primijeniti. Očitu
netočnost dokazuje onaj tko ju je utvrdio.
(8) Ne smatra se ulaganjem u smislu stavka 1.
ovoga članka ako se imovina dioničara ili člana društva koristi u društvu kao
tuđa, koja je društvu dana u najam, zakup, pozajmicu ili posudbu.
3. Rashodi
Članak 11.
(1) Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje
porez (porezno razdoblje), sukladno članku
5. stavak 1. Zakona,
smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja
imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala a u
svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti.
(2) Rashodima se ne smatra smanjenje kapitala po
osnovi povrata i raspodjele ulagačima ako je učinjeno u skladu s propisima koji
uređuju to područje.
(3) Rashodi kod ulagača temeljem kojih bi
nastalo dvostruko smanjenje porezne osnovice ili dvostruko stvaranje poreznog
gubitka, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže, ne
priznaju se.
(4) Rashodima poreznog razdoblja smatraju se i
rashodi utvrđeni na način i pod uvjetima propisanim člankom
5. stavkom 5. Zakona,
te propisima o porezu na dohodak.
4. Paušalno
oporezivanje
Članak 11.a
(1) Porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz članka 5.b Zakona
paušalnu osnovicu poreza na dobit utvrđuju u visini:
1. od 12.750,00 kuna što je razlika između prihoda u iznosu 85.000,00 kuna i
porezno priznatih rashoda u visini 85% tog iznosa prihoda, ako porezni obveznik
u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske
djelatnosti do 85.000,00 kuna
2. od 17.250,00 kuna što je razlika između prihoda u iznosu 115.000,00 kuna i
porezno priznatih rashoda u visini 85% tog iznosa prihoda, ako porezni obveznik
u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske
djelatnosti iznad 85.000,00 kuna do 115.000,00 kuna
3. od 22.425,00 što je razlika između prihoda u iznosu 149.500,00 kuna i
porezno priznatih rashoda u visini 85% tog iznosa prihoda, ako porezni obveznik
u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske
djelatnosti iznad 115.000,00 kuna do 149.500,00 kuna
4. od 34.500,00 kuna što je razlika između prihoda u iznosu 230.000,00 kuna i
porezno priznatih rashoda u visini 85% tog iznosa prihoda, ako porezni obveznik
u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske
djelatnosti iznad 149.500,00 kuna do 230.000,00 kuna
5. od 45.000,00 kuna što je razlika između prihoda u iznosu 300.000,00 kuna i
porezno priznatih rashoda u visini 85% tog iznosa prihoda, ako porezni obveznik
u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske
djelatnosti iznad 230.000,00 kuna do 300.000,00 kuna.
(2) Evidencija o prihodima propisana člankom 5.b stavkom 3. Zakona minimalno
mora sadržavati datum, broj izdanog računa, vrijednost isporučene robe ili
usluge, ukupna vrijednost svih isporuka do određenog dana.
(3) Porezni obveznik iz članka 5.b stavka 4. Zakona koji namjerava plaćati
porez na dobit u paušalnom iznosu podnosi zahtjev za plaćanje poreza u paušalnom
iznosu Poreznoj upravi najkasnije 15 dana nakon početka poreznoga razdoblja. U
istom roku porezni obveznik kojem je utvrđena obveza plaćanja poreza na dobit u
paušalnom iznosu dužan je obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave
ukoliko namjerava utvrđivati obvezu poreza na dobit prema članku 5. stavku 1.
ili stavku 7. Zakona.
(4) U slučaju iz članka 5.b stavka 4. Zakona kada se tijekom poreznog razdoblja
poreznom obvezniku utvrdi obveza plaćanja poreza na dobit, a isti dostavi
zahtjev za plaćanje poreza na dobit u paušalnom iznosu nadležna ispostava
Porezne uprave rješenjem utvrđuje obvezu poreza na dobit u paušalnom iznosu s
danom upisa u registar obveznika poreza na dobit.
(5) Porezni obveznici koji su prije utvrđivanja obveze poreza na dobit u paušalnom
iznosu bili obveznici poreza na dobit, dužni su u prijavi poreza na dobit
iskazati skrivene pričuve koje su vezane uz obavljanje gospodarske djelatnosti.
(6) Nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu poreznog obveznika
rješenjem utvrđuje iznos godišnje paušalne osnovice poreza na dobit, godišnji
porez na dobit u paušalnom iznosu primjenom porezne stope iz članka 28. točke
1. Zakona na godišnju paušalnu osnovicu poreza na dobit utvrđenu prema stavku
1. ovoga članka, iznos mjesečnog paušalnog poreza na dobit te rokove plaćanja.
(7) U slučaju nastanka porezne obveze ili prestanka porezne obveze tijekom
poreznog razdoblja, godišnja paušalna osnovica poreza na dobit iz stavka 1.
ovoga članka utvrđuje se razmjerno broju mjeseci obavljanja djelatnosti i to u
korist poreznog obveznika, a prihodovni razred utvrđuje se na način da se od
prosječnog prihoda ostvarenog tijekom poreznog razdoblja u kojem se obavlja
djelatnost (ukupan prihod podijeljen s brojem mjeseci obavljanja djelatnosti)
utvrđuje godišnji prihod množenjem prosječnog prihoda s dvanaest (12) mjeseci.
(8) Mjesečni paušalni porez na dobit utvrđuje se na način da se godišnji porez
u paušalnom iznosu iz stavka 6. ovoga članka podijeli na dvanaest (12) mjeseci
odnosno na razmjeran broj mjeseci poreznog razdoblja u kojima porezni obveznik
obavlja gospodarsku djelatnost.
(9) Godišnji porez na dobit u paušalnom iznosu plaća se tromjesečno, do
posljednjeg dana svakog tromjesečja, u iznosu koji je umnožak broja mjeseci
tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog paušalnog mjesečnog poreza
na dobit sukladno stavku 8. ovoga članka.
(10) Kada se temeljem izvješća iz članka 5.b stavka 5. Zakona utvrdi da su
izmijenjeni uvjeti za utvrđivanje paušalne osnovice poreza na dobit iz stavka
1. ovoga članka, nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu poreznog
obveznika ukinut će već doneseno rješenje, te donijeti novo rješenje u kojem će
se utvrditi novi iznos godišnje paušalne osnovice poreza na dobit, iznos
godišnjeg i mjesečnog paušalnog poreza na dobit te rokovi plaćanja paušalnog
poreza na dobit.
(11) Poreznom obvezniku kojemu je temeljem izvješća iz članka 5.b stavka 5.
Zakona i stavka 12. ovoga članka utvrđena razlika za povrat, više plaćeni
paušalni porez na dobit za proteklo porezno razdoblje vraća se na njegov
zahtjev ili mu se uračunava u obvezu za iduće porezno razdoblje.
(12) Izvješće iz stavka 10. ovoga članka podnosi se na Obrascu PD-PO –
»Izvješće o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu« koji je sastavni dio
ovoga Pravilnika i sadrži sljedeće:
1. Pod I podatke o poreznom obvezniku:
a) naziv poreznog obveznika
b) osobni identifikacijski broj (OIB)
c) adresa sjedišta poreznog obveznika
d) naziv djelatnosti
2. Pod II podatke o ostvarenom prihodu i uplaćenom paušalnom porezu na dobit
a) razdoblje (tromjesečje)
b) iznos ostvarenih prihoda od obavljanja gospodarske djelatnosti (po
tromjesečju)
c) iznos uplaćenog poreza na dobit u paušalnom iznosu (po tromjesečju)
d) ukupan zbroj iznosa točke 3.b) i 3.c)
3. Pod III obračun paušalnog poreza na dobit
a) ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti
b) paušalna osnovica poreza na dobit prema ukupnom godišnjem ostvarenom prihodu
(stavak 1. ovoga članka)
c) paušalna porezna obveza poreza na dobit (umnožak iznosa iz točke b) i
porezne stope iz članka 28. točke 1. Zakona)
d) uplaćeni paušalni porez na dobit u poreznom razdoblju
e) razlika za uplatu ili povrat (iznos iz točke c. umanjen za iznos iz točke
d.)
f) iznos mjesečnog paušalnog poreza na dobit za sljedeće porezno razdoblje.
NAPOMENA:
Odredbe članka 11.a u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje paušalne osnovice
poreza na dobit u visini od 45.000,00 kuna stupaju na snagu 2. siječnja 2018.
godine
5. Porezna osnovica
prema novčanom načelu
Članak 11.b
(1) Porezni obveznik koji sukladno članku 5. stavcima 7., 8., 9.,
10., 11., 12., i 13. Zakona utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu,
dužan je poreznu osnovicu utvrđenu prema članku 7. stavku 8. Zakona dodatno
uvećati i umanjiti primjenjujući na odgovarajući način odredbe propisane
Zakonom i ovim Pravilnikom koje se odnose na utvrđivanje porezne osnovice iz
članka 5. stavka 1. Zakona.
(2) Porezna osnovica iz članka 5. stavka 8. Zakona se uvećava ili umanjuje za
ukupne nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene
novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke propisane stavkom 9. toga
članka Zakona, koje su nastale u poreznom razdoblju za koje se podnosi godišnja
porezna prijava.
(3) Porezni obveznik koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu dužan
je poreznu osnovicu uvećati ili umanjiti za određene nenovčane transakcije i
nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane
dobitke/gubitke koje su u prethodnim poreznim razdobljima bili isključeni
(uvećanjem i umanjenjem) iz porezne osnovice temeljem članka 5. stavka 8.
Zakona, ali su se stekli uvjeti uključivanja u poreznu osnovicu prema stavku
10. istog članka Zakona u poreznom razdoblju za koje se podnosi godišnja
porezna prijava.
(4) Ukoliko je obveznik poreza na dobit promijenio način utvrđivanja porezne
osnovice, te utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu dužan je nakon
proteka roka za naplatu ili po realizaciji određenih stavki kojima je uvećana
ili umanjena porezna osnovica prema članku 16. stavku 4. Zakona, iste uključiti
u poreznu osnovicu na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.
(5) Ukoliko je obveznik poreza na dohodak postao obveznikom poreza na dobit i
istovremeno promijenio način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku
7. Zakona dužan je nakon proteka roka za naplatu ili po realizaciji određenih
stavki iz početne bilance koje su navedene u članka 41. stavka 2. ovoga
Pravilnika iste uključiti u poreznu osnovicu na način propisan Zakonom i ovim
Pravilnikom.
(6) Porezni obveznik je dužan osigurati evidenciju izvršenih uvećanja i
umanjenja porezne osnovice iz stavaka 4. i 5. ovoga članka vodeći se temeljnim
načelima urednog knjigovodstva.
(7) Porezni obveznik koji sukladno članku 5. stavku 13. Zakona više ne
ispunjava uvjete za utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu ili
namjerava promijeniti način oporezivanja porezne osnovice prema stavku 11.
istog članka Zakona, dužan je najkasnije 15 dana nakon isteka toga poreznog
razdoblja obavijestiti Poreznu upravu o promjeni načina utvrđivanja porezne
osnovice.
(8) Ukoliko je nad poreznim obveznikom koji utvrđuje poreznu osnovicu prema
novčanom načelu pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije ili porezni
obveznik nestaje bez postupka likvidacije ili prestaje obavljati poduzetničku
djelatnost, porezni obveznik je dužan u prijavi poreza na dobit za porezno
razdoblje prije nastanka navedene promjene ili prije prestanka obavljanja
djelatnosti, iskazati poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona,
korekcijom porezne osnovice odnosno uvećanjem i umanjenjem porezne osnovice
prema stavkama i predznaku iz članka 41. stavka 2. ovoga Pravilnika.
(9) Uvećanja i umanjenja porezne osnovice prema ovom članku Pravilnika porezni
obveznik je dužan provesti vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog
oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.
6. Neautentični
aranžmani
Članak 11.c
(1) Sukladno članku 5.a Zakona, pri utvrđivanju porezne osnovice iz
članka 5. stavka 1. i stavka 7. Zakona iz porezne osnovice mogu se isključiti
pojedine odredbe ili prava propisana Zakonom i ovim Pravilnikom ukoliko se
utvrdi da su sastavni dio neautentičnog aranžmana.
(2) Smatra se da je aranžman ili niz aranžmana neautentičan odnosno da je
osnovan s ciljem izbjegavanja poreza, a ne iz valjanih komercijalnih razloga
odnosno ukoliko je, a bez obzira na bilo koje subjektivne namjere poreznog
obveznika, u suprotnosti s ciljem, duhom i svrhom odredbi propisanih Zakonom i
ovim Pravilnikom.
(3) Neautentični aranžmani iz stavka 1. ovoga članka mogu se pojaviti u
nepredvidljivim oblicima, a osobito se mogu uočiti kada aranžman ili niz
aranžmana uključuje jednu ili više sljedećih situacija:
a) pravne značajke pojedinih mjera od kojih se sastoji aranžman nisu u skladu s
pravnim sadržajem aranžmana kao cjeline
b) aranžman ili niz aranžmana provode se na način koji se ne bi inače
upotrebljavao u razumnom poslovnom ponašanju
c) aranžman ili niz aranžmana uključuju elemente koji imaju učinak međusobnog
prebijanja ili poništavanja
d) provedene transakcije su kružne ili
e) aranžman ili niz aranžmana dovode do značajne porezne pogodnosti no to se ne
odražava u poslovnim rizicima koje je preuzeo porezni obveznik niti u njegovim
novčanim tokovima.
IV. SMANJENJE POREZNE
OSNOVICE
1. Prihodi od
dividendi i udjela u dobiti
Članak 12.
(1) Porezna osnovica iz članka 5. stavka
1. Zakona umanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti
primljene od poduzetnika temeljem udjela u kapitalu, a koji su utvrđeni u
skladu s člankom 6.
stavkom 1. točkom 1. Zakona.
(2) Porezni obveznik koji u godišnjoj prijavi poreza na dobit iskazuje
umanjenje porezne osnovice po osnovi primljenih dividendi i udjela u dobiti, uz
prijavu poreza na dobit dostavlja:
1. dokaz o stečenom udjelu u kapitalu isplatitelja,
2. evidenciju o danim zajmovima povezanim osobama i iznosima iskazanih prihoda
po osnovi danih zajmova,
3. ako je isplatitelj nerezident, dokaz da isti ispunjava uvjete navedene
u članku 6. stavku
1. točki 1. podtočki 1.1. a) i 1.1. b) Zakona,
4. dokaz o rezidentnosti isplatitelja, osim ako je isplatitelj rezident
Republike Hrvatske i
5. izjavu isplatitelja da te prihode od dividendi i udjela u dobiti koje je
isplatio poreznom obvezniku nije u zemlji svoje rezidentnosti iskazao kao
porezno priznati rashod.
(3) Priloge iz stavka 2. točaka 1. do 5. porezni obveznik dostavlja samo
jednom, osim ako dođe do promjene podataka.
(4) Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti rezident EU, smatra se
da ispunjava uvjete iz članka 6. stavka
1. točke 1. podtočke 1.1. a) Zakona ako je obveznik plaćanja
poreza na dobit prema odredbama Zakona ili istovjetne vrste poreza prema popisu
u Dodatku F, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika te da ispunjava uvjete iz
članka 6. stavka 1. točke 1. podtočke 1.1. b) Zakona ako je osnovan kao društvo
pravnog oblika navedenog u Dodatku E, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(5) Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti rezident zemlje izvan
EU, tada je kao dokaz iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, potrebno dostaviti od
nadležnih institucija potvrdu ili drugu vjerodostojnu ispravu kojom se dokazuje
način plaćanja poreza i pravni oblik isplatitelja.
(6) Ukoliko je isplatitelj dividendi i udjela u dobiti obveznik poreza po
tonaži broda, smatra se da su ispunjeni uvjeti iz članka 6. stavka
1. točke 1. podtočke 1.1. a) Zakona.
(7) Odredbe ovoga članka, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 1. Zakona
i člankom 9. stavkom 4. ovoga Pravilnika, na istovjetan se način primjenjuju na
prihode od dividendi i udjela u dobiti u slučaju kada se za ulaganja
primjenjuje metoda udjela.
Članak 12.a
Brisan.
2. Nerealizirani
dobici
Članak 13.
(1) Prihodima od vrijednosnih usklađenja
iz članka
6. stavak 1. točka 2. Zakona smatraju se nerealizirani dobici koji se ne oporezuju. Oporezuju
se realizirani dobici.
(2) Realiziranim dobitkom iz stavka 1. ovoga
članka razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili
vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška
stjecanja.
(3) Ako se nerealizirani dobici iskazuju u
računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani.
(4) Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela
ne oporezuju se.
3. Državne potpore u
obliku poreznih olakšica
Članak 14.
Porezna osnovica može se smanjiti za svotu
državne potpore za obrazovanje i izobrazbu i potpore male vrijednosti za
izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih
obrta u visini i na način propisan u Zakonu
o državnim potporama za obrazovanje i izobrazbu i drugim propisima donesenim
na temelju toga Zakona.
4. Troškovi
istraživanja i razvoja
Članak 15.
Porezna osnovica smanjuje se za iznos državne
potpore za istraživačko-razvojne projekte na način propisan u članku
111.c Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Obrascu 2 Pravilnika o državnoj
potpori za istraživačko razvojne projekte.
4. 1. Radnje koje se
ne smatraju istraživanjem i razvojem
Članak 16.
Brisan.
4. 2. Uvjetno priznati
troškovi istraživanja i razvoja
Članak 17.
Brisan.
4. 3. Isprave o
nastalim troškovima istraživanja i razvoja
Članak 18.
Brisan.
5. Troškovi školovanja
i stručnog usavršavanja zaposlenika
Članak 19.
Brisan.
6. Rashodi prethodnih
poreznih razdoblja
Članak 20.
Rashodima ranijih godina iz članka
6. stavak 2. Zakona, za
koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju se uvjetno nepriznati rashodi
koji su bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje
su u tekućem obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje.
Porezna osnovica može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u
kojemu su ispunjeni uvjeti propisani za porezno priznavanje.
V. POVEĆANJE POREZNE
OSNOVICE
1. Nerealizirani
gubici
Članak 21.
(1) Rashodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 7. stavak
1. točka 1. Zakona, smatraju se nerealizirani gubici koji se
porezno ne priznaju.
(2) Nerealiziranim gubitkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se usklađenje
vrijednosti ispod troška stjecanja.
(3) Gubici od prodaje vlastitih dionica i udjela porezno se ne priznaju.
2. Troškovi
amortizacije
Članak 22.
(1) Porezna osnovica povećava se za iznos amortizacije iz članka 7. stavak
1. točka 2. Zakona iznad najviše porezno dopustiva iznosa
propisanog u članku 12.
Zakona. Porezna osnovica povećava se za iznos iskazanog gubitka od
vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine iz članka 12. Zakona i ovoga članka,
koji je veći od iznosa porezno priznatog iznosa utvrđenoga prema stavku 12.
ovoga članka, osim u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja na temelju
vjerodostojne dokumentacije.
(2) Predmeti dugotrajne imovine iz članka 12.
stavak 5. Zakona, koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati prema opisu
dugotrajne imovine, razvrstavaju se u skupinu »Ostala nespomenuta dugotrajna imovina«.
(3) Ako je trošak nabave za dugotrajnu imovinu iz članka 12.
stavak 13. Zakona iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu, porezna
osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom
razdoblju u kojemu se imovina amortizira. Porezna osnovica povećava se za
trošak amortizacije za imovinu koja je nabavljena u razdoblju primjene
Zakona.
(4) Amortizacijom iz članka 12.
stavak 12. Zakona smatra se amortizacija obračunana za imovinu
koja je bila amortizirana ili otpisana. Ako je vrijednost imovine povećana bez
dodatnog troška ulaganja, a povećanje nije uključeno u poreznu osnovicu, tada
se obračunana amortizacija porezno ne priznaje.
(5) Brisan.
(6) Amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama iz članka 19.
Zakona nije porezno priznati rashod.
(7) Poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila,
zrakoplove, apartmane i kuće za odmor, sukladno članku 12.
stavku 16. Zakona, ne priznaje se kao rashod amortizacija takve
imovine, te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem takve
imovine, ako:
1. porezni obveznik nije registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza
plovilima i zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuća
za odmor, i
2. po osnovi korištenja plovila i zrakoplova ne ostvari u poreznom razdoblju
prihod najmanje u visini 7% nabavne vrijednosti takve imovine, i
3. po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor ne ostvari u poreznom
razdoblju prihod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti takve imovine.
(8) U nabavnu vrijednost imovine iz članka 12.
stavka 16. Zakona i stavka 7. ovoga članka uključuju se i svi
troškovi koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno
stanje za namjeravanu upotrebu.
(9) Iznimno, u prvoj godini nabave i u godini otuđenja imovine iz članka 12.
stavka 16. Zakona, prihodi po osnovi korištenja te imovine najmanje
u visini od 7% odnosno 5% nabavne vrijednosti imovine mogu se utvrditi
razmjerno broju mjeseci korištenja imovine.
(10) Porezni obveznik koji ostvaruje prihode od pružanja turističkih usluga
sukladno posebnim propisima kojima se uređuje pružanje usluga u turizmu na
način da kombinacijom više turističkih usluga zaračunava jednu cjelovitu
uslugu, a ne svaku uslugu pojedinačno, za priznavanje troškova amortizacije pojedinog
sredstva odnosno pojedine imovine i svih pripadajućih troškova koji su nastali
u svezi korištenjem sredstva i imovine treba ispuniti uvjete iz članka 12.
stavka 16. Zakona. Zbog utvrđivanja prihoda koji se mogu pripisati
pojedinom sredstvu i imovini porezni obveznik treba osigurati vjerodostojne
isprave o pruženoj kombinaciji usluga koja je uključivala korištenje sredstva i
imovine, odnosno prema kalkulaciji cijene usluge utvrditi visinu prihoda koji
se mogu pripisati sredstvu i imovini, te vjerodostojne isprave o rashodima koji
su nastali temeljem korištenja sredstva i imovine u poslovne svrhe.
(11) Porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila,
zrakoplove, apartmane i kuće za odmor sukladno članku 12.
stavku 16. Zakona obvezan je sastaviti pregled podataka za
pojedino sredstvo odnosno imovinu koji osobito sadrži: vrsta sredstva odnosno
imovine, nabavna vrijednost, ostvareni prihod po osnovi korištenja sredstva
odnosno imovine u poreznom razdoblju, amortizacija u poreznom razdoblju, te pripadajući
troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem sredstva odnosno imovine u
poreznom razdoblju prema vrsti troška. Pregled podataka o sredstvu odnosno
imovini obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.
(12) Poreznom obvezniku iz članka 12.
stavka 22. Zakona razlika između iznosa utvrđenog vrijednosnim
usklađenjem dugotrajne imovine i iznosa utvrđenog primjenom propisanih amortizacijskih
stopa iz stavka 5. toga članka Zakona nije porezno priznati rashod.
(13) Porezni obveznik iz stavka 12. ovoga članka uz prijavu poreza na dobit
dostavlja posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije
dugotrajne imovine utvrđene na način propisan člankom 12. Zakona i ovim člankom
te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne
imovine.
(14) Iznimno od članka 12.
stavka 10. Zakona, neamortizirani trošak nabave uništenog plovila i
porezno priznati rashod iz članka 12. stavka 23. Zakona utvrđuje se u razdoblju
u kojemu se iskazuju i prihodi s osnove primljenih bespovratnih novčanih
sredstava. Porezni obveznik je dužan uz prijavu poreza na dobit, u razdoblju u
kojemu je primio potporu, dostaviti dokumentaciju o uništenju plovila,
dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te
izračun razlike između neamortiziranog troška nabave uništenog plovila i iznosa
primljenih sredstava.
3. Troškovi
reprezentacije
Članak 23.
(1) Poslovnim partnerima iz članka
7. stavak 1. točka 3. Zakona smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se
očekuje da će se takav odnos uspostaviti.
(2) Troškovima reprezentacije s pripadajućim
porezom na dodanu vrijednost smatraju se darovi sa ili bez utisnutog znaka
tvrtke ili proizvoda, sukladno članku
7. stavak 1. točka 3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj
drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s
uslugom primatelja.
4. Troškovi promidžbe
Članak 24.
(1) Troškovima promidžbe za koje se ne uvećava
porezna osnovica u smislu članka
7. stavak 6. Zakona,
smatraju se i troškovi nastali putem sredstva javnog priopćavanja, na oglasnim
stupovima i pločama, telopima, lecima, katalozima, sajmovima, troškovi
nagradnih igara u skladu s propisima o priređivanju nagradnih i sličnih igara,
te troškovi kojim se promiče ime, dobro ili usluga poreznog obveznika na drugi
način koji ima javno obilježje.
(2) Ako se imovina ustupa bez naknade, primatelj
je obvezan iskazati prihod s naslova primljene imovine po tržišnoj
vrijednosti.
5. Troškovi sredstava
za osobni prijevoz
Članak 25.
(1) U troškove iz članka
7. stavak 1. točka 4. Zakona za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju troškovi
osiguranja, kamata povezana s nabavom imovine (sredstva) i plaćeni porez na
cestovna motorna vozila i porez na plovila, te naknade i pristojbe koje se
obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni
prijevoz.
(2) Sredstvima za osobni prijevoz iz stavka 1.
ovoga članka ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni
prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što
su: autoškole, taksi-službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza,
pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih,
vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti
ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.
(3) U obračun troškova iz stavka 1. ovoga članka
uključuju se i troškovi prijevoznih sredstava za koje se ne priznaje trošak
amortizacije u smislu članka
22. stavak 3. ovoga Pravilnika.
6. Manjkovi na imovini
Članak 26.
Porezna osnovica povećava se sukladno članku
7. stavku 1. točki 5. Zakona za manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske
gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o
porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak ako
je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor
ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti
utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe.
Članak 26.a
(1) Porezni obveznik obvezan je sukladno članku
7. Zakona voditi
evidenciju o troškovima učinjenim za privatne potrebe fizičkih osoba (skrivene
isplate dobiti odnosno izuzimanja, te povlastice) koja osobito sadrži sljedeće
podatke: nadnevak nastalih troškova, ime i prezime, adresa, te OIB osobe kojoj
su podmireni takvi troškovi, vrsta troškova, te iznos nastalih troškova.
(2) Povezanim osobama iz članka
7. Zakona smatraju
se rodbinski ili blisko povezane osobe.
7. Troškovi prisilne
naplate
Članak 27.
U troškove prisilne naplate poreza ili drugih
davanja iz članka
7. stavka 1. točke 6. Zakona za koje se uvećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga
davanja koja su predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s
prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi
postupka prisilne naplate.
8. Troškovi kazni
Članak 28.
U troškove kazni iz članka
7. stavka 1. točke 7. Zakona za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje
izriču mjerodavna upravna i sudska tijela.
9. Zatezne kamate
između povezanih osoba
Članak 29.
Porezna osnovica sukladno članku
7. stavku 1. točke 8. Zakona povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz
odnosa osoba povezanih u smislu članka
13. stavka 2. Zakona.
Porezna osnovica povećava se neovisno da li je kamate zaračunala povezana osoba
rezident ili nerezident.
10. Darovanja
(donacije) i sponzorstva
Članak 30.
(1) Porezna osnovica povećava se za darovanja
iznad svote propisane člankom
7. stavak 7. Zakona.
Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i
akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost
ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji
darovanja.
(2) U darovanja iz stavka 1. ovoga članka ne
spadaju sponzorstva ako je zauzvrat učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili
znaka sponzora ili darovatelja.
(3) Pod drugim osobama iz članka
7. stavak 7. Zakona koje
djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se mogu darivati za
propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju se i tijela državne,
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) U darovanja izčlanka
7. stavka 7. Zakona mogu
se uključiti i darovanja poreznih obveznika proizvođača i trgovaca hrane koji,
u cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju
hranu osobama navedenim u članku 7. stavku 7. Zakona za socijalne, humanitarne
i druge svrhe pomoći, te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim
katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim
propisima iz stavka 6. ovoga članka.
(5) Porezni obveznik je dužan osigurati
vjerodostojnu dokumentaciju na način utvrđen Općim poreznim Zakonom i propisima
iz stavka 6. ovoga članka, kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je darovanje
izvršeno za svrhe navedene u stavku 4. ovoga članka.
(6) Smatra se da su ispunjeni uvjeti iz članka
7. stavka 7. Zakona i
stavka 1. ovoga članka u smislu provedbe posebnih programa i akcija, ukoliko je
darovanje hrane izvršeno u skladu s posebnim propisima Ministarstva
poljoprivrede.
11. Povećanje porezne
osnovice za ostale nepriznate rashode
Članak 31.
Porezna osnovica povećava se za sve druge
rashode iz članka
7. stavak 1. točka 13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote
povećanja koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim
razdobljima.
12. Kamate na zajmove
dioničara i članova društva
Članak 32.
(1) Kamatama iz članka
8. Zakona, za koje se
povećava porezna osnovica, smatraju se kamate na svotu zajma koji premašuje
četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili
glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili
glasačkom pravu u društvu.
(2) Za izračun udjela člana društva u kapitalu,
prema članku 8. stavak 1. Zakona, uzima se stanje kapitala (upisanog i
umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji
dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Udio udjela člana društva i
stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje
zajma.
(3) Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu
iz stavka 2. ovoga članka promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno priznavanje
odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa za razdoblje u kojemu je odnos
udjela i kapitala promijenjen.
(4) U kamate iz članka
8. Zakona ne
spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva
koji je banka ili druga financijska organizacija.
(5) Ako se na kamate iz stavka 1. ovoga članka
plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na
dobit.
(6) Za kamate iz stavka 1. ovoga članka ne
povećava se porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na
dobit.
13. Usklađenje i otpis
potraživanja
Članak 33.
(1) Porezno priznati rashodi otpisa potraživanja iz članka 9. stavka 4.
Zakona koji se odnose na obveznika poreza na dobit, iznos od 5.000,00 kuna
godišnje primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja i u slučaju kada
pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje
računa) ne glasi na iznos veći od 5.000,00 kuna. Ako su potraživanja zastarjela
na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom
dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna.
(2) Porezni obveznik koji izvrši otpis potraživanja prema članku 9. stavku 8.
Zakona dužan je osigurati evidenciju o tome koje je radnje poduzeo radi naplate
potraživanja, podatak o troškovima koje izazivaju daljnji postupci naplate te
dokaze na temelju kojih je utvrdio nemogućnost naplate.
(3) U slučaju kada porezni obveznik u skladu s uvjetima i postupcima iz članka
9. Zakona utvrdi gubitak s osnova otpisa nenaplativih kredita, zajmova i druge
financijske imovine uz poštivanje posebnih propisa, osim u slučaju dionica,
udjela i druge financijske imovine kojom se stječu vlasnička prava smatra se da
su ispunjeni uvjeti za porezno priznavanje rashoda s osnove smanjenja
vrijednosti financijske imovine iz članaka 10. stavka 1. Zakona.
(4) Porezna osnovica povećava se za otpis potraživanja iskazanog u svoti većoj
od dopuštene prema članku 9. Zakona i ovom članku Pravilnika.
(5) Kreditna institucija donosi odnosno usvaja kriterije i postupke za
primjenu članka 9.
stavaka 5., 6. i 7. Zakona, ukoliko isti nisu sadržani u usvojenoj
kreditnoj politici u svezi restrukturiranja plasmana ili obnavljanja plasmana,
a prema kojima se provode:
1. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 5. Zakona, radi
ublažavanja socijalnih rizika kod korisnika stambenih kredita, odnosno stoga
što otplatne rate kredita ugrožavaju osnovne životne potrebe korisnika kredita
ili stoga što se otpisom sprečava provođenje ovrhe nad jedinom stambenom
nekretninom korisnika kredita,
2. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 6. Zakona, od svih
korisnika stambenih kredita iz određenih gospodarskih i socijalnih razloga,
3. otpisi potraživanja, u skladu s člankom 9. stavkom 7. Zakona, iz razloga što
obveze prema kreditnoj instituciji značajno ugrožavaju razvoj investicijskih
projekata ili bitno ugrožavaju nastavak poslovanja poduzetnika.
(6) Kreditna institucija koja je u skladu s usvojenim kriterijima i postupcima
izvršila otpis potraživanja prema članku 9.
stavcima 5., 6. i 7. Zakona, dužna je, ovisno o utvrđenim
ciljevima otpisa (gospodarsko socijalnim i drugim ciljevima u skladu s Zakonom)
osigurati podatke bitne za donošenje odluke o otpisu i za utvrđivanje činjenica
bitnih za oporezivanje, a osobito:
1. sadržaj kreditnog spisa sastavljenog u skladu s posebnim propisima,
2. iznos dospjelih i iznos nedospjelih obveza korisnika kredita prema kreditnoj
instituciji, iznos ukupnih dospjelih i nedospjelih obveza korisnika kredita na
dan otpisa (bilanca) ili evidenciju tražbina i obveza na dan otpisa, u slučaju
da navedeni podaci nisu sastavni dio kreditnog spisa,
3. kriterije, politike i procedure kreditne institucije koje su prema pravilima
o upravljanu kreditnim rizikom vrijedila u trenutku odobrenja kredita
(plasmana) i na dan izvršenoga otpisa,
4. podatke o povezanim osobama s kreditnom institucijom i
5. druge podatke potrebne za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje.
(7) Kreditna institucija obvezna je podatke iz stavka 6. ovoga članka osigurati
po svakoj pojedinoj osobi, odnosno korisniku kredita.
(8) Kreditna institucija koja je izvršila otpise potraživanja u skladu s člankom 9.
stavcima 5., 6. i 7. Zakona, uz prijavu poreza na dobit koja se
podnosi za porezno razdoblje u kojemu je izvršen otpis, dostavlja podatak o
ukupnom broju osoba kojima je izvršen otpis, ukupnom broju izvršenih otpisa i
ukupnom iznosu tih otpisa prema navedenim stavcima.
14. Vrijednosno
usklađenje zaliha
Članak 34.
Rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenja
zaliha iz članka
10. Zakona smatraju
se gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznom razdoblju u kojemu su
zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene.
15. Vrijednosno
usklađenje financijske imovine
Članak 35.
(1) Nerealizirani dobici ili gubici od
vrijednosnog usklađenja financijske imovine isključuju se iz porezne osnovice u
skladu s odredbom članka 6.
stavak 1. točka 2. i članka
7. stavak 1. točka 1. Zakona, osim u slučaju iz članka
13. stavak 3. ovoga Pravilnika.
(2) Porezni obveznik dužan je voditi analitičku
evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj
vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije
dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste
ulaganja.
16. Predujam dobiti
Članak 35.a
(1) U slučaju nastanka razlike na potraživanjima
za predujmljenu dobit iz članka
10.a Zakona, ista se,
za porezne svrhe, ne može u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik
potraživanja. Nastala razlika se smatra primitkom koji se oporezuje u skladu
sa Zakonom
o porezu na dohodak.
(2) Pri isplati predujma dobiti tijekom poreznog
razdoblja porezni obveznik treba postupati sukladno posebnim propisima kojima
se propisuje mogućnost isplate predujma dobiti, te pažnjom dobrog gospodarstvenika
i u dobroj vjeri, odnosno izvršiti isplatu predujma dobiti do iznosa kojeg
pokazuje privremeni račun dobiti i gubitka.
(3) Ako porezni obveznik isplaćuje predujmove
dobiti, isti je obvezan voditi evidenciju o isplaćenim predujmovima dobiti koja
osobito sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresa i OIB osobe kojoj je
isplaćen predujam; nadnevak i iznos isplaćenog predujma; iznos obračunatog
poreza na dohodak pri isplati predujma dobiti prema propisima o porezu na
dohodak; za svaku osobu kojoj je isplaćen predujam dobiti iznos ostvarenog
udjela u dobiti poreznog razdoblja; iznos obračunatog poreza na dohodak od
kapitala po osnovi izuzimanja, sukladno propisima o porezu na dohodak, u
slučaju nastanka razlike iz stavka 1. ovoga članka. Evidencija o isplaćenim
predujmovima dobiti obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.
17. Rezerviranja
Članak 36.
(1) Porezna osnovica povećava se za rashode
rezerviranja iznad svote propisane člankom
11. Zakona.
(2) Rezerviranja za troškove u jamstvenim
rokovima iz stavka 1. ovoga članka jesu rezerviranja za troškove otklanjanja
nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i
prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni
temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi
ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi.
(3) Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama iz
stavka 2. ovoga članka razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i
iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema
iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju
pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih
jamstava.
(4) Rezerviranjima za troškove po započetim
sudskim sporovima, prema članku
11. stavak 2. Zakona,
smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika
do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene
svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na
odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po
započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja.
Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena
pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku
mirenja.
(5) Rezerviranja za otpremnine iz članka
11. stavka 2. Zakona,
priznaju se prema utvrđenom planu za slijedeće porezno razdoblje.
18. Kamate između
povezanih osoba
Članak 37.
(1) Kamatna stopa iz članka 14. stavka 3. Zakona, utvrđuje se kao
aritmetička sredina prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a koje je
Hrvatska narodna banka objavila u tekućoj kalendarskoj godini.
(2) Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje
od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima iz stavka 1. ovoga članka,
Hrvatska narodna banka izračunava, prema posebnim propisima, kao vagani prosjek
stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima u kunama bez valutne klauzule, u kunama s valutnom
klauzulom uz euro i u eurima, za referentno razdoblje od šest mjeseci.
Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima Hrvatska narodna banka
objavljuje u »Narodnim novinama«.
(3) Visinu kamatne stope iz stavka 1. ovoga članka Odlukom objavljuje ministar
financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje.
(4) Odredbe članka 14.
stavka 3. Zakona primjenjuje se na povezane osobe rezidente i
nerezidente, te na povezane osobe rezidente ako jedna od povezanih osoba ima
povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže
od propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit, ili ima u
poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih
razdoblja.
(5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na porezne obveznike
koji za utvrđivanje porezno priznate kamatne stope primjenjuju odredbe iz
članka 14. stavka 4. Zakona.
19. Prijenos poreznog
gubitka
Članak 38.
(1) Pravo na smanjenje porezne osnovice
prema članku
17. stavak 2. Zakona,
može se prenijeti i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je
gubitak utvrđen, a u slučaju statusnih promjena iz članka
19. Zakona,
neiskorišteno pravo do pet godina prenosi se na pravnog slijednika.
(2) U slučaju statusnih promjena iz članka
19. Zakona tijekom
poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se
radi o kraju godine, a pravni sljednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka
pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne
godine.
(3) Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka
porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog
razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa
kao jedna godina.
(4) Sukladno članku
17. stavku 7. Zakona pravo na prijenos poreznog gubitka prestaje poreznom obvezniku kojemu se
struktura vlasništva tijekom poreznog razdoblja promijeni za više od 50% u
odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja, ako porezni
obveznik već dva porezna razdoblja prije promjene vlasništva ne obavlja djelatnost
ili ako tijekom dva porezna razdoblja nakon promjene vlasništva bitno promijeni
djelatnost.
(5) Bitnom promjenom djelatnosti iz članka
17. stavka 5. točke 2. Zakona smatra se promjena djelatnosti koju porezni obveznik stvarno
obavlja, i to promjena odjeljka ili skupine Nacionalne klasifikacije
djelatnosti. Bitna promjena djelatnosti može nastati i neovisno o promjenama
djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.
(6) Očuvanjem radnih mjesta iz članka
17. stavka 8. Zakona smatra se osobito:
1. očuvanje postojećih radnih mjesta u
cijelosti, kao i očuvanje najvećeg mogućeg broja radnih mjesta u opravdanim
slučajevima,
2. očuvanje radnih mjesta dokvalifikacijom
odnosno prekvalifikacijom postojećih zaposlenika odnosno novih
zaposlenika.
(7) O očuvanju radnih mjesta iz stavka 6. ovoga
članka porezni obveznik mora raspolagati vjerodostojnim ispravama i
dokumentacijom.
(8) Sanacijom poslovanja iz članka
17. stavka 8. Zakona smatraju se postupci koji imaju za cilj i svrhu ostvarivanje odnosno
povećanje prihoda kroz oživljavanje djelatnosti radi nastavka poslovanja uz
očuvanje radnih mjesta. O sanaciji poslovanja porezni obveznik mora raspolagati
vjerodostojnim ispravama i poslovnom dokumentacijom iz koje je jasno razvidno
provođenje postupaka sanacije.
(9) Sanacijom poslovanja iz članka
17. stavka 8. Zakona i stavka 8. ovoga članka smatra se i ostvarivanje prava na državnu
potporu za sanaciju i restrukturiranje sukladno posebnim propisima.
20. Revalorizacijske
pričuve
Članak 39.
(1) Revalorizacijske pričuve koje su formirane
pri procjeni imovine koja se amortizira u razdobljima prije primjene Zakona, 1.
siječnja 2005., uključuju se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju i u iznosu
u kojem se obračunava povećani trošak amortizacije na temelju revalorizacije, a
ostatak revalorizacijske pričuve pri prodaji, uništenju ili drugom obliku
otuđenja imovine od koje su oblikovane revalorizacijske pričuve.
(2) Revalorizacijska pričuva koja je formirana
pri procjeni imovine od dana početka primjene Zakona uključuje se u poreznu
osnovicu u poreznom razdoblju u kojemu je realizirana a utvrđuje se u svoti
povećane amortizacije nastale zbog revalorizacije. Ostatak revalorizacijske
pričuve uključuje se u poreznu osnovicu nakon uništenja, prodaje ili otuđenja
na drugi način imovine od koje je revalorizacijska pričuva oblikovana.
21. Transferne cijene
Članak 40.
(1) Metode navedene u članku
13. stavku 3. Zakona pod točkama: a), b) i c) su klasične transakcijske metode, a metode pod
točkama d) i e) su metode transakcijske dobiti. Pri odabiru metode za
utvrđivanje transfernih cijena potrebno je utvrditi metodu koja je
najprimjerenija određenom slučaju. Prilikom odabira u obzir treba uzeti
prednosti i nedostatke navedenih metoda, primjerenost metode prirodi nadzirane
transakcije što se određuje funkcionalnom analizom, dostupnost pouzdanih
informacija potrebnih za primjenu odabrane metode, kao i stupanj usporedivosti
nadziranih i nenadziranih transakcija, uključujući pouzdanost usklađenja
usporedivosti koja mogu biti potrebna radi eliminacije njihovih međusobnih
materijalnih razlika.
(2) Klasičnim transakcijskim metodama može se
najizravnije utvrditi jesu li uvjeti trgovačkih i financijskih odnosa povezanih
poduzetnika u skladu s načelom nepristrane transakcije. Uzevši u obzir
prethodno navedene kriterije, kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti
i klasičnu transakcijsku metodu i metodu transakcijske dobiti, prednost se daje
klasičnoj transakcijskoj metodi, odnosno kada je s jednakom pouzdanošću moguće
primijeniti metodu usporedivih nekontroliranih cijena i neku drugu metodu za
određivanje transfernih cijena, prednost se daje metodi usporedivih
nekontroliranih cijena, s naglaskom da je potrebno pronaći metodu koja je
najprimjerenija određenom slučaju.
(3) Pri odabiru i primjeni metode prema članku
13. Zakona i
stavku 1. i 2. ovoga članka, za utvrđivanje da li je neka transakcija provedena
prema načelu nepristrane transakcije, treba učiniti i sljedeće:
1. prikupiti informacije o grupi, o položaju
poreznog obveznika u grupi i analizi povezanih transakcija, odnosno opće
informacije koje mogu biti iste za grupu i specifične informacije za poreznog
obveznika;
2. identificirati izabranu metodu, opisati
razmatrane podatke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih cijena
te objasniti i navesti razloge zašto je baš ta metoda odabrana;
3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i
procjenama donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata transfernih
cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funkcionalnu analizu i analizu
rizika);
4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima
napravljenima prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i
porezne obveznike s kojima se uspoređuje;
5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju
iz prijašnjih godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se
prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i
okolnostima;
6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu
(temelj), odnosno na drugi način podupire ili je spomenuta prilikom rada na
analizi transfernih cijena.
22. Prijelaz poreznog
obveznika poreza na dohodak na porez na dobit i promjena načina utvrđivanja
porezne osnovice
Članak 41.
(1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje
obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za
koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi
poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.
(2) Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje
utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se
(-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance:
+ vrijednost zatečenih zaliha
+ dane predujmove za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za prodane predmete
dugotrajne
imovine iz Popisa dugotrajne
imovine
+ aktivna vremenska razgraničenja
+ zahtjeve za povrat poreza na promet i
istovrsnih poreza
– obveze prema dobavljačima za robu i
usluge
– obveze za primljene predujmove od kupaca za
robu i usluge
– obveze za obračunane a neisplaćene plaće
(uključivo i
poreze i doprinose na plaću i iz
plaće)
– pasivna vremenska razgraničenja
– dugoročna rezerviranja
– obveze za porez na promet i istovrsne
poreze.
(3) Početnu bilancu iz stavka 1. ovoga članka
porezni obveznik dostavlja, uz prijavu poreza na dobit, nadležnoj ispostavi
Porezne uprave.
(4) Porezni obveznik koji mijenja način
utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu odnosno prema članku 5.
stavku 7. Zakona i postaje obveznikom koji utvrđuje poreznu osnovicu prema
stavku 1. istog članka Zakona, dužan je na kraju prvog poreznog razdoblja u
kojemu utvrđuje poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona, istu uvećati
i umanjiti na odgovarajući način prema stavkama i predznaku iz stavka 2. ovoga
članka.
(5) Ukoliko je obveznik poreza na dohodak postao
obveznikom poreza na dobit i istovremeno promijenio način utvrđivanja porezne
osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona te utvrđuje poreznu osnovicu prema
novčanom načelu na kraju prvog poreznog razdoblja ne uvećava i ne umanjuje
poreznu osnovicu poreza na dobit prema članku 16. stavku 2. i stavku 4. Zakona,
osim stavkama koje su realizirane tijekom poreznog razdoblja te su se stekli
uvjeti za uključivanje istih u poreznu osnovicu.
(6) Pri promjeni načina utvrđivanja porezne
obveze i/ili porezne osnovice porezni obveznik je dužan pridržavati se načela
izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načela izbjegavanja dvostrukog umanjenja
porezne osnovice.
VI. SPAJANJE, PODJELA,
DJELOMIČNA PODJELA, PRIJENOS IMOVINE I ZAMJENA DIONICA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA IZ
RAZLIČITIH DRŽAVA ČLANICA EU PREMA DIREKTIVAMA 90/434/EEZ I 2005/19/EZ
1. Opće odredbe
Članak 41.a
(1) Prijenosom imovine iz članka
20.a točke 5. Zakona smatra se poslovna aktivnost u kojoj društvo, bez da se gasi, prenosi,
sve ili jednu ili više gospodarstvenih cjelina, u drugo već osnovano društvo
ili u društvo koje osniva u zamjenu za prijenos vrijednosnih papira koji
predstavljaju kapital društva preuzimatelja. Postupkom prijenosa imovine
društvo preuzimatelj djelomično postaje podružnica prenesenog društva.
(2) Prenesenim društvom izčlanka
20.a točke 7. Zakona smatra se i društvo koje prenosi sve gospodarske cjeline.
(3) Društvom preuzimateljem iz članka
20.a točke 8. Zakona smatra se i društvo koje prima sve gospodarske cjeline prenesenog
društva.
(4) Gospodarskom cjelinom iz članka
20.a točke 11. Zakona smatra se i sva imovina i obveze dijela društva koje u poslovno
organizacijskom smislu predstavlja neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt
sposoban za potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom.
(5) Prema članku
20.b stavku 2. Zakona,
iznos koji predstavlja skrivene pričuve iznimno se može izračunati na temelju
vrijednosti na dan transakcije ili na unaprijed utvrđeni dan u svrhu
oporezivanja, ako se radi o transakcijama između društava drugih država članica
EU, koje nisu Republika Hrvatska, odnosno u slučaju primjene retroaktivnih
dogovora, ugovora ili pravnih normi uređenim poreznim propisima tih država
članica EU.
2. Prijenos imovine
Članak 41.b
(1) U smislu članka
20.d stavka 1. Zakona,
poslovna jedinica društva preuzimatelja može preuzeti rezerviranja koje je
stvorilo preneseno društvo te prava i obveze u svezi s tim rezerviranjima pod
istim uvjetima koji bi vrijedili za preneseno društvo, ako se pripisuju prenesenoj
gospodarskoj cjelini.
(2) U smislu članka
20.d stavka 2. Zakona,
poslovna jedinica društva preuzimatelja može preuzeti porezne gubitke pod istim
uvjetima koji bi vrijedili za preneseno društvo, da je postupak izvršen između
društava iz Republike Hrvatske i ako se mogu pripisati prenesenoj gospodarskoj
cjelini.
Članak 41.c
(1) U slučajevima kada tuzemno preneseno društvo
prenosi dio ili cijelu gospodarstvenu cjelinu na društvo preuzimatelja
rezidenta države članice EU odnosno sa sjedištem u državi članici EU u skladu s
odredbama Zakona, u zamjenu za dionice društva preuzimatelja, sukladno članku
20.e stavku 1. Zakona,
ne oporezuju se kapitalni dobici koji se izračunavaju kao razlika između fer
vrijednosti prenesene imovine i obveza i njihove vrijednosti u svrhu
oporezivanja, pod uvjetom da su imovina i obveze stvarno povezani sa stalnom
poslovnom jedinicom tuzemnog društva preuzimatelja i sudjeluju u stvaranju
dobiti ili gubitaka koji se obračunavaju u porezne svrhe.
(2) U slučajevima kada preneseno društvo
rezident države članice EU odnosno sa sjedište u državi članicu EU u skladu s
odredbama Zakona, a koje u tuzemstvu obavlja djelatnost putem poslovne
jedinice, prenosi dio ili cijelu gospodarstvenu cjelinu, uključujući i tu
poslovnu jedinicu, na društvo preuzimatelja u drugoj državi članici u zamjenu
za dionice prenesenog društva, ne oporezuju se kapitalni dobici koji se
obračunavaju kao razlika koja nastaje između fer vrijednosti imovine i obveza
poslovne jedinice i njihove vrijednosti u svrhu oporezivanja, pod uvjetom da
društvo preuzimatelj nastavi obavljati djelatnost u tuzemstvu putem poslovne
jedinice.
Članak 41.d
Odredba članka
20.g stavka 1. Zakona primjenjuje se pod uvjetom da su prenesena imovina i obveze stvarno
povezani s poslovnom jedinicom tuzemnog društva preuzimatelja i sudjeluju u
stvaranju dobiti ili gubitka koji se obračunavaju u porezne svrhe.
Članak 41.e
(1) Pod vrijednosnim papirima iz članka
20.h stavka 5. Zakona smatraju se vrijednosni papiri koji predstavljaju kapital društva preuzimatelja.
(2) Član društva, u smislu članka
20.h stavka 7. Zakona,
neće primljenim vrijednosnim papirima društva preuzimatelja pripisati
vrijednost koja je u svrhu oporezivanja veća od vrijednosti koju su vrijednosni
papiri prenesenog društva imali u trenutku spajanja, podjele ili djelomične
podjele.
3. Prijenos poslovne
jedinice
Članak 41.f
Kod spajanja, podjele, djelomične podjele ili
prijenosa imovine između društava iz članka
20.a Zakona koja
nisu rezidenti Republike Hrvatske, ali koja imaju poslovne jedinice na području
Republike Hrvatske, država članica društva preuzimatelja i Republika Hrvatska
na takav prijenos primijenit će glede oporezivanja odredbe članaka 20.a – 20.o
Zakona. Istovjetno se primjenjuje kada se stalna poslovna jedinica nalazi u istoj
državi članici u kojoj je društvo preuzimatelj.
4. Prijava postupaka
Članak 41.g
Porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi
prijaviti postupak spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenosa imovine i
zamjene dionica.
4.1. Prijava postupka
prijenosa imovine
Članak 41.h
(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga
Pravilnika u postupku prijenosa imovine smatra se preneseno društvo ili društvo
preuzimatelj, koje je rezident Republike Hrvatske ili preneseno društvo ako su
oba društva rezidenti Republike Hrvatske ili društvo stjecatelj ako niti jedno
društvo nije rezident Republike Hrvatske.
(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka
obvezan je Poreznoj upravi dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i
podatke:
1. dokaze da se preneseno društvo odnosno
društvo stjecatelj smatraju rezidentima države članice EU, koja nije Republika
Hrvatska, prema članku
20.f stavku 2. Zakona,
ako jedno od društava ili oba nisu rezidenti Republike Hrvatske,
2. opis imovine koja se prenosi, zadnju bilancu
stanja prenesenog društva s iskazanim podacima o sredstvima i obvezama koje
pripadaju prenesenoj gospodarskoj cjelini ili cjelinama, te navođenjem
postupaka koji dokazuju da u poslovnom i organizacijskom smislu gospodarska
cjelina ili cjeline predstavljaju neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt
sposoban za potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom,
3. iznose pričuva i rezerviranja koje je
stvorilo preneseno društvo u zadnjoj bilanci stanja i koji se pripisuju
prenesenoj ili prenesenim gospodarskim cjelinama,
4. iznose prenesenih poreznih gubitaka
prenesenog društva koji se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini ili
cjelinama te porezna oslobođenja u svezi s njima koji bi vrijedili za preneseno
društvo kada prijenos ne bi bio izvršen,
5. izjavu društva stjecatelja da će nakon
prijenosa prenesena sredstva, obveze, rezerviranja, pričuve i gubici pripadati
poslovnoj jedinici društva stjecatelja u Republici Hrvatskoj ili društvu
stjecatelju koje je rezident Republike Hrvatske, a ne njezinoj poslovnoj
jedinici izvan Republike Hrvatske,
6. tržišnu cijenu vrijednosnih papira društva
stjecatelja na dan prije predviđene transakcije,
7. detaljan opis i navode poreznih, poslovnih i
financijskih razloga za provođenje transakcije,
8. izračun procijenjenih iznosa poreznih,
poslovnih i financijskih posljedica transakcije,
9. ostale isprave i podatke koji su bitni i
dokazuju postupak koji se provodi.
(3) Ako porezni obveznik u trenutku prijave
postupka ne raspolaže s potrebnim ispravama iz stavka 2. ovoga članka, može je
priložiti naknadno ako o istome pisanim putem izvijesti Poreznu upravu. U tom
slučaju, porezni obveznik je obvezan dostaviti vjerodostojne isprave čim s
njima raspolaže.
(4) Porezna uprava u roku od 90 dana donosi
rješenje o priznavanju ili odbijanju povlastice prema člancima 20.c – 20.f
Zakona.
(5) Ako Porezna uprava ne izda rješenje iz
stavka 4. ovoga članka, moguća je obnova postupka.
(6) Porezna uprava izdat će rješenje o odbijanju
povlastica prema člancima 20.c – 20.f Zakona, ako nisu ispunjeni Zakonom
propisani uvjeti, ili ako utvrdi da je bila osnovna namjera ili jedna od
glavnih namjera transakcije manje plaćanje poreza odnosno izbjegavanje plaćanja
poreza osobito kada za transakciju nema utemeljenih poslovnih razloga kao što
su reorganizacija ili racionalizacija poslovanja prenesenog odnosno društva
preuzimatelja ili drugi utemeljeni poslovni ili financijski razlozi.
(7) Preneseno društvo odnosno društvo
preuzimatelj koje je sukladno stavku 1. ovoga članka određeno za izvrši prijavu
postupka mora Poreznoj upravi priložiti vjerodostojne isprave koje dokazuju
ispunjenje uvjeta, vrednovanje i preuzimanje prava i obveza prema člancima 20.c
– 20.f Zakona, s kojima raspolaže preneseno društvo odnosno društvo
preuzimatelj, koje nije rezident ili nerezident prema Zakonu i nije
ustanovljeno u Republici Hrvatskoj.
(8) Ako nakon izvršene transakcije (postupka) nastanu
bilo kakve izmjene u svezi s transakcijom, preneseno društvo odnosno društvo
preuzimatelj obvezno je o nastalim izmjenama odmah pisano izvijestiti Poreznu
upravu.
4.2. Prijava postupka
zamjene dionica i udjela
Članak 41.i
(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga
Pravilnika u postupku zamjene dionica i udjela smatra se za članove preuzetog
društva preuzeto društvo prije predviđenog nadnevka transakcije iz članka
20.l Zakona.
(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka
obvezan je Poreznoj upravi dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i
podatke:
1. navode preuzetog društva i svih članova
preuzetog društva i društva stjecatelja,
2. dokaze o rezidentnosti preuzetog društva i
društva stjecatelja, dokaze o rezidentnosti članova preuzetog društva i društva
stjecatelja koji zamjenjuju dionice i udjele te dokaze o vlasništvu
vrijednosnih papira članova društva koji nisu rezidenti Republike Hrvatske u
skladu s člankom
20. m Zakona,
3. tržišnu i knjigovodstvenu vrijednost
vrijednosnih papira preuzetog društva i društva stjecatelja na dan prije
transakcije,
4. procijenjene iznose plaćanja u novcu koje će
biti obavljeno pojedinim članovima društva umjesto izdavanja ili prijenosa
vrijednosnih papira,
5. vjerodostojne isprave koje je potrebno
priložiti zajedno s prijedlogom za upis transakcije u sudski registar sukladno
posebnom propisu koji uređuje trgovačka društva odnosno registar države članice
EU,
6. izjavu o predviđenom udjelu društva
stjecatelja u preuzetom društvu nakon zamjene dionica i udjela,
7. ostale isprave i podatke koji su bitni i
dokazuju postupak koji se provodi.
(3) Pri provođenju postupka zamjene dionica i
udjela primjenjuju se odredbe članka 40.h stavaka 4. – 8. ovoga
Pravilnika.
(4) Preuzeto društvo i društvo stjecatelj obvezni
su Poreznoj upravi dostavljati obavijesti o trajanju preuzimanja i nadnevku
izvršenja preuzimanja te burzi preko koje je preuzimanje izvršeno.
4.3. Prijava postupka
spajanja i podjele
Članak 41.j
(1) Poreznim obveznikom iz članka 41.g ovoga
Pravilnika u postupku spajanja i podjele smatra se preneseno društvo ili
društvo preuzimatelj, koje je rezident Republike Hrvatske ili preneseno društvo
ako su oba društva rezidenti Republike Hrvatske ili društvo preuzimatelj ako
niti jedno društvo nije rezident Republike Hrvatske, pred predviđenim nadnevkom
spajanja ili podjele.
(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka
obvezan je Poreznoj upravi dostaviti sljedeće vjerodostojne isprave i
podatke:
1. navode društava koja se spajaju ili
dijele,
2. dokaze da se preneseno društvo odnosno
društvo preuzimatelj smatraju rezidentima države članice EU, koja nije
Republika Hrvatska, prema članku
20.j Zakona, ako jedno
od društava ili oba nisu rezidenti Republike Hrvatske,
3. dokaze o rezidentnosti članova prenesenog
društva koji će u postupku spajanja ili podjele zamijeniti vrijednosne papire u
prenesenom društvu za vrijednosne papire u društvu stjecatelju i dokaze o
vlasništvu vrijednosnih papira u skladu s člankom
20. h stavkom 6. Zakona,
4. bilancu stanja prenesenog društva odnosno
prenesenih društava ako ih je više na obračunski dan spajanja ili podjele, opis
imovine (gospodarske cjeline) koja se prenosi te navođenjem postupaka koji
dokazuju da u poslovnom i organizacijskom smislu gospodarska cjelina ili
cjeline predstavljaju neovisni poslovni subjekt odnosno subjekt sposoban za
potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom,
5. iznose pričuva i rezerviranja u bilanci
stanja na obračunski dan spajanja ili podjele, iznose poreznih gubitaka
prenesenog društva, porezna oslobođenja u svezi s njima, koji bi vrijedili za
preneseno društvo kada prijenos ne bi bio izvršen, navode udjela ako ih društvo
preuzimatelj ima u prenesenom društvu,
6. izjavu društva preuzimatelja da po spajanju
ili podjeli prenesena sredstva, obveze, rezerviranja, pričuve i porezni gubici
neće pripasti poslovnoj jedinici društva preuzimatelja izvan Republike Hrvatske
odnosno da će po spajanju ili podjeli prenesena sredstva, obveze, rezerviranja,
pričuve i gubici pripasti poslovnoj jedinici društva preuzimatelja u Republici
Hrvatskoj,
7. procijenjene iznose plaćanja u novcu koji će
biti obavljen pojedinim članovima društva na dan prije transakcije,
8. tržišnu i knjigovodstvenu vrijednost
vrijednosnih papira društva preuzimatelja na dan prije transakcije,
9. detaljan opis i navode poreznih, poslovnih i
financijskih razloga za provođenje transakcije (postupka),
10. izračun procijenjenih iznosa poreznih,
poslovnih i financijskih posljedica transakcije,
11. ostale isprave i podatke koji su bitni i
dokazuju postupak koji se provodi.
(3) Pri provođenju postupka spajanja i podjele
primjenjuju se odredbe članka 40.h stavaka 4. – 8. ovoga Pravilnika.
5. Prijenos sjedišta
Europskog društva (SE) ili Europske zadruge (SCE)
Članak 41.k
(1) Kod prijenosa sjedišta SE ili SCE društva iz
Republike Hrvatske u drugu državu članicu EU, takav prijenos sjedišta, u skladu
s člankom 20.n Zakona, ne dovodi do oporezivanja kapitalnih dobitaka
obračunanih u skladu s člankom
20.e Zakona ostvarenih
od imovine i obveza SE ili SCE društva koja ostaju povezana sa stalnom
poslovnom jedinicom tog SE ili SCE društva u Republici Hrvatskoj.
(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se
isključivo onda kada SE ili SCE izračuna novu amortizaciju i dobit ili gubitke
u pogledu imovine i obveza koje ostaju stvarno povezane s tom stalnom poslovnom
jedinicom kao da sjedište nije preneseno ili SE ili SCE na taj način nije
prestao biti porezni rezident.
(3) Kada u skladu s pravom države članice
(Republike Hrvatske) iz koje je sjedište preneseno, SE ili SCE ima pravo na
novu amortizaciju i dobit ili gubitke u vezi s imovinom i obvezama koje ostaju
u odnosnoj državi članici (Republici Hrvatskoj), a koje se izračunavaju na
način drugačiji od onoga iz stavka 2. ovoga članka, stavak 1. ovoga članka ne
primjenjuje se na imovinu i obveze u pogledu kojih je ta mogućnost
iskorištena.
(4) Kada su rezerviranja i pričuve koje je SE
ili SCE proveo na odgovarajući način prije prijenosa sjedišta, djelomice ili u
cijelosti izuzeta od oporezivanja i iste ne potječu od stalnih poslovnih
jedinica iz inozemstva, takva rezerviranja i pričuve stalna poslovna jedinica
SE-a ili SCE-a koja se nalazi na području države članice iz koje je sjedište
preneseno može prenijeti uz isto izuzeće od oporezivanja.
(5) Kada društvo koje prenosi sjedište unutar
područja države članice ima pravo na prijenos porezno neiskorištenih gubitaka,
odnosna država članica dopušta stalnoj poslovnoj jedinici SE-a ili SCE-a koje
prenosi sjedište, a koja se nalazi na području te države članice, da preuzme
porezno neiskorištene gubitke SE-a i SCE-a pod uvjetom da je takav prijenos
gubitaka u usporedivim okolnostima dostupan društvu koje je zadržalo sjedište u
toj državi članici ili je nastavilo biti porezni rezident te države
članice.
6. Popis društava za
koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za spajanja,
podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica
Članak 41.l
(1) Društvom iz države članice EU iz članka
20.a točke 1. podtočke 1.1. Zakona smatra se društvo ustrojeno u jednom od oblika koji se navode
u Dodatku A koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Društvom iz države članice EU iz članka
20.a točke 1. podtočke 1.3. Zakona smatra se društvo koje je obveznik jednog od poreza iz
Dodatka B, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
VII. OLAKŠICE I
OSLOBOĐENJA
1. Porezne olakšice i
oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim
područjima
Članak 42.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima
jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju
razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i
na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju
Grada Vukovara mogu ostvariti pravo na korištenje porezne olakšice na način i
pod uvjetima propisanim člankom 28.a
Zakona i drugim propisima donesenim na temelju toga Zakona.
2. Olakšice i
oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama
Članak 43.
Brisan.
3. Porezne olakšice
prema posebnim propisima o poticanju ulaganja
Članak 43.a.
(1) Porezni obveznik može umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na
način i pod uvjetima propisanim Zakonom o poticanju ulaganja i propisima
donesenim na temelju toga Zakona. Porezni obveznik koji koristi poreznu
olakšicu temeljem Zakona o poticanju ulaganja, uz prijavu poreza na dobit
dostavlja presliku potvrde o statusu korisnika potpore i godišnje pisano
izvješće o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima,
korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih
radnih mjesta povezanih s tom investicijom.
(2) Porezni obveznik može sukladno člancima 25. i 26. Zakona o poticanju
ulaganja umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na način i pod uvjetima propisanim
Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja
(»Narodne novine«, br. 111/12. i 28/13). Porezni obveznik koji koristi poreznu
olakšicu temeljem navedenog zakona, uz prijavu poreza na dobit dostavlja
presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera te godišnje pisano
izvješće o izvršenju investicijskog projekta, korištenju poticajnih mjera te
očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom
investicijom.
(3) Porezni obveznik može sukladno članku 25. Zakona o poticanju ulaganja
umanjiti obvezu poreza na dobit u visini, na način i pod uvjetima propisanim
Zakonom o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, br. 138/06 i 61/11). Porezni
obveznik koji koristi poreznu olakšicu temeljem navedenog zakona, uz prijavu
poreza na dobit dostavlja presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera
utvrđenog prema tom zakonu, te godišnje pisano izvješće o izvršenim ulaganjima,
korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih
radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem.
4. Kumuliranje
olakšica
Članak 44.
Ako porezni obveznik iz članaka 42. i 43.a.
ovoga Pravilnika, stječe mogućnost korištenja više olakšica i oslobođenja, ima
pravo na korištenje više olakšica istodobno, odnosno ima pravo kumulirati
olakšice.
Članak 45.
Brisan.
VIII. OBRAČUNAVANJE I
PLAĆANJE POREZA
1. Porezna prijava
Članak 46.
(1) Porezni obveznik dužan je za razdoblje za
koje utvrđuje poreznu obvezu podnijeti:
1. poreznu prijavu za utvrđivanje porezne
osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona. Obračun poreza na dobit dostavlja se
na Obrascu PD – Prijavi poreza na dobit, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika
ili
2. poreznu prijavu za utvrđivanje porezne
osnovice prema članku 5. stavku 7. Zakona. Obračun poreza na dobit prema
novčanom načelu dostavlja se na Obrascu PD-NN – Prijavi poreza na dobit prema
novčanom načelu, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju se
financijska izvješća (Bilanca i Račun dobiti i gubitka), posebni obračun za
korištene olakšice i oslobođenja, izjava o načinu korištenja više plaćenog
poreza na temelju porezne prijave, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego
što je obračunano u poreznoj prijavi, te pregled prenesenog gubitka po
godinama, izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama, izvješće o
obvezi doprinosa i ostale isprave propisane ovim Pravilnikom i posebnim
propisima.
(3) Porezna prijava dostavlja se u jednom
primjerku mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika poreza
na dobit. Porezni obveznik koji je prema računovodstvenim propisima razvrstan u
velike i srednje poduzetnike obvezno podnosi prijavu poreza na dobit
elektroničkim putem sukladno članku
35. stavku 3. Zakona u
okviru sustava e-porezna na način propisan posebnim propisima, te tehničkim i
ostalim uputama.
(4) Ako su osobe iz članka
2. stavak 6. Zakona obveznici
poreza na dobit za cjelokupnu djelatnost ili samo za dio djelatnosti, podnose
Prijavu poreza na dobit za djelatnost za koju su obveznici poreza na dobit. Uz
Prijavu poreza na dobit dostavljaju i Bilancu i Račun dobiti i gubitka
sastavljene u skladu sa Zakonom o računovodstvu za dio poslovanja za koji se
utvrđuje porezna osnovica. Ako se Prijava poreza na dobit sastavlja samo za dio
djelatnosti, uz navedena izvješća, dostavljaju se i izvješća sastavljena po
posebnim propisima za neprofitne organizacije.
(5) Bilanca i Račun dobiti i gubitka koji su
dostavljeni u propisanim rokovima Financijskoj agenciji (FINA) radi
statističkih i drugih potreba sukladno posebnim propisima, smatraju se
dostavljenima uz prijavu poreza na dobit sukladno članku
35. stavku 6. Zakona i stavcima 2. i 4. ovoga članka. Porezna uprava može zatražiti dostavu
Bilance i Računa dobiti i gubitka uz prijavu poreza na dobit neovisno o tome
što su isti dostavljeni i Financijskoj agenciji.
1.1. Prijava poreza po
tonaži broda
Članak 46.a
(1) Porez po tonaži broda umjesto poreza na dobit mogu plaćati
porezni obveznici pod uvjetima i na način propisan člancima 429. do 429.i
Pomorskog zakonika te Pravilnikom o postupku i načinu korištenja prava na porez
po tonaži broda.
(2) Obveznik poreza po tonaži broda dužan je u skladu s člankom 429.g Pomorskog
zakonika podnijeti prijavu poreza po tonaži broda za porezno razdoblje i
platiti porez po tonaži broda u roku u kojemu podnosi prijavu. Porezno
razdoblje za utvrđivanje poreza po tonaži broda je kalendarska godina. Prijava
poreza po tonaži broda podnosi se na Obrascu PT – Prijava poreza po tonaži
broda, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Prijava iz stavka 2. ovoga članka podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne
uprave najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje
porez po tonaži broda.
(4) Uz prijavu poreza po tonaži broda porezni obveznik u svrhu uračunavanja
plaćenog poreza u inozemstvu dostavlja vjerodostojne isprave i dokaze o
plaćenom porezu po tonaži broda odnosno istovrsnom porezu u inozemstvu, a koji
se odnosi na brodove za koje podnosi poreznu prijavu. Plaćeni porez u
inozemstvu uračunat će se sukladno članku 429.g Pomorskog zakonika, najviše do
iznosa tuzemnog poreza po tonaži broda utvrđenog za određeni brod.
(5) Ukoliko obveznik poreza po tonaži broda obavlja i druge djelatnosti za koje
nije utvrđena mogućnost plaćanja poreza po tonaži broda u skladu s Pomorskim
zakonikom, porezni obveznik je dužan sukladno članku 429.a Pomorskog zakonika
osigurati posebno porezno knjigovodstveno praćenje za te djelatnosti, te
utvrditi obvezu poreza na dobit i predati prijavu poreza na dobit – Obrazac PD
na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.
1.2. Sadržaj porezne
prijave
Članak 47.
(1) Prijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, koji je sastavni dio
ovoga Pravilnika.
(2) U Obrazac PD upisuju se podaci o poreznom obvezniku, ili naziv ime i
prezime, osobni identifikacijski broj (OIB), adresa, broj računa, djelatnost,
broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj), ime osoba odgovornih
za sastavljanje prijave – poreznog obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog
savjetnika, porezno razdoblje, nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i
potpis osobe koja je prijavu primila.
(3) U Prijavi poreza na dobit Obrazac PD upisuju se podaci iz Računa dobiti i
gubitka po rednim brojevima kako slijedi:
1. Ukupni prihodi – podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti i
gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava.
2. Ukupni rashodi – podatak o visini rashoda i troškova iz Računa dobiti i
gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava.
3. Dobit – podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje
za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i
rednog broja 2, pri čemu je redni broj 1 veći od rednog broja 2.
4. Gubitak – podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za
razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednih
brojeva 1 i 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1.
5. Amortizacija. Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije iznad
svote propisane u članku 12.
stavku 13. Zakona, a koji je utvrđen na način propisan i u članku 22.
stavku 3. ovoga Pravilnika. Na ovom rednom broju upisuje se i
iznos amortizacije dugotrajne imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona i
svih pripadajućih troškova, te troškova najma i svih pripadajućih
troškova za koje se uvećava porezna osnovica sukladno članku
12. stavcima 17., 18. i 19. Zakona.
6. Svota 50% troškova reprezentacije propisana u članku 7. stavak
1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
utvrđen na način propisan i u članku 23. ovoga
Pravilnika.
7. Svota 30% troškova sredstava za osobni prijevoz propisane u članku 7. stavak
1. točka 4. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
utvrđen na način propisan i članku 25. ovoga
Pravilnika.
NAPOMENA:
Od 2. siječnja 2018. u točki 7. broj: »30« zamjenjuje se brojem: »50«.
8. Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske
komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na
dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak
sukladno članku 7. stavku
1. točki 5. Zakona, te članku 26.
Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđenih
manjkova na imovini iznad visine utvrđene navedenim odlukama, a za koje se
uvećava porezna osnovica sukladno navedenim člancima.
9. Rashodi utvrđeni u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu
vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim
doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti,
te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje
obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s
njima povezanim osobama sukladno članku 7. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos takvih rashoda utvrđenih u postupku
nadzora za koje se povećava porezna osnovica.
10. Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja propisani u članku 7. stavku
1. točki 6. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
utvrđen na način propisan i u članku 27. ovoga
Pravilnika.
11. Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe propisani u članku 7. stavku
1. točki 7. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
utvrđen na način propisan i u članku 28. ovoga
Pravilnika.
12. Zatezne kamate između povezanih osoba propisane u članku 7. stavku
1. točki 8. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
utvrđen na način propisan i u članku 29. ovoga
Pravilnika.
13. Povlastice i drugi oblici imovinske koristi propisani u članku 7. stavku
1. točki 9. Zakona.
14. Rashodi darovanja iznad dopuštenih propisani u članku 7. stavku
1. točki 10. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
utvrđen na način propisan i u članku 30. ovoga
Pravilnika.
15. Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu porezno
priznati rashod prema odredbama članka 8. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 32. ovoga
Pravilnika.
16. Kamate između povezanih osoba. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos
kamata koje nisu porezno priznate prema članku 14.
Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
propisan i u članku 37. ovoga
Pravilnika.
17. Rashodi od nerealiziranih gubitaka iz članka 7. stavak
1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
utvrđen na način propisan i u članku 21. ovoga
Pravilnika.
18. Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12.
stavci 5. i 6. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
iznos utvrđen na način propisan i u članku 22.
stavci 1. i 12. ovoga Pravilnika.
19. Na ovom rednom broju upisuje se iznos povećanja porezne osnovice zbog
promjene načina utvrđivanja porezne obveze (prelazak obveznika s poreza na
dohodak na porez na dobit) i/ili iznos povećanja porezne osnovice zbog promjene
načina utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu na utvrđivanje
porezne osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona.
20. Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno
priznati rashod prema odredbama članka 9. Zakona.
Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 33. ovoga
Pravilnika.
21. Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod
prema odredbama članka 10.
Zakona i članka 34. ovoga
Pravilnika
22. Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno
priznata prema odredbama članka 10.
Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
propisan i u članku 35. ovoga
Pravilnika.
23. Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje prema
odredbama članka 11.
Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
propisan i u članku 36. ovoga
Pravilnika.
24. Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode koji nisu
izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti prema članku 7. stavak
1. točka 13. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
utvrđen na način propisan i u članku 31.
Pravilnika.
25. Povećanje dobiti za ostale prihode i druga povećanja porezne osnovice. Na
ovome rednom broju iskazuju se povećanja dobiti ili smanjenje gubitka za
prihode koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se u poreznu
osnovicu. Na ovome rednom broju iskazuje se i povećanje porezne osnovice za
iznos poreznog gubitka za koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17.
stavku 6. Zakona, te članku 38. ovoga Pravilnika, a za koji je prestalo pravo
korištenja sukladno članku 17. stavcima 5. i 7. Zakona. Na ovom rednom broju
iskazuje se i povećanje porezne osnovice za iznos utvrđen člankom 6. stavkom 7.
Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08,
80/10, 22/12, 148/13, 143/14 i 50/16) i člankom 12.a stavcima 7. i 8.
Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08,
146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14 i 137/15) u
slučaju kada nije izvršen ispravak prijave poreza na dobit prema Općem poreznom
zakonu.
26. Ukupna svota povećanja dobiti ili smanjenja gubitka. Na ovome rednom
broju upisuje se ukupni iznos od rednog broja 5 do rednog broja 25.
27. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti prema članku 6. stavak
1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
utvrđen na način propisan i u članku 12. ovoga
Pravilnika.
28. Prihodi od nerealiziranih dobitaka prema članku 6. stavak 1. točka 2.
Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
članku 13. ovoga Pravilnika.
29. Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja prema članku 6. stavak
1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuju prihodi od
otpisanih potraživanja koja nisu bila porezno priznati rashod.
30. Ostali rashodi prethodnih razdoblja prema članku 6. stavak 2. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 20.
ovoga Pravilnika.
31. Smanjenje dobiti za ostale prihode. Na ovome rednom broju
iskazuju se prihodi i druga povećanja porezne osnovice koja nisu iskazana u
računovodstvenoj dobiti, te rashodi koji su kao privremeno porezno nepriznati
bili uključeni u poreznu osnovicu u ranijim razdobljima, a ne iskazuju se posebno
na drugom rednom broju.
32. Na ovom rednom broju upisuje se iznos smanjenja porezne osnovice zbog
promjene načina utvrđivanja porezne obveze (prelazak obveznika s poreza na
dohodak na porez na dobit) i/ili iznos smanjenja porezne osnovice zbog promjene
načina utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu na utvrđivanje
porezne osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona.
33. Trošak amortizacije iz prethodnih razdoblja prema članku 6. stavak
1. točka 4. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
amortizacije koja nije bila porezno priznata zbog odstupanja od propisane
metode i propisanih amortizacijskih stopa.
34. Ukupan iznos državne potpore za istraživačko-razvojne projekte i
državne potpore za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome rednom broju iskazuje
se ukupni iznos državnih potpora iskazanih na rednim brojevima 34.1. i
34.2. prema članku 6. stavku
1. točki 5. Zakona.
34.1. Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome rednom broju
iskazuje se iznos državne potpore koju porezni obveznik ostvaruje za
obrazovanje i izobrazbu u visini i na način propisan u članku 14. ovoga
Pravilnika.
34.2. Državna potpora za istraživačko razvojne projekte. Na ovome rednom
broju iskazuje se iznos državne potpore koju porezni obveznik ostvaruje za
istraživačko-razvojne projekte na način propisan u članku 15. ovoga
Pravilnika.
35. Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka. Na ovome rednom
broju iskazuje se ukupna svota od rednog broja 27 do rednog broja 34 za
koju se smanjuje dobit ili povećava gubitak.
36. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Na ovom rednom broju
iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitku nakon što su
podaci s rednih brojeva 3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni. Porezna dobit
dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i oduzme
redni broj 35. Ako je predznak pozitivan, postoji porezna dobit. Porezna
dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što
se računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za redni broj 26 i
poveća za redni broj 35.
37. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos prenesenog
gubitka iz prethodnih razdoblja prema članku 17.
Zakona, za koji se smanjuje redni broj 36.
38. Porezna osnovica. Podatak za ovaj redni broj izračuna se tako da se
redni broj 36 smanji za redni broj 37, a rezultat ima pozitivan
predznak.
39. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Ovaj redni broj može imati
pozitivan predznak ako je iskazana porezna dobit ili negativan predznak
ako je iskazan porezni gubitak. Na ovom rednom broju iskazuje
se podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na
rednom broju 40 veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja.
40. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos prenesenog
gubitka iz prethodnih razdoblja, prema članku 17.
Zakona, a za koji se smanjuje ili povećava redni broj 39.
41. Porezni gubitak za prijenos. Na ovome rednom broju iskazuje se gubitak
koji se prenosi u naredno razdoblje, a koji preostane nakon iskorištenog
iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema članku 17.
Zakona, te za koji se smanjuje ili povećava redni broj 39.
Podatak na ovom rednom broju postoji ako redni broj 39 ima negativan
predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja
40.
42. Porezna osnovica. Na ovome rednom broju iskazuje se podatak s rednog
broja 38.
43. Na ovom rednom broju upisuje se porezna stopa iz članka 28. Zakona, odnosno
stopa 18% ili 12% ovisno o visini ostvarenih prihoda iskaznih na rednom broju
1.
44. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos porezne obveze
koji se dobije se kada se redni broj 42 pomnoži sa stopom na rednom broju
43.
45. Ukupan iznos porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji
obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima prema članku 28.a
Zakona i članku 42. ovoga
Pravilnika.
46. Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike poreza
na dobit koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema
posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara ukoliko zadovoljavaju uvjete
iz članka 28.a Zakona.
Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male
vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno
porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području
primjeni stopa 12% ili 18% ovisno koja je iskazana na rednom broju 43.
47. Na ovom rednom broju upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike poreza
na dobit koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave
razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o
regionalnom razvoju Republike Hrvatske ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka
28.a Zakona.
Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male
vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno
porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području,
primjeni stopa od 6% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 12% ili
se primjeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18%.
48. Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema
posebnim propisima iz članka 43. ovoga
Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim
Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.
49. Ukupan iznos porezne olakšice prema člancima 8., 9., 25. i 26. Zakona o
poticanju ulaganja. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos za koji se
umanjuje obveza poreza na dobit nositelju poticajnih mjera, utvrđena sukladno
člancima 8. i 9. Zakona o poticanju ulaganja i člancima 8. i 9. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, odnosno sukladno
članku 43.a stavku 1. i 2. ovoga Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom
broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze
iskazane na rednom broju 44.
49.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od
minimalno 50.000,00 eura, nositeljima poticajnih mjera, mikropoduzetnicima,
stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te
porez na dobit plaćaju po stopi od 6% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana
stopa od 12% ili po stopi od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa
od 18% u razdoblju do pet godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim
projektom, prema članku 8. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku
8. stavku 1. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog
okruženja i to unutar razdoblja od godine dana nakon početka investicije,
b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 8. stavku 2. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet
provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili
pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja
prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od
tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa od 6% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od
12% ili se primjeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa
od 18%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
49.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od
minimalno 150.000,00 eura do 1 milijun eura, nositeljima poticajnih mjera stopa
poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit te porez na
dobit plaćaju po stopi od 6% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od
12% ili po stopi od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18% u razdoblju
do 10 godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom
prema članku 9. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 1.
Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,
b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet
provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili
pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja
prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od
tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa od 6% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od
12% ili se primjeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa
od 18%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
49.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3
milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za
75% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od 9%
ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 12% ili po stopi od 13,5%
ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od 18% u razdoblju do 10 godina
od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom,
prema članku 9. stavku 2. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 2.
Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,
b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet
provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili
pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja
prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od
tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa od
12% ili se primjeni stopa od 13,5% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana
stopa od 18%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
49.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna preko 3
milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za
100% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od
0% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom,
prema članku 9. stavku 3. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 3.
Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,
b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet
provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili
pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja
prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od
tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa od 12% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana stopa
od 12% ili se primjeni stopa od 18% ukoliko je na rednom broju 43. iskazana
stopa od 18%, a dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
50. Ukupan iznos porezne olakšice temeljem stečenih prava prema članku 25.
Zakona o poticanju ulaganja. Na ovim rednom broju upisuje se ukupan iznos za
koji se umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladno članku 4. Zakona o
poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) odnosno sukladno članku
43.a Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim
podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju
44.
50.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i
61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u
visini protuvrijednosti kuna od 300.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, stopa
poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju
do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih
radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon
stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U
slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u
visini protuvrijednosti kuna od 100.000,00 eura do 1,5 milijuna eura,
nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od
propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka
ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih s
ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa
nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 6% ukoliko je na rednom broju 42. iskazana stopa od
12% ili se primjeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 42. iskazana stopa
od 18%.
50.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i
61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u
visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, stopa poreza na dobit
umanjuje za 65% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10 godina od
godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta
povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja
statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja
iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini
protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera
stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit, u
razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje
15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri
godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 7,8% ukoliko je na rednom broju 42. iskazana stopa od
12% ili se primijeni stopa od 11,7% ukoliko je na rednom broju 42. iskazana
stopa od 18%.
50.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i
61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u visini
protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit umanjuje
za 85% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10 godina od godine
početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih
s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa
nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz
članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti
kuna od 4 do 8 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na
dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10
godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 25 novih radnih
mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon
stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 10,2% ukoliko je na rednom broju 42. iskazana stopa od
12% ili se primijeni stopa od 15,3 % ukoliko je na rednom broju 42. iskazana
stopa od 18%.
50.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i
61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u
visini protuvrijednosti kuna od preko 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit
umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit
po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet
otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar
razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera
odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja,
za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura, nositeljima
poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope
poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10
godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih
mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon
stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa 12% ukoliko je na rednom broju 42. iskazana stopa od
12% ili se primijeni stopa od 18% ukoliko je na rednom broju 42. iskazana stopa
od 18%.
51. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticanja investicija i
ulaganja iskazanih na rednom broju 49. i na rednom broju 50.
52. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos svih olakšica,
oslobođenja i poticaja iskazanih na rednim brojevima 45., 48. i
51.
53. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos koji se
izračuna tako da se od rednog broja 44 oduzme redni broj 52.
54. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu prema članku 30. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen
na način propisan i u članku 52. ovoga Pravilnika
55. Porezna obveza za uplatu. Iznos poreza za uplatu utvrđuje se tako da
se od rednog broja 53 oduzme redni broj 54. Ako je redni broj 54 veći od
rednog broja 53. tada se upisuje 0,00.
56. Uplaćeni predujmovi. Na ovome rednom broju upisuje se podatak o
uplaćenim predujmovima poreza na dobit.
57. Razlika za uplatu. Podatak za ovaj redni broj dobije se kada se od
rednog broja 55 oduzme redni broj 56
58. Razlika za povrat. Podatak za ovaj redni broj dobije se kada se od
rednog broja 56 oduzme redni broj 55
59. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje. Podatak na ovom rednom broju
izračunava se tako da se porezna obveza iskazana na rednom broju 52. podijeli s
brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava
poreza na dobit.
1.2.1. Sadržaj prijave
poreza po tonaži broda
Članak 47.a
(1) Prijava poreza po tonaži broda – Obrazac PT sadrži podatke o
poreznom obvezniku, naziv ili ime i prezime, osobni identifikacijski broj
(OIB), adresa, broj računa, popis brodova prema rješenju ministarstva nadležnog
za pomorstvo, ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave – poreznog
obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog savjetnika, porezno razdoblje,
nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu
primila.
(2) U Prijavu poreza po tonaži broda – Obrascu PT upisuju se podaci na rednim
brojevima kako slijedi:
1. Podaci o brodovima i izračun porezne obveze. Na ovom rednom broju upisuje se
ime broda i luka upisa, IMO broj broda, neto tonaža broda, izračun obveze
poreza po tonaži broda prema članku 429.e Pomorskog zakonika. Za svaki brod
čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda utvrđuje se i
plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:
a) za brodove od 0 do 1000 neto tonaže, za svakih 100 jedinica neto tonaže
utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 270,00 kuna,
b) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 1001 do 10 000 jedinica neto
tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 230,00 kuna,
c) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10 001 do 25000 jedinica neto
tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 150,00 kuna,
d) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 25 001 do 40 000 jedinica
neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 95,00 kuna,
e) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže iznad 40 000 neto tonaže
utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 55,00 kuna.
Za svakih nepunih 100 jedinica neto tonaže proporcionalno se utvrđuje porez po
tonaži broda. Poslovođa broda plaća porez po tonaži u iznosu od 25% od iznosa
navedenih u ovom podstavku.
2. Ukupno utvrđena obveza poreza po tonaži. Na ovom rednom broju upisuje se
zbroj porezne obveze utvrđene za svaki brod i iskazane na rednom broju 1.
3. Porez plaćen u inozemstvu. Na ovom rednom broju upisuje se iznos poreza po
tonaži broda odnosno istovrsnog poreza koji je plaćen u inozemstvu sukladno
članku 429.g Pomorskog zakonika, za brodove navedene pod točkom 1. odnosno za
brodove za koje se podnosi prijava poreza po tonaži broda, a uračunati se može
iznos najviše do iznosa utvrđenog tuzemnog poreza po tonaži broda za određeni
brod.
4. Godišnja obveza poreza po tonaži broda. Na ovom rednom broju upisuje se
godišnja obveza poreza po tonaži broda koja se dobije kada se od zbroja
iskazanog na rednom broju 2. oduzme iznos poreza plaćenog u inozemstvu odnosno
s rednog broja 3.
5. Uplaćeni predujmovi. Na ovom rednom broju upisuje se iznos uplaćenih
predujmova poreza po tonaži broda.
6. Razlika za uplatu. Podatak na ovom rednom broju utvrđuje se tako da se od
godišnje porezne obveze iskazane na rednom broju 4. oduzme podatak iskazan na
rednom broju 5. odnosno uplaćeni predujmovi.
7. Razlika za povrat. Podatak na ovom rednom broju utvrđuje se tako da se od
podatka iskazanog na rednom broju 5. odnosno uplaćenih predujmova oduzme
podatak iskazan na rednom broju 4. odnosno godišnja porezna obveza.
8. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje. Na ovom rednom broju upisuje se
iznos predujmova za sljedeće porezno razdoblje, a izračunava se tako da se
ukupna godišnja porezna obveza utvrđena na rednom broju 4. podijeli s brojem
12.
9. Iznos poreza na dobit. Na ovom rednom broju upisuje se iznos poreza na dobit
koji bi bio utvrđen u razdoblju za koje se podnosi porezna prijava da porezni
obveznik umjesto poreza na dobit ne plaća porez po tonaži broda.
1.2.2. Sadržaj
izvješća o poslovnim događajima s povezanim osobama
Članak 47.b
(1) »Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama za
razdoblje od ___ do ___« – Obrazac PD-IPO iz članka 46. stavka 2. ovoga
Pravilnika dostavlja se ukoliko su tijekom poreznog razdoblja u poslovnim
knjigama evidentirani poslovni događaji s povezanim osobama. Za potrebe
sastavljanja Obrasca PD-IPO, povezanim osobama smatraju se osobe iz članka 13.
stavka 2. Zakona i članka 49. Općeg poreznog zakona.
(2) U Obrazac PD-IPO upisuju se opći podaci o poreznom obvezniku (naziv ili ime
i prezime poreznog obveznika, adresa sjedišta ili prebivališta i osobni
identifikacijski broj), razdoblje za koje se podnosi obrazac, ime osobe
odgovorne za sastavljanje obrasca – poreznog obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog
poreznog savjetnika, nadnevak i potpis odgovorne osobe. Obrazac PD-IPO sastoji
se od četiri dijela:
I.1. Obveze prema povezanim osobama po osnovi primljenih zajmova i kredita
I.2. Potraživanja od povezanih osoba po osnovi danih zajmova i kredita
II.1. Obveze prema povezanim osobama po osnovi nabave roba i usluga
II.2. Potraživanja od povezanih osoba po osnovi isporuke roba i usluga
koji sadrže istovjetne podatke u točkama 1. – 6. i to:
1. Naziv/ime i prezime povezane osobe.
2. Osobni identifikacijski broj (OIB), a iznimno ukoliko osoba nema dodijeljen
OIB, upisuje se PDV identifikacijski broj (PDV ID) ili iznimno ukoliko osoba
nema OIB ili PDV ID broj upisuje se porezni broj.
3. Sjedište ili prebivalište.
4. Država sjedišta/prebivališta.
5. Na ovom rednom broju upisuje se slovna oznaka (P) ukoliko povezana osoba ili
porezni obveznik imaju povlašteni porezni status iz članka 13. stavka 5. točke
1. Zakona.
6. Na ovom rednom broju upisuje se slovna oznaka (G) ukoliko povezana osoba ili
porezni obveznik imaju pravo na prijenos poreznog gubitka iz članka 13. stavka
5. točke 2. Zakona.
U dio I.1. i II.1., u točkama 1. – 6., upisuju se podaci o vjerovniku, a u dio
I.2. i II.2. podaci o dužniku.
Dio I.1. sadrži i sljedeće podatke:
7. Udio vjerovnika u dionicama ili kapitalu poreznog obveznika izraženo u
postotku. Na ovom rednom broju upisuju postotak i osobe iz članka 8. stavka 2.
Zakona.
8. Udio vjerovnika u glasačkom pravu poreznog obveznika izraženo u postotku. Na
ovom rednom broju upisuju postotak i povezane osobe iz članka 8. stavka 2.
Zakona.
9. Druga osnova povezanosti. Ukoliko vjerovnik nema udjela u kapitalu ili
glasačkom pravu upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti: član uprave (U),
srodnik (S), pravna osoba koja nije član uprave ili srodnik (P), ostale osobe
(O). Ukoliko porezni obveznik ima udjele u kapitalu ili glasačkom pravu
vjerovnika upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti za člana društva (D).
10. Četverostruka svota, vjerovnikovog udjela u kapitalu ili glasačkom pravu na
zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti, a ukoliko je zajam
odobren u prethodnim poreznim razdobljima svota na zadnji dan prvog mjeseca
poreznog razdoblja za koje se podnosi.
11. Datum nastanka obveze. Upisuje se datum nastanka obveze prema primljenom
zajmu i/ili kreditu u tekućem i/ili prethodnim poreznim razdobljima.
12. Iznos obveze na datum nastanka obveze.
13. Stanje obveze (glavnice) na prvi dan poreznog razdoblja.
14. Stanje obveze (glavnice) na zadnji dan poreznog razdoblja.
15. Kamatna stopa.
16. Obveze za kamate tijekom poreznog razdoblja.
17. Kamate obračunate po stopi iznad propisane (članak 14. Zakona).
18. Kamate obračunate na iznos iznad visine kapitala (članak 8. Zakona).
19. Obveze za kamate na zadnji dan poreznog razdoblja.
Dio I.2. sadrži i sljedeće podatke:
7. Udio dužnika u dionicama ili kapitalu poreznog obveznika izraženo u
postotku.
8. Udio dužnika u glasačkom pravu poreznog obveznika izraženo u postotku.
9. Druga osnova povezanosti. Ukoliko dužnik nema udjela u kapitalu ili
glasačkom pravu upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti: član uprave (U),
srodnik (S), pravna osoba koja nije član uprave ili srodnik (P), ostale osobe
(O). Ukoliko porezni obveznik ima udjele u kapitalu ili glasačkom pravu dužnika
upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti za člana društva (D).
10. Datum nastanka potraživanja. Upisuje se datum nastanka potraživanja prema
danom zajmu i/ili kreditu u tekućem i/ili prethodnim poreznim razdobljima.
11. Iznos potraživanja na datum nastanka potraživanja.
12. Stanje potraživanja (glavnice) na prvi dan poreznog razdoblja.
13. Stanje potraživanja (glavnice) na zadnji dan poreznog razdoblja.
14. Kamatna stopa.
15. Potraživanja za kamate tijekom poreznog razdoblja.
16. Povećanja porezne osnovice za kamate iz članka 14. Zakona.
17. Potraživanja za kamate na zadnji dan poreznog razdoblja.
Dio II.1. sadrži i sljedeće podatke:
7. Udio vjerovnika u dionicama ili kapitalu poreznog obveznika izraženo u
postotku.
8. Udio vjerovnika u glasačkom pravu poreznog obveznika izraženo u postotku.
9. Druga osnova povezanosti. Ukoliko vjerovnik nema udjela u kapitalu ili
glasačkom pravu upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti: član uprave (U),
srodnik (S), pravna osoba koja nije član uprave ili srodnik (P), ostale osobe
(O). Ukoliko porezni obveznik ima udjele u kapitalu ili glasačkom pravu
vjerovnika upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti za člana društva (D).
10. Nabava roba ili usluga. Upisuje se riječ »roba« ili riječ »usluga«, ovisno
o tome radi li se o nabavi roba ili usluga.
11. Iznos obveze na prvi dan poreznog razdoblja.
12. Ukupne obveze nastale tijekom poreznog razdoblja.
13. Iznos obveza na zadnji dan poreznog razdoblja.
Dio II.2. sadrži i sljedeće podatke:
7. Udio dužnika u dionicama ili kapitalu poreznog obveznika izraženo u
postotku.
8. Udio dužnika u glasačkom pravu poreznog obveznika izraženo u postotku.
9. Druga osnova povezanosti. Ukoliko dužnik nema udjela u kapitalu ili
glasačkom pravu upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti: član uprave (U),
srodnik (S), pravna osoba koja nije član uprave ili srodnik (P), ostale osobe
(O). Ukoliko porezni obveznik ima udjele u kapitalu ili glasačkom pravu dužnika
upisuje se slovna oznaka osnove povezanosti za člana društva (D).
10. Isporuka roba ili usluga. Upisuje se riječ »roba« ili riječ »usluga«,
ovisno o tome radi li se o isporuci roba ili usluga.
11. Iznos potraživanja na prvi dan poreznog razdoblja.
12. Ukupna potraživanja nastala tijekom poreznog razdoblja.
13. Iznos potraživanja na zadnji dan poreznog razdoblja.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka kreditne institucije u Obrazac PD-IPO ne
unose podatke o transakcijama obavljenim na novčanom tržištu utvrđenom u smislu
posebnog propisa o tržištu kapitala, na kojemu se trgovanje odvija prema
jednoznačnim pravilima i po načelima nepristranosti i jednakosti svih sudionika
bez unaprijed određenoga kupca.
1.2.3. Sadržaj prijave
poreza na dobit prema novčanom načelu
Članak 47.c
(1) Porezni obveznici koji utvrđuju poreznu osnovicu prema novčanom
načelu godišnju poreznu prijavu podnose sukladno članku 46. stavku 2. na
Obrascu PD-NN koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) U obrascu PD-NN upisuju se podaci o poreznom obvezniku: naziv ili ime i
prezime, osobni identifikacijski broj (OIB), adresa, porezno razdoblje, broj
računa, djelatnost, broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj),
ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave – poreznog
obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog savjetnika, nadležna ispostava
Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu primila.
(3) U Prijavi poreza na dobit prema novčanom načelu – Obrazac PD-NN upisuju se
podaci po rednim brojevima kako slijedi:
1. Ukupni prihodi – podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti i gubitka
za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava.
2. Ukupni rashodi – podatak o visini rashoda i troškova iz Računa dobiti i
gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava.
3. Dobit – podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za
koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i rednog
broja 2, pri čemu je redni broj 1 veći od rednog broja 2.
4. Gubitak – podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje
za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednih brojeva 1 i 2, pri
čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1.
5. Iznos rashoda (gubici) od vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne i
nematerijalne imovine.
6. Iznos rashoda (gubici) od vrijednosnih usklađenja financijske imovine.
7. Iznos rashoda vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca za isporučena
dobra i obavljene usluge.
8. Iznos rashoda od rezerviranja.
9. Iznos rashoda od nerealiziranih tečajnih razlika.
10. Iznos rashoda od ostalih nenovčanih transakcija.
11. Iznos smanjenja potraživanja od poslovnih aktivnosti (bez učinka kamata i
bez učinka obveze PDV-a, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).
12. Iznos smanjenja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u
prihode (od svih aktivnosti, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).
13. Iznos smanjenja vrijednosti zaliha.
14. Iznos povećanja kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti (bez učinka
kamata i bez učinka prava na odbitak pretporeza, ukupno nastala tijekom
poreznog razdoblja).
15. Iznos povećanja kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode
(od svih aktivnosti, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).
16. Iznos uvećanja prema članku 11.b stavcima 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika
(obuhvaća isključene stavke iz prethodnih poreznih razdoblja koje se uvećanjem
porezne osnovice uključuju u poreznom razdoblju).
17. Iznos ostalih korekcija koje povećavaju dobit, a koja nisu iskazana na
drugim brojevima (stavkama) koje uvećavaju dobit ili smanjuju gubitak.
18. Iznos ukupnih povećanja dobitka/gubitka za nenovčane transakcije i
nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane
dobitke/gubitke (zbroj iznosa iskazanih od rednog broja 5. do 17.).
19. Iznos prihoda (dobici) od vrijednosnih usklađenja financijske imovine.
20. Iznos prihoda od rezerviranja.
21. Iznos prihoda od nerealiziranih tečajnih razlika.
22. Iznos prihoda od ostalih nenovčanih transakcija.
23. Iznos povećanja potraživanja od poslovnih aktivnosti (bez učinka kamata i
bez učinka obveze PDV-a, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).
24. Iznos povećanja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u
prihode (od svih aktivnosti, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).
25. Iznos povećanja vrijednosti zaliha.
26. Iznos smanjenja kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti (bez učinka
kamata i bez učinka prava na odbitak pretporeza, ukupno nastala tijekom
poreznog razdoblja).
27. Iznos smanjenja kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode
(od svih aktivnosti, ukupno nastala tijekom poreznog razdoblja).
28. Iznos umanjenja prema članku 11.b stavcima 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika
(obuhvaća isključene stavke iz prethodnih poreznih razdoblja koje se umanjenjem
porezne osnovice uključuju u poreznom razdoblju).
29. Iznos ostalih korekcija koje smanjuju dobit, a koja nisu iskazana na drugim
brojevima (stavkama) koje smanjuju dobit ili povećavaju gubitak.
30. Iznos ukupnog umanjenja dobiti/gubitka za nenovčane transakcije i
nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane
dobitke/gubitke (zbroj iznosa iskazanih od rednog broja 19. do 29.).
31. Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije iznad svote propisane u
članku 12. stavku 13. Zakona, a koji je utvrđen na način propisan i u članku
22. stavku 3. ovoga Pravilnika. Na ovom rednom broju upisuje se i iznos
amortizacije dugotrajne imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona i svih pripadajućih
realiziranih troškova, te troškova najma i svih pripadajućih troškova za koje
se uvećava porezna osnovica sukladno članku 12. stavcima 17., 18. i 19. Zakona.
32. Na ovome rednom broju upisuje se iznos 50% realiziranih (podmirenih)
troškova iz poreznog razdoblja za reprezentaciju propisanih u članku 7. stavak
1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
propisan i u članku 23. ovoga Pravilnika.
33. Na ovom rednom broju upisuje se iznos 50% realiziranih (podmirenih) troškova
po osnovi troška za osobni prijevoz propisanog u članku 7. stavku 1. točka 4.
Zakona.
34. Na ovom rednom broju iskazuju se iznosi manjkova na imovini iznad visine
utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore
u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća
porez na dohodak sukladno članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona, te članku 26.
Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđenih manjkova na
imovini iznad visine utvrđene navedenim odlukama, a za koje se uvećava porezna
osnovica sukladno navedenim člancima.
35. Iznos izdataka po osnovi realiziranih (podmirenih) rashoda utvrđenih u
postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na
dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su nastali u
svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i
fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na
dobit, te s njima povezanim osobama sukladno članku 7. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuje se iznos takvih izdataka utvrđenih u postupku nadzora za koje se
povećava porezna osnovica.
36. Realizirani (podmireni) troškovi za prisilnu naplatu poreza i drugih
davanja propisani u članku 7. stavku 1. točki 6. Zakona te utvrđenih na način
propisan i u članku 27. ovoga Pravilnika.
37. Realizirani (podmireni) troškovi po osnovi kazni za prekršaje i prijestupe
propisani u članku 7. stavku 1. točki 7. Zakona te utvrđeni na način propisan u
članku 28. ovoga Pravilnika.
38. Realizirani (podmireni) troškovi za zatezne kamate između povezanih osoba
propisani u članku 7. stavku 1. točki 8. Zakona te utvrđeni na način propisan u
članku 29. ovoga Pravilnika.
39. Realizirani (podmireni) troškovi za povlastice i druge oblike imovinskih
koristi propisani u članku 7. stavku 1. točki 9. Zakona.
40. Realizirani (podmireni) troškovi za darovanja iznad propisanih svota u
članku 7. stavku 1. točki 10. Zakona te utvrđeni na način propisan i u članku
30. ovoga Pravilnika.
41. Realizirani (podmireni) troškovi za kamate na zajmove dioničara i članova
društva koji nisu porezno priznati rashod prema odredbama članka 8. Zakona te
utvrđenih na način propisan i u članku 32. ovoga Pravilnika.
42. Realizirani (podmireni) troškovi za kamate između povezanih osoba. Na ovom
rednom broju iskazuje se iznos kamata koje nisu porezno priznate prema članku
14. Zakona te utvrđenih na način propisan i u članku 37. ovoga Pravilnika.
43. Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavci 5. i 6. Zakona te
utvrđena na način propisan i u članku 22. stavci 1. i 12. ovoga Pravilnika.
44. Povećanje porezne osnovice zbog promjene metode utvrđivanja porezne
osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona na utvrđivanje porezne osnovice prema
stavku 7. istog članka Zakona odnosno pri prelasku na novčano načelo prema
članku 16. stavku 4. Zakona.
45. Povećanje porezne osnovice po osnovi svih drugih realiziranih (podmirenih)
troškova ukoliko nisu uključena ili iskazana na drugim brojevima (stavkama)
koje uvećavaju dobit ili smanjuju gubitak. Nadalje, na ovome rednom broju
iskazuje se povećanje porezne osnovice za iznos poreznog gubitka za koji je
prestalo pravo korištenja sukladno članku 17. stavku 6. Zakona, te članku 38.
ovoga Pravilnika, a za koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17.
stavcima 5. i 7. Zakona. Na ovom rednom broju iskazuje se i povećanje porezne
osnovice za iznos utvrđen člankom 6. stavkom 7. Zakona o porezu na dobit
(»Narodne novine«, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13,
143/14 i 50/16) i člankom 12.a stavcima 7. i 8. ovoga Pravilnika o porezu na
dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11,
61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14 i 137/15) u slučaju kada nije izvršen
ispravak prijave poreza na dobit prema Općem poreznom zakonu.
46. Ukupna povećanja dobiti/smanjenja gubitka. Na ovome rednom broju upisuje se
ukupni iznos od rednog broja 31. do rednog broja 45.
47. Prihodi od primljenih ili iskazanih prihoda od dividendi i udjela u dobiti prema
članku 6. stavak 1. točka 1. Zakona te utvrđen na način propisan i u članku 12.
ovoga Pravilnika.
48. Trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat prema članku 6. stavku 1.
točka 4. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije koja nije
bila porezno priznata zbog odstupanja od propisane metode i propisanih
amortizacijskih stopa.
49. Smanjenje porezne osnovice zbog promjene metode utvrđivanja porezne
osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona na utvrđivanje porezne osnovice prema
stavku 7. istog članka Zakona odnosno pri prelasku na novčano načelo prema
članku 16. stavku 4. Zakona.
50. Smanjenje za realizirane rashode, gubitke ili prihode (primitke) koji nisu
bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima, a nisu
iskazani na drugim rednim brojevima (stavkama) koji smanjuju dobit ili
uvećavaju gubitak.
51. Ukupan iznos realiziranog troška državne potpore za istraživačko-razvojne
projekte i državne potpore za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome rednom broju
iskazuje se ukupni iznos državnih potpora iskazanih na rednim brojevima 51.1. i
51.2. prema članku 6. stavku 1. točki 5. Zakona.
51.1. Državna potpora po osnovi realiziranog troška za obrazovanje i izobrazbu.
Na ovome rednom broju iskazuje se iznos državne potpore koju porezni obveznik
ostvaruje za obrazovanje i izobrazbu u visini i na način propisan u članku 14.
ovoga Pravilnika.
51.2. Državna potpora po osnovi realiziranog troška za istraživačko razvojne
projekte. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos državne potpore koju porezni
obveznik ostvaruje za istraživačko-razvojne projekte na način propisan u članku
15. ovoga Pravilnika.
52. Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka. Na ovome rednom broju
iskazuje se ukupna svota od rednog broja 47. do rednog broja 51. za koju se
smanjuje dobit ili povećava gubitak.
53. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Na ovom rednom broju iskazuje se
podatak o osnovici poreza na dobit utvrđenoj po novčanom načelu nakon što su
podaci s rednih brojeva 3. ili 4. povećani i/ili smanjeni. Porezna dobit dobije
se tako da se rednom broju 3. pribroji redni broj 18. i 46. te oduzmu iznosi
iskazani na rednim brojevima 30. i 52. Ako je predznak pozitivan, postoji
porezna dobit. Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s negativnim
predznakom (na ovaj redni broj upisuje se kao pozitivan broj) nakon što se
računovodstveni gubitak s rednog broja 4. smanji za iznose s rednih brojeva 18.
i 46. te uveća za iznose na rednim brojevima 30. i 52.
54. Preneseni porezni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos
prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja prema članku 17. Zakona.
55. Porezna osnovica. Podatak za ovaj redni broj izračunava se tako da se redni
broj 53. smanji za redni broj 54., a rezultat ima pozitivan predznak.
56. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Ovaj redni broj može imati
pozitivan predznak ako je iskazana porezna dobit ili negativan predznak ako je
iskazan porezni gubitak. Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako postoji
porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na rednom broju 59. veći od porezne
osnovice nakon povećanja i smanjenja sa rednog broja 53.
57. Preneseni porezni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos
prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja prema članku 17. Zakona.
58. Porezni gubitak za prijenos. Na ovome rednom broju iskazuje se gubitak koji
se prenosi u naredno razdoblje, a koji ostane nakon iskorištenog iznosa
prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema članku 17. Zakona, te za koji
se smanjuje ili povećava redni broj 56. Podatak na ovom rednom broju postoji
ako redni broj 56. ima negativan predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je
iznos manji od rednog broja 57.
59. Porezna osnovica. Na ovome rednom broju iskazuje se podatak s rednog broja
55.
60. Porezna stopa. Na ovom rednom broju upisuje se porezna stopa iz članka 28.
Zakona, odnosno stopa 18% ili 12% ovisno o visini ostvarenih prihoda iskaznih
na rednom broju 1.
61. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos porezne obveze koji
se dobije kada se redni broj 59. pomnoži sa stopom na rednom broju 60.
62. Ukupan iznos porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji
obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima prema članku 28.a Zakona i
članku 42. ovoga Pravilnika.
63. Olakšice i oslobođenja na području Grada Vukovara. Na ovom rednom broju
upisuje se iznos porezne olakšice za obveznike poreza na dobit koji obavljaju
djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi
i razvoju Grada Vukovara ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka 28.a Zakona i
članka 42. Pravilnika. Iznos olakšice utvrđuje se u skladu s odgovarajućim
pravilima o potporama male vrijednosti, a izračunava se tako da se na iznos
ostvarene dobiti, odnosno porezne osnovice utvrđene od obavljanja djelatnosti
na navedenom području primijeni stopa 12% ili 18% ovisno koja je iskazana na
rednom broju 60.
64. Olakšice i oslobođenja na području I. skupine. Na ovom rednom broju upisuje
se iznos porezne olakšice za obveznike poreza na dobit koji obavljaju
djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po
stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka 28.a Zakona. Iznos olakšice
utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, a
izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti, odnosno porezne osnovice
utvrđene od obavljanja djelatnosti na navedenom području, primijeni stopa 6%
ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 12% ili se primijeni stopa od
9% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od 18%.
65. Ukupan iznos porezne olakšice prema člancima 8., 9., 25. i 26. Zakona o
poticanju ulaganja. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos za koji se
umanjuje obveza poreza na dobit nositelju poticajnih mjera, utvrđena sukladno
člancima 8. i 9. Zakona o poticanju ulaganja i člancima 8. i 9. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, odnosno sukladno
članku 43.a Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim
podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 61.
65.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od
minimalno 50.000,00 eura, nositeljima poticajnih mjera, mikropoduzetnicima,
stopa poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit u
razdoblju do pet godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim
projektom, prema članku 8. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku
8. stavku 1. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog
okruženja i to unutar razdoblja od godine dana nakon početka investicije,
b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 8. stavku 2. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet
provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili
pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja
prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od
tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa od 6% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od
12% ili se primijeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa
od 18%.
65.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od
minimalno 150.000,00 eura do 1 milijun eura, nositeljima poticajnih mjera stopa
poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju
do 10 godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom
prema članku 9. stavku 1. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 1.
Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,
b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet
provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili
pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja
prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od
tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa od 6% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od
12% ili se primijeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa
od 18%.
65.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3
milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za
75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine
početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom,
prema članku 9. stavku 2. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 2.
Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,
b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet
provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili
pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja
prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od
tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od
12% ili se primijeni stopa od 13,5% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana
stopa od 18%.
65.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit na način da se za investicije u visini protuvrijednosti kuna preko 3
milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje za
100% od propisane stope poreza na dobit te porez na dobit plaćaju po stopi od
0% u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije:
a) uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom,
prema članku 9. stavku 3. Zakona o poticanju ulaganja i/ili članku 9. stavku 3.
Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja,
b) bez otvaranja novih radnih mjesta prema članku 9. stavku 4. Zakona o
poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja uz uvjet
provođenja modernizacije tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili
pogona i očuvanja jednakog broja radnih mjesta utvrđenih u trenutku podnošenja
prijave, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, a ne kraće od
tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa od 12% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa
od 12% ili se primijeni stopa od 18% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana
stopa od 18%.
66. Ukupan iznos porezne olakšice temeljem stečenih prava prema članku 25. i
26. Zakona o poticanju ulaganja. Na ovim rednom broju upisuje se ukupan iznos
za koji se umanjuje obveza poreza na dobit utvrđena sukladno članku 4. Zakona o
poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i 61/11) odnosno sukladno
članku 43.a Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim
podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 61.
66.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i
61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u
visini protuvrijednosti kuna od 300.000,00 eura do 1,5 milijuna eura, stopa
poreza na dobit umanjuje za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju
do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih
radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon
stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U
slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u
visini protuvrijednosti kuna od 100.000,00 eura do 1,5 milijuna eura,
nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od
propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka
ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta povezanih s
ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa
nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa od 6% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa od
12% ili se primijeni stopa od 9% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa
od 18%.
66.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i
61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u
visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, stopa poreza na dobit
umanjuje za 65% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10 godina od
godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta
povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja
statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja
iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini
protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera
stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit, u
razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje
15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri
godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa od 7,8% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa
od 12% ili se primijeni stopa od 11,7% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana
stopa od 18%.
66.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i
61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u
visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit
umanjuje za 85% od propisane stope poreza na dobit, u razdoblju do 10 godina od
godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta
povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja
statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja
iz članka 11. Zakona o poticanju ulaganja, za ulaganja u visini
protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, nositeljima poticajnih mjera
stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit, u
razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje
25 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri
godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa od 10,2% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa
od 12% ili se primijeni stopa od 15,3% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana
stopa od 18%.
66.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje obveza poreza
na dobit sukladno Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06 i
61/11) pri čemu se nositeljima poticajnih mjera temeljem izvršenih ulaganja u
visini protuvrijednosti kuna od preko 8 milijuna eura, stopa poreza na dobit
umanjuje za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit
po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet
otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar
razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera
odnosno početka ulaganja. U slučaju ulaganja iz članka 11. Zakona o poticanju
ulaganja, za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura,
nositeljima poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od
propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u
razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje
50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri
godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera odnosno početka
ulaganja.
Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit, odnosno poreznu
osnovicu primijeni stopa od 12% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana stopa
od 12% ili se primijeni stopa od 18% ukoliko je na rednom broju 60. iskazana
stopa od 18%.
67. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticanja investicija i
ulaganja iskazanih na rednom broju 65. i na rednom broju 66.
68. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos svih olakšica, oslobođenja i
poticaja iskazanih na rednim brojevima 62. i 67.
69. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos koji se izračuna
tako da se od rednog broja 61. oduzme redni broj 68.
70. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu prema članku 30. Zakona. Na ovome
rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način
propisan i u članku 52. ovoga Pravilnika.
71. Porezna obveza za uplatu. Iznos poreza za uplatu utvrđuje se tako da se od
rednog broja 69. oduzme redni broj 70. Ako je redni broj 70. veći od rednog
broja 69. tada se upisuje 0,00.
72. Uplaćeni predujmovi. Na ovome rednom broju upisuje se podatak o uplaćenim
predujmovima poreza na dobit.
73. Razlika za uplatu. Podatak za ovaj redni broj dobije se kada se od rednog
broja 71. oduzme redni broj 72.
74. Razlika za povrat. Podatak za ovaj redni broj dobije se kada se od rednog
broja 72. oduzme redni broj 71.
75. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje utvrđuju se tako da se porezna
obveza iskazana na rednom broju 69. podijeli s brojem mjeseci poslovanja u
poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit.
1.2.4. Izvješće o
obvezi doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti
Članak 47.d
(1) U skladu s člankom 187. stavkom 1. Zakona o doprinosima,
obveznik doprinosa iz članka 183. stavka 1. Zakona o doprinosima koji od
obavljanja samostalne djelatnosti utvrđuje dobit, za sebe osobno i sve
supoduzetnike koji su obveznici doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti, uz prijavu poreza na dobit obvezno dostavlja »Izvješće o obvezi
doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti« – Obrazac PD-DOP.
(2) U Obrazac PD-DOP upisuju se opći podaci o poreznom obvezniku: ime i prezime
i osobni identifikacijski broj (OIB) obveznika doprinosa te ime i prezime i
osobni identifikacijski broj (OIB) nositelja zajedničke djelatnosti ako se
djelatnost obavlja u supoduzetništvu.
(3) Obrazac PD-DOP sadrži i:
1. Razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuju se
podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa obavljao samostalnu
djelatnost.
2. Razdoblje obavljanje druge djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuju se
podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa samostalnu djelatnost obavljao
istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova
obveznih osiguranja.
3. Broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuje
se broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti u koji se računa svaki puni
mjesec u kojemu je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost uvećan za
posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja samostalne djelatnosti u
posljednjem mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno
obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost
za rad.
4. Broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuje se
broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti u koji se računa svaki puni mjesec
druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana
obavljanja druge djelatnosti u posljednjem mjesecu te bez umanjenja za mjesece
u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno
pravo na privremenu nesposobnost za rad.
5. Iznos dobiti. Na ovom rednom broju upisuje se iznos dobiti s r.br. 3.
Obrasca PD.
6. Udio poduzetnika/supoduzetnika u dobiti. Na ovom rednom broju upisuje se
udio poduzetnika/supozetnika u dobiti izražen u postotku. Ako se djelatnost
obavlja samostalno upisuje se 100%.
7. Iznos dobiti poduzetnika/supoduzetnika. Na ovom rednom broju upisuje se
umnožak iznosa dobiti (r.br. 5.) i postotka udjela u dobiti (r.br. 6.).
8. Iznos dobiti od druge djelatnosti. Na ovom rednom broju upisuje se iznos
dobiti (r.br. 7.) razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti (r.br.
4.) u odnosu na broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti (r.br. 3.).
9. Iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti. Na ovom
rednom broju upisuje se dio propisane najviše godišnje osnovice za obveznika
doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dobit za
godinu za koju se obveza utvrđuje razmjerna broju mjeseci obavljanja druge
djelatnosti (r.br. 4.).
10. Iznos osnovice za obračun doprinosa. Na ovom rednom broju upisuje se iznos
dobiti od druge djelatnosti (r.br. 8.) ako je jednak ili manji od iznosa
najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti (r.br. 9.), a ako je
veći upisuje se iznos najviše osnovice za mjesece obavljanje druge djelatnosti
(r.br. 9.).
11. Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti. Na ovom rednom broju upisuje se umnožak iznosa osnovice za
obračun doprinosa (r.br. 10.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti propisane člankom 13. Zakona o
doprinosima.
12. Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje. Na ovom rednom broju upisuje se umnožak iznosa osnovice
za obračun doprinosa (r.br. 10.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje propisane člankom 17.
Zakona o doprinosima.
13. Iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje. Na ovom rednom broju upisuje se
umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 10.) i stope za obračun
doprinosa za zdravstveno osiguranje propisane člankom 14. Zakona o doprinosima.
(4) Svi novčani podaci u Obrascu PD-DOP popunjavaju se u kunama i lipama.
(5) »Izvješće o obvezi doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za ____
godinu« – Obrazac PD-DOP sastavni je dio ovoga Pravilnika.
1.3. Utvrđivanje i
plaćanje predujmova
Članak 48.
(1) Mjesečni predujam poreza na dobit utvrđuje se razmjerno visini porezne
obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu.
(2) Porezna uprava može na temelju zahtjeva poreznog obveznika i/ili obavljenog
nadzora i/ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s
kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo
razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje obvezuje poreznog obveznika od dana
konačnosti do podnošenja nove porezne prijave.
(3) Porezna uprava može rješenjem utvrditi za pojedine mjesece poreznog
razdoblja različitu visinu predujma poreznim obveznicima koji obavljaju
djelatnost sa sezonskim obilježjem. Rješenjem Porezne uprave o različitim
visinama mjesečnih predujmova mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih
predujmova odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati
predujmova tijekom poreznog razdoblja.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka fizičke osobe iz članka 2. stavci
3. i 4. Zakona, koje podnesu zahtjev da će umjesto poreza na dohodak
plaćati porez na dobit, predujam poreza na dobit u prvoj godini plaćaju u
visini predujma poreza na dohodak utvrđenog na temelju porezne prijave za
godinu u kojoj je zahtjev podnesen.
(5) Porezni obveznik može zatražiti izmjenu visine predujma pisanim zahtjevom
upućenim nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu radi donošenja
rješenja o novoj visini predujma. U zahtjevu treba navesti razloge za izmjenu
visine predujma. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u tekućoj
odnosno prema prethodnoj poslovnoj godini, porezni obveznik dostavlja temeljna
financijska izvješća za proteklo i tekuće porezno razdoblje (Bilancu i Račun
dobiti i gubitka). Porezna će uprava na temelju uvida u financijska izvješća,
odnosno na temelju poreznog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili
odbaciti zahtjev poreznog obveznika. Ako se radi o padu poduzetničke aktivnosti
zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava,
ratna razaranja, terorističke akcije, uništenje imovine poreznog obveznika
nakon provalne krađe ili sl.), Porezna uprava može riješiti zahtjev poreznog
obveznika na osnovi zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak
utvrđivanja visine štete, odnosno istražni postupak.
(6) Porezni obveznici koji su oslobođeni plaćanja poreza na dobit sukladno
posebnim propisima iz članaka 42. –
43.a ovoga Pravilnika, nisu dužni plaćati predujmove poreza na dobit
u poreznom razdoblju za koje ostvaruju pravo na oslobođenje plaćanja poreza na
dobit.
(7) Porezni obveznik u stečaju ne plaća predujmove poreza na dobit.
(8) Ako je pravni prednik po bilanci pripajanja, spajanja ili podjele iskazao
obvezu poreza na dobit, pravni sljednik tu obvezu plaća u roku iz članka 32.
stavak 2. Zakona. Visina predujma utvrđuje se od dana pripajanja,
spajanja ili podjele do kraja poreznog razdoblja za pravnog sljednika.
(9) Porezni obveznik koji prema članku 34.
stavak 3. Zakona nije dužan plaćati predujmove, može ih plaćati
prema vlastitoj odluci.
IX. POREZ PO ODBITKU
1. Predmet
oporezivanja porezom po odbitku
Članak 49.
(1) U naknade prema članku
31. Zakona, za autorska
prava i druga prava intelektualnog vlasništva, spadaju i naknade za ustupanje
prava na uporabu intelektualnog vlasništva koje obuhvaćaju zaštitu prava na
reprodukciju književnih, umjetničkih i znanstvenih djela, kinematografskih
djela, patenata, zatim prava na uporabu imena proizvoda i zaštitnih znakova,
dizajna ili modela, planova, nacrta, tajnih formula ili postupaka, prava na
uporabu industrijskog, komercijalnog ili znanstvenog iskustva, prava na patent,
licenciju, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodnu
formulu, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo, koja su prava
zaštićena pravnim propisima i običajima kojima se regulira njihovo stjecanje i
uporaba. Ako naknada podliježe obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost,
porez po odbitku plaća se na osnovicu bez poreza na dodanu vrijednost.
(2) Usluga istraživanja tržišta iz članka
31. stavak 6. Zakona podrazumijeva način prikupljanja tržišnih informacija, određivanje
obilježja tržišta, mjerenje potencijala tržišta, analizu udjela u tržištu,
analizu prodaje, istraživanje trendova poslovanja, kratkoročna i dugoročna
predviđanja, ispitivanje ponuda konkurencije, istraživanje cijena, testiranje
novih i postojećih proizvoda na tržištu. U usluge istraživanja tržišta ne
spadaju usluge promidžbe i reklame.
(3) Porez po odbitku ne plaća se na kamate
plaćene za financijski najam dobara.
(4) Uslugama poslovnog savjetovanja iz članka
31. stavak 6. Zakona smatra se svaki oblik poslovnog savjeta ili konzultacije.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ne smatra
se uslugama poslovnog savjetovanja održavanje tečajeva, seminara, radionica i
sličnih metoda poučavanja, zatim usluge inženjera, arhitekata i slične usluge
koje za rezultat imaju pisane podloge o postupanju (idejni i izvedbeni
projekti, nacrti, upute i druge isprave o postupanju). Nadalje, ne smatraju se
uslugama poslovnog savjetovanja usluge koje se zaračunavaju kao usluge
posredovanja i zastupanja u nekom poslu, usluge koje se oporezuju prema članku
14. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak te usluge korištenja raznih baza
podataka.
(6) Ako se obveza za kamate iz članka
31. stavak 4. Zakona podmiruje bez stvarnog plaćanja, kamate se smatraju plaćenima i
podliježu plaćanju poreza po odbitku.
(7) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju
se u slučajevima kada s državom u kojoj inozemni primatelj naknade ima sjedište
nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
(8) Porezni obveznik iz članka
31. stavak 2. Zakona,
dužan je mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih
naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i
plaćenom porezu, kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istovremeno s
predajom porezne prijave poreza na dobit.
(9) U naknade za autorska prava i druga prava
intelektualnog vlasništva prema članku
31. Zakona spadaju
i naknade za softver, stoga se porez po odbitku plaća ako naknada za softver
ima elemente autorskih prava ili drugih prava intelektualnog vlasništva odnosno
ako se radi o ustupanju autorskih prava na korištenje softvera radi prodaje ili
radi daljnjeg razvitka pri čemu se ustupa na vremenski ograničeno korištenje
zaštićeno autorsko pravo. Porez po odbitku ne plaća se na naknade za softver
ako se radi o kupnji softvera za korištenje.
2. Obveznik poreza po
odbitku
Članak 50.
(1) Poreznim obveznikom u smislu članka
31. Zakona smatra
se svaki tuzemni isplatitelj koji plaća naknade inozemnim osobama,
poduzetnicima koje nisu fizičke osobe.
(2) Ako inozemna osoba kojoj pripada pravo na
naknade iz članka
31. Zakona ima u
tuzemstvu registriranu poslovnu jedinicu, a naknada se kao prihod pripisuje
tuzemnoj poslovnoj jedinici, ne plaća se porez po odbitku.
(3) Ako tuzemna poslovna jedinica inozemnog
poduzetnika plaća poduzetniku osnivaču u inozemstvo naknade iz članka
31. Zakona, plaća se
porez po odbitku. Porez po odbitku plaća se i ako se obveza rješava na način
koji nije plaćanje.
(4) Tuzemni isplatitelj naknada obvezan je
nerezidentima pri svakoj isplati naknada, sukladno članku
31. Zakona, obračunati,
obustaviti i uplatiti porez po odbitku u skladu s odredbama Zakona, ako ti
nerezidenti imaju sjedište u državama s kojima Republika Hrvatska ne
primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
(5) Ispostava Porezne uprave mjesno nadležna
prema sjedištu isplatitelja izdaje, na zahtjev nerezidenta, potvrdu o porezu
plaćenom u Republici Hrvatskoj.
3. Plaćanje poreza po
odbitku
Članak 51.
(1) Tuzemni isplatitelj naknada od kojih se
utvrđuje porez po odbitku prema članku
31. Zakona nerezidentima
koji su rezidenti država s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je prilikom isplate obračunati,
obustaviti i uplatiti porez po odbitku na način određen ugovorom i
Zakonom.
(2) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je
porezni obveznik rezident sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat će se na način propisan stavcima 5.,
6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka.
(3) Prava iz Ugovora ostvaruju se temeljem
obrazaca, ovisno o vrsti isplate:
1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili
povrat više
plaćenog poreza na dividende
prema Ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja između Republike
Hrvatske i —————«
2. »Zahtjev za povrat više plaćenog poreza na
kamate prema
Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja između
Republike Hrvatske i
—————«
3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze,
izuzimanje od
porezne obveze ili povrat više
plaćenog poreza na
licence prema Ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja između Republike
Hrvatske i —————«
4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze,
izuzimanje od
porezne obveze ili povrat više
plaćenog poreza na
naknade za djelatnost
obavljenu u Republici Hrvatskoj
prema Ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja
između Republike Hrvatske i
—————«.
(4) Ako se pri isplati naknada iz članka
31. Zakona ne
plaća porez po odbitku na temelju primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, primatelj naknade može umjesto obrasca Zahtjeva iz stavka 3.
dostaviti samo potvrdu o rezidentnosti od nadležnog inozemnog poreznog
tijela.
(5) Za primjenu odredaba iz ugovora, obrazac
»Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog poreznog tijela. Ovjereni
zahtjev podnosi se za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim
isplatama, ovjereni se Zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je
potrebno podnositi svakih dvanaest (12) mjeseci.
(6) Obrasci iz stavka 3. ovoga članka sastoje se
od četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za
isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu
upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident
obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan
primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen
podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s ispunjenim
podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti
djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i
drugo podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju naknade. Tuzemni
isplatitelj pri isplati naknade jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj
upravi, a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe.
(7) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu
tuzemni isplatitelj raspolaže s primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema
stavcima 3. i 4. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
(8) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu
tuzemni isplatitelj ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva ili
potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate
naknade primijeniti odredbe tuzemnog zakona.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka
nerezident može u roku tri godine od isteka godine u kojoj je naknada isplaćena
dostaviti Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb,
ovjereni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez
koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti
plaćen.
(10) Za vođenje evidencije o postupanju po
zahtjevima u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka nadležni su Ministarstvo
financija – Porezna uprava, Područni ured Zagreb.
(11) Tuzemni isplatitelj iz stavka 1. ovoga
članka dužan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih
isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu
isplate i uplaćenom porezu te primijenjenoj stopi poreza po odbitku istodobno s
predajom porezne prijave poreza na dobit.
(12) Obrasci Zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka
sastavni su dio ovoga Pravilnika.
3.1. Isplate kamata i
autorskih naknada između povezanih društava koja se nalaze u različitim
državama članicama prema Direktivi 2003/49/EZ
Članak 51.a
(1) U skladu s člankom
31.b stavku 1. Zakona,
porez po odbitku se ne plaća na isplate kamata i autorskih naknada između
društva koje je rezident Republike Hrvatske ili stalne poslovne jedinice u
Republici Hrvatskoj društva iz neke druge države članice EU i povezanog društva
u državi članici ili stalne poslovne jedinice u nekoj drugoj državi članici
povezanog društva u državi članici prema članku
31. točki 4. Zakona,
pod uvjetom da su oni stvarni korisnici kamata ili autorskih naknada.
(2) Stalna poslovna jedinica se smatra
isplatiteljem kamata i autorskih naknada samo ako za stalnu poslovnu jedinicu
ta isplata predstavlja porezno priznati rashod u Republici Hrvatskoj, u skladu
s člankom
31.c stavkom 1. Zakona.
(3) Porezna uprava izdaje potvrdu iz članka
31.c stavka 6. Zakona na temelju zahtjeva poreznog obveznika koji se predaje u svezi s svakim
ugovorom o isplati kamata ili autorskih naknada, a sadrži slijedeće isprave
i podatke:
1. dokaz o rezidentnosti društva primatelja za
porezne svrhe i, kada je potrebno, o postojanju poslovne jedinice potvrđeno od
poreznih tijela države članice u kojoj se društvo primatelj smatra rezidentom
za porezne svrhe ili u kojoj je poslovna jedinica smještena,
2. dokaz da je društvo primatelj stvarni
korisnik u skladu s člankom
31.c stavkom 2. Zakona ili ispunjenju uvjeta u skladu s člankom 31.c stavkom 5. Zakona u
slučaju poslovne jedinice,
3. dokaz o ispunjenju uvjeta u skladu s člankom
31.a točkom 3. podtočkom 3.3. Zakona u slučaju društva primatelja,
4. dokaz o minimumu udjela u kapitalu ili
kriterij minimalnog raspolaganja pravom glasa u skladu s člankom
31.a točkom 4. Zakona te
ispunjavanju uvjeta razdoblja u kome se drže udjeli u kapitalu društva u skladu
s člankom
31. b stavkom 3. Zakona,
5. pravnu podlogu za isplatu (ugovor).
(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka se podnosi
za svaku isplatu, koja se temelji na drugoj pravnoj odnosno ugovornoj podlozi,
posebno. Valjanost dokaza koje sadrži zahtjev jest 12 mjeseci od njihova
izdavanja.
(5) Porezna uprava obvezna je izdati potvrdu iz
stavka 3. ovoga članka u roku od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Potvrda
vrijedi godinu dana od dana izdavanja.
(6) Ako uvjeti za izuzeće od plaćanja poreza po
odbitku više nisu ispunjeni, društvo primatelj ili stalna poslovna jedinica
obvezni su odmah izvijestiti društvo ili stalnu poslovnu jedinicu koji su
isplatili kamate ili autorske naknade. Obvezni su izvijestiti i porezno tijelo
države izvora.
(7) Ako su društvo ili stalna poslovna jedinica
koji isplaćuju kamate ili autorske naknade platili porez po odbitku, a bili su
ispunjeni uvjeti za njegovo neplaćanje, može se od Porezne uprave zatražiti
povrat plaćenog poreza. U tom slučaju Porezna uprava može zatražiti isprave i
podatke iz stavka 3. ovoga članka. Zahtjev za povrat poreza mora se podnijeti u
roku od dvije godine od dana kada su kamate ili autorske naknade
isplaćene.
(8) Porezna uprava obvezna je izvršiti povrat
plaćenog poreza u roku od godine dana od dana podnošenja zahtjeva za povrat
poreza i podnošenja isprava i podataka, ako su opravdano zatraženi. Ako Porezna
uprava u propisanom roku ne izvrši povrat plaćenog poreza, primatelj, društvo
ili stalna poslovna jedinica, imaju pravo, od isteka toga roka, na zateznu
kamatu, u skladu s posebnim propisima, na iznos poreza koji je trebao biti
vraćen.
(9) Društvom iz države članice EU iz članka
31.a točke 3. podtočke 3.1. Zakona smatra se društvo ustrojeno u jednom od oblika koji se navode
u Dodatku C koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(10) Društvom iz države članice EU iz članka
31.a točke 3. podtočke 3.3. Zakona smatra se društvo koje je obveznik jednog od poreza iz
Dodatka D, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
3.2. Isplata dividendi
i udjela u dobiti između matičnih društava i povezanih društava iz različitih
država članica prema Direktivama 1990/435/EEZ, 2003/123/EZ i 2006/98/EZ
Članak 51.b
(1) Porezni obveznik koji porez po odbitku, po
osnovi dividendi i udjela u dobiti, ne plaća sukladno članku
31.e Zakona, obvezan je
Poreznoj upravi u roku od 15 dana, za svaku isplatu posebno, dostaviti:
1. dokaz o rezidentnosti primatelja za porezne
svrhe u trenutku isplate,
2. dokaz o minimalnom izravnom udjelu iz članka
31.e stavka 1. točke 1. Zakona i razdoblju trajanja uvjeta iz članka 31.e
stavka 1. točke 2. Zakona u trenutku isplate,
3. dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 31.e
stavka 2. točke 1. Zakona u trenutku isplate.
(2) Primatelj dividende i udjela u dobiti
ispunjava uvjete iz članka
31.e stavka 2. točke 1. Zakona, ako ima jedan od oblika navedenih u Dodatku E, koji je sastavni dio
ovoga Pravilnika.
(3) Primatelj dividende i udjela u dobiti
ispunjava uvjete iz članka
31.e stavka 2. točke 3. Zakona, ako je obveznik jednog od poreza navedenog u Dodatku F, koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
X. URAČUNAVANJE POREZA
PLAĆENOG U INOZEMSTVU
Članak 52.
(1) Ako tuzemni porezni obveznik obavlja
djelatnost u inozemstvu preko poslovne jedinice ili ostvaruje prihode po nekoj
drugoj osnovi na koje plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako
plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez do propisanog iznosa
ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u
poreznu osnovicu.
(2) Ako porezni obveznik plaća porez na dobit
ili njemu istovrsni porez u više različitih država, ukupno plaćeni porezi
uračunat će mu se u tuzemni porez do propisanog iznosa.
(3) Iznos inozemnog poreza koji se može
uračunati u tuzemni porez izračunava se tako da se na prihode ili dobit
ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, te tako dobiveni iznos
predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez
plaćen po stopi nižoj od 18% ili 12%, ovisno i tome koju stopu porezni obveznik
primjenjuje u poreznom razdoblju prema članku 28. Zakona, tada se u tuzemni
porez uračunava stvarno plaćeni porez.
(4) Dodatna umanjenja iz članka
30. stavka 2. Zakona jesu poticaji u obliku poreznih olakšica ili oslobođenja iz članka 42. i
članka 43.a ovoga Pravilnika, propisani posebnim propisima.
(5) U svrhu korištenja prava na uračunavanje
poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu
plaćenom u inozemstvu. Ako se taj dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja
porezne prijave, dostavlja se najkasnije u roku 60 dana nakon proteka roka za
predaju porezne prijave u inozemstvu.
(6) Porezni obveznik koji u inozemstvu ima
poslovnu jedinicu dostavlja poreznu prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i
inozemstvu, a u privitku porezne prijave obračun poreza koji se uračunava u
tuzemni porez.
(7) Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi
Porezne uprave i ovjereni preslik porezne prijave podnesene u inozemstvu
(ovjerava porezno tijelo ili ovlašteni porezni savjetnik), ovjereni prijevod te
porezne prijave.
XI. PRIJELAZNE I
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
(1) Pri isplati naknada za poslovno savjetovanje
koje je obavljeno do kraja 2004. godine, ne primjenjuje se članak 31. stavak 1.
Zakona, a u skladu s člankom 39. Zakona.
(2) Poslovnim savjetovanjem iz stavka 1. ovoga
članka smatra se savjetovanje koje je obavljeno i evidentirano kao trošak do
31. prosinca 2004. Ako usluge poslovnog savjetovanja nisu u cijelosti
obavljene, smatraju se obavljenima u dijelu u kojem su obavljene i evidentirane
kao trošak do 31. prosinca 2004. Obavljenim uslugama poslovnog savjetovanja
smatraju se i usluge koje nisu obavljene a plaćene su do 31. prosinca
2004.
(3) Odredbe članaka 42. i 43. ovoga Pravilnika
primjenjuju se do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na
dobit (»Narodne novine« br. 90/05).
(4) Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama
Zakona o porezu na dobit, brisana su oslobođenja i olakšice iz članaka 21.,
22., 23. i 24. Zakona i stavka 3. ovoga članka i propisane su u posebnim
propisima. Brisane olakšice iz članka 21. Zakona propisane su u članku 13.a.
Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« br. 44/96,
57/96,124/97, 78/99, 73/00, 07/00, 127/00, 88/02, 42/05 i 90/05); iz članka 22.
Zakona propisane su u članku 30.a. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara
(»Narodne novine« br. 44/01 i 90/05); iz članka 23. Zakona propisane su u
članku 7.b. Zakona o brdsko-planinskim područjima (»Narodne novine« br. 12/02,
32/02, 117/03, 42/05 i 90/05) i iz članka 24. Zakona propisane su u članku 7.b.
stavci 2. i 3. Zakona o slobodnim zonama (»Narodne novine« br. 44/96 i
92/05).
(5) Porezni obveznici koji imaju pravo na
smanjenje porezne osnovice za neiskorišteni dio olakšice za svotu plaća i
doprinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje se utvrđuje porez na
dobit, a koja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave, i porezni
obveznici koji imaju pravo na smanjenje porezne obveze s naslova poticanja
ulaganja, stečenih na temelju odredbi članka 6. stavak 1. točka 6, Zakona, mogu
to pravo koristiti do isteka prava.
Članak 54.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje
vrijediti Pravilnik o porezu na dobit (»Narodne novine« br. 1/05 i
14/05).
(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u
»Narodnim novinama«.
DODACI
Dodatak A
Dodatak B
Dodatak C
Dodatak D
Dodatak E
Popis društava iz članka 31.e stavka 2. točke 1.
Zakona o porezu na dobit
(a) društva osnovana u skladu s Uredbom Vijeća
(EZ) br. 2157/2001 od 8. listopada 2011. o Statutu Europskoga društva (SE) i
Direktivom Vijeća 2001/86/EZ od 8. listopada 2001. kojom se dopunjuje Statut
Europskoga društva s obzirom na sudjelovanje zaposlenika u upravljanju te
Europske zadruge osnovane u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1435/2003 od 22.
srpnja 2003. o Statutu Europske zadruge (SCE) i Direktivom Vijeća 2003/72/EZ od
22. srpnja 2003.kojom se dopunjuje Statut Europske zadruge s obzirom na
sudjelovanje zaposlenika u upravljanju;
(b) društva prema belgijskom pravu naziva: 'as
‘société anonyme’/‘naamloze vennootschap’, ‘société en commandite par
actions’/‘commanditaire vennootschap op aandelen’, ‘société privée à
responsabilité limitée’/‘besloten vennootschap met beperkte aansprakelijkheid’,
‘société coopérative à responsabilité limitée’/‘coöperatieve
vennootschap met beperkte aansprakelijkheid’, ‘société coopérative à
responsabilité illimitée’/‘coöperatieve vennootschap met onbeperkte
aansprakelijkheid’, ‘société en nom collectif’/‘vennootschap onder firma’,
‘société en commandite simple’/‘gewone commanditaire vennootschap’, javna
poduzeća koja su preuzela jedan od prethodnih pravnih oblika i druga društva
osnovana u skladu s belgijskim pravom koja su obveznici belgijskog poreza na
dobit pravnih osoba;
(c) društva prema bugarskom pravu naziva:
‘събирателно
дружество’,
‘командитно
дружество’, ‘дружество
с ограничена
отговорност’,
‘акционерно
дружество’,
‘командитно
дружество с акции’,
‘неперсонифицирано
дружество’,
‘кооперации’,
‘кооперативни
съюзи’,
‘държавни
предприятия’
koja su osnovana u skladu s bugarskim pravom i obavljaju trgovačke djelatnosti;
(d) društva prema češkom pravu naziva: ‘akciová
společnost’, ‘společnost s ručením omezeným’;
(e) društva prema danskom pravu naziva:
‘aktieselskab’ i ‘anpartsselskab’. Ostala društva koja su obveznici poreza na
dobit pravnih osoba u skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih osoba ukoliko
se njihovi oporezivi prihodi izračunavaju i oporezuju u skladu s odredbama
poreznog zakonodavstva koje vrijede za ‘aktieselskaber’;
(f) društva prema njemačkom pravu naziva:
Aktiengesellschaft’, ‘Kommanditgesellschaft auf Aktien’, ‘Gesellschaft mit
beschränkter Haftung’, ‘Versicherungsverein auf Gegenseitigkeit’, ‘Erwerbs- und
Wirtschaftsgenossenschaft’, ‘Betriebe gewerblicher Art von juristischen
Personen des öffentlichen Rechts’ te ostala društva osnovana u skladu s
njemačkim pravom koja su obveznici njemačkog poreza na dobit pravnih osoba;
(g) društva prema estonskom pravu naziva:
‘täisühing’, ‘usaldusühing’, ‘osaühing’, ‘aktsiaselts’, ‘tulundusühistu’;
(h) društva koja su osnovana ili registrirana
prema irskom pravu, tijela registrirana u skladu sa zakonom »Industrial and
Provident Societies Act«, »building societies« osnovana u skladu sa zakonom
»Building Societies Acts« i »trustee savings banks« u smislu zakona »Trustee
Savings Banks Act« iz 1989.;
(i) društva prema grčkom pravu naziva:
‘ανώνυμη
εταιρεία’,·‘εταιρεία
περιορισμένης
ευθύνης (Ε.Π.Ε.)’ i ostala
društva osnovana prema grčkom pravu koja su obveznici grčkog poreza na dobit
pravnih osoba;
(j) društva prema španjolskom pravu naziva:
‘sociedad anónima’, ‘sociedad comanditaria por acciones’, ‘sociedad de
responsabilidad limitada’, te ona javnopravna tijela koja posluju na temelju
privatnog prava. Drugi subjekti osnovani prema španjolskom pravu koji su obveznici
španjolskog poreza na dobit pravnih osoba ('Impuesto sobre Sociedades’);
(k) društva prema francuskom pravu naziva:
‘société anonyme’, ‘société en commandite par actions’, ‘société à
responsabilité limitée’, ‘sociétés par actions simplifiées’, ‘sociétés
d’assurances mutuelles’, ‘caisses d’épargne et de prévoyance’, ‘sociétés
civiles’ koja su automatski obveznici poreza na dobit pravnih osoba,
‘coopératives’, ‘unions de coopératives’, industrijske i trgovačke javne
ustanove i poduzeća te druga društva osnovana u skladu s francuskim pravom koja
su obveznici francuskog poreza na dobit pravnih osoba;
(l) društva prema talijanskom pravu naziva:
‘società per azioni’, ‘società in accomandita per azioni’,
‘società a responsabilità limitata’, ‘società cooperative’,
‘società di mutua assicurazione’te privatni i javni subjekti koji
isključivo ili pretežno obavljaju trgovačku djelatnost;
(m) prema ciparskom pravu:
‘εταιρείες’, kako se definiraju u
zakonima o porezu na dohodak;
(n) društva prema latvijskom pravu naziva:
‘akciju sabiedrība’, ‘sabiedrība ar ierobežotu atbildību’;
(o) društva koja su osnovana prema litvanskom
pravu;
(p) društva prema luksemburškom pravu naziva:
‘société anonyme’, ‘société en commandite par actions’, ‘société à
responsabilité limitée’, ‘société coopérative’, ‘société coopérative organisée
comme une société anonyme’, ‘association d’assurances mutuelles’, ‘association
d’épargne-pension’, ‘entreprise de nature commerciale, industrielle ou
minière de l’Etat, des communes, des syndicats de communes, des
établissements publics et des autres personnes morales de droit public’ i druga
društva osnovana u skladu s luksemburškom pravu koja su obveznici luksemburškog
poreza na dobit pravnih osoba;
(q) društva prema mađarskom pravu naziva:
‘közkereseti társaság’, ‘betéti társaság’, ‘közös vállalat’, ‘korlátolt
felelősségű társaság’, ‘részvénytársaság’, ‘egyesülés’, ‘szövetkezet’;
(r) društva prema malteškom pravu naziva:
‘Kumpaniji ta’ Responsabilita’ Limitata’, ‘Soċjetajiet en commandite li
l-kapital tagħhom maqsum f’azzjonijiet’;
(s) društva prema nizozemskom pravu naziva:
‘naamloze vennootschap’, ‘besloten vennootschap met beperkte
aansprakelijkheid’, ‘open commanditaire vennootschap’, ‘coöperatie’,
‘onderlinge waarborgmaatschappij’, ‘fonds voor gemene rekening’, ‘vereniging op
coöperatieve grondslag’, ‘vereniging welke op onderlinge grondslag als
verzekeraar of kredietinstelling optreedt’ te ostala društva koja su osnovana u
skladu s nizozemskim pravom koja su obveznici nizozemskog poreza na dobit
pravnih osoba;
(t) društva prema austrijskom pravu naziva:
‘Aktiengesellschaft’, ‘Gesellschaft mit beschränkter Haftung’,
‘Versicherungsvereine auf Gegenseitigkeit’, ‘Erwerbs- und
Wirtschaftsgenossenschaften’, ‘Betriebe gewerblicher Art von Körperschaften des
öffentlichen Rechts’, ‘Sparkassen’ te ostala društva osnovana prema austrijskom
pravu koja su obveznici austrijskog zakona o porezu na dobit pravnih osoba;
(u) društva prema poljskom pravu naziva: ‘spółka
akcyjna’, ‘spółka z ograniczoną odpowiedzialnością’, ‘spółka
komandytowo-akcyjna’;
(v) trgovačka društva ili društva na temelju
građanskog prava koja imaju trgovački oblik, zadruge i javna poduzeća osnovana
u skladu s portugalskim pravom;
(w) društva prema rumunjskom pravu naziva:
‘societăți pe acțiuni’, ‘societăți în comandită pe
acțiuni’, ‘societăți cu răspundere limitată’, ‘societăți în nume
colectiv’, ’societăți în comandită simplă‘;
(x) društva prema slovenskom pravu naziva:
‘delniška družba’, ‘komanditna družba’, ‘družba z omejeno odgovornostjo’;
(y) društva prema slovačkom pravu naziva:
‘akciová spoločnosť’, ‘spoločnosť s ručením obmedzeným’, ‘komanditná
spoločnosť’;
(z) društva prema finskom pravu naziva:
‘osakeyhtiö’/‘aktiebolag’, ‘osuuskunta’/ ‘andelslag’, ‘säästöpankki’/‘sparbank’
and ‘vakuutusyhtiö’/‘försäkringsbolag’;
(aa) društva prema švedskom pravu naziva:
‘osakeyhtiö’/
‘aktiebolag’, ‘osuuskunta’/ ‘andelslag’,
‘säästöpankki’/‘sparbank’ and ‘vakuutusyhtiö’/‘försäkringsbolag’;
(ab) društva koja su osnovana u skladu s pravom
Ujedinjenog Kraljevstva.
(ac) društva prema hrvatskom pravu naziva:
‘dionička društva’ i ’društva s ograničenom odgovornošću‘ te ostala društva
koja su prema hrvatskim propisima obveznici poreza na dobit.
Dodatak F
OBRASCI
Obrazac PD
Obrazac PD-NN
Obrazac PD-IPO
Obrazac PD-DOP
Obrazac PD-PO