2. Ulaganje člana društva i dioničara

 

Članak 10.

(1) Pod ulaganjem dioničara ili člana društva u neupisani kapital društva, poreznog obveznika, prema članku 9. stavak 2. ovoga Pravilnika, razumijeva se ulaganje u novcu, stvarima i pravima predanim društvu na raspolaganje u poslovne svrhe, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti društva. O ulaganju mora postojati društveni ugovor ili druga pisana isprava.

(2) Ako se ulaganje člana društva ili dioničara ne registrira kao povećanje temeljnoga kapitala, bitno je da ulaganje osigura status imovine društva. Smatra se da je ulaganje steklo status imovine društva ako na temelju takova ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva, te da društvo imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Neograničeno raspolaganje imovinom podrazumijeva da se na društvo prenosi pravo činjeničnog (faktičkog) vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti dobra društvu, sukladno odredbi članka 34. Općeg poreznog zakona.

(3) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari i prava dugotrajne imovine procjenjuje se po usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Pod usporedivom tržišnom vrijednosti razumijeva se cijena koja bi se u trenutku ulaganja mogla postići na tržištu, a prvenstveno je mjerodavna cijena nove nabave. Ako se cijena nove nabave ne može pouzdano utvrditi, treba usporedivu tržišnu vrijednost procijeniti.

(4) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari kratkotrajne imovine procjenjuje se prema troškovima proizvodnje ili cijeni nove nabave u trenutku ulaganja. Kao cijene nove nabave mjerodavne su cijene onoga tržišta na kojemu bi porezni obveznik nabavljao kada te predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.

(5) Kao podloga za procjenu usporedive tržišne vrijednosti mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti za uložena dobra. Ako su se cijene istih ili sličnih dobara ranije procijenjenih povisile ili snizile, to pri novoj procjeni treba uzeti u obzir. Ako se korisnost nekoga dobra u odnosu na raniju procjenu smanjila, to treba putem otpisa uzeti u obzir.

(6) Dobra koja nisu nova, za koja se tržišna vrijednost ne može ili ne može pouzdano utvrditi jer se rabljenim dobrima ne trguje ili se trguje rijetko, mogu se procijeniti na osnovi tržišne cijene za nova ista ili slična dobra, s tim da njihovu potrošenost (smanjenu korisnost) treba putem otpisa uzeti u obzir.

(7) Ako je rezultat procjene prema stavcima 5. i 6. ovoga članka očito netočan, procjena se ne smije primijeniti. Očitu netočnost dokazuje onaj tko ju je utvrdio.

(8) Ne smatra se ulaganjem u smislu stavka 1. ovoga članka ako se imovina dioničara ili člana društva koristi u društvu kao tuđa, koja je društvu dana u najam, zakup, pozajmicu ili posudbu.

3. Rashodi

 

Članak 11.

(1) Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1. Zakona, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti.

(2) Rashodima se ne smatra smanjenje kapitala po osnovi povrata i raspodjele ulagačima ako je učinjeno u skladu s propisima koji uređuju to područje.

(3) Rashodi kod ulagača temeljem kojih bi nastalo dvostruko smanjenje porezne osnovice ili dvostruko stvaranje poreznog gubitka, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže, ne priznaju se.

(4) Rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti.

IV. SMANJENJE POREZNE OSNOVICE

 

1. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti

 

Članak 12.

Porezna osnovica smanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, pod kojima se razumijevaju primljene dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu kod poduzetnika.

2. Nerealizirani dobici

 

Članak 13.

(1) Prihodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 6. stavak 1. točka 2. Zakona smatraju se nerealizirani dobici koji se ne oporezuju. Oporezuju se realizirani dobici.

(2) Realiziranim dobitkom iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja.

(3) Ako se nerealizirani dobici iskazuju u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani.

(4) Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.

3. Poticaji zapošljavanja

 

Članak 14.

(1) Porezna osnovica smanjuje se za iznos plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika iz članka 6. stavak 1. točka 5. Zakona, za razdoblje za koje se utvrđuje porez, a koja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave poreza na dobit.

(2) Novim se zaposlenicima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje kod poreznog obveznika uslijedilo je najmanje nakon jednomjesečne prijave na Zavod za zapošljavanje i trajanja probnog rada, ako je ugovoren. Novim zaposlenicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapošljavaju, kao i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici i stažisti.

(3) Novim zaposlenicima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i zaposlenici s kojima je prije zaključenja ugovora na neodređeno vrijeme bio zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme radi provjere sposobnosti (probni rok). U tom slučaju porezni obveznik pravo na povlasticu za novozaposlene ostvaruje od dana zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

(4) Novim zaposlenicima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i zaposlenici na neodređeno nepuno radno vrijeme.

(5) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja sklopi ugovor o radu s novim zaposlenicima iz stavka 1. ovoga članka i u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim brojem zaposlenika, porezna osnovica umanjuje se za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim zaposlenicima i obračunanih plaća koje bi od dana raskida ugovora o radu do kraja istoga poreznog razdoblja primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu.

(6) Pravo na smanjenje porezne osnovice za iznos plaća i doprinosa na plaću novoga zaposlenika porezni obveznik može koristiti godinu dana od dana zaposlenja novoga zaposlenika.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, porezni obveznik može pravo na dodatno smanjenje porezne osnovice za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika koji su osobe s invaliditetom, koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja. Osobama s invaliditetom smatraju se osobe određene člankom 36. stavak 8. Zakona o porezu na dohodak.

(8) Ako porezni obveznik zaposli osobe kojima je prestao radni odnos zbog stečaja ili likvidacije, tada može ostvariti pravo na olakšicu za novozaposlene, iako te osobe nisu bile prijavljene na Zavod za zapošljavanje ili su bile prijavljene manje od mjesec dana.

(9) Ako je porezni obveznik koristio povlasticu iz stavka 1. ovoga članka za nove zaposlenike koji su bili zaposleni na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici i stažisti, za koje je slijedilo zaposlenje na neodređeno vrijeme, tada se danom početka korištenja porezne olakšice smatra dan zaposlenja na određeno vrijeme.

(10) Pod raskidom ugovora o radu iz stavka 5. ovoga članka smatra se svaki raskid ugovora bez obzira na razloge raskida (redovni otkaz zaposlenika, redovni otkaz poslodavca, izvanredni otkaz zaposlenika, izvanredni otkaz poslodavca, sporazumni raskid ugovora o radu, odlazak u mirovinu i drugi razlozi prema propisima o radu).

(11) Ne smatra se raskidom ugovora sa zaposlenicima raskid ugovora o radu zaključen na određeno vrijeme s pripravnicima, vježbenicima i stažistima, odlazak na služenje vojnog roka i smrt zaposlenika.

(12) Iznos olakšice za koju se smanjuje porezna osnovica izračunava se kao razlika između iznosa isplaćenih plaća novim zaposlenicima u poreznom razdoblju smanjena za iznos utvrđen na način propisan stavkom 5. ovoga članka.

(13) Plaćom koju bi primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu iz stavka 2. ovoga članka, razumijeva se iznos zadnje mjesečne isplaćene plaće (bruto), te doprinosa na plaću. Ako je zadnja plaća isplaćena za razdoblje kraće od mjeseca dana, tada se uzima iznos koji je razmjeran mjesečnoj plaći.

4. Troškovi istraživanja i razvoja

 

Članak 15.

(1) Istraživanjem se u smislu članka 6. stavak 1. točka 6. Zakona smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto za stjecanje novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje. Temeljnim istraživanjem smatra se teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja bez konkretne praktične primjene, a primijenjenim istraživanjem teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktičnog cilja. Razvojem se smatra sustavni rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava, te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljšanju postojećih.

(2) Troškovima istraživanja i razvoja iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:
1. plaće zaposlenika i naknade osobama koje izravno
sudjeluju na istraživačko-razvojnim projektima,
2. materijalni troškovi za istraživanje i razvoj, a to su:
utrošene sirovine i materijal uključujući ambalažu i
sitni inventar, utrošena energija, rezervni dijelovi
korišteni ili potrošeni tijekom istraživačko-razvojnog
projekta; utrošeni materijal i dijelovi za tekuće i
investicijsko održavanje objekata i opreme koji se
koriste neposredno za istraživanje i razvoj,
3. troškovi usluga korištenih tijekom istraživanja i
razvoja, kao što su intelektualne usluge vezane uz
istraživačko-razvojni projekt, te sve druge usluge koje
su uvjet za ostvarivanje istraživačko razvojnog projekta,
4. troškovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u
dijelu u kojem se ta sredstva koriste za istraživanje i
razvoj kod onih poreznih obveznika koji sami obavljaju
djelatnost istraživanja i razvoja, a rashodi
amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom 12. Zakona,
5. troškovi amortizacije onih (nabavljenih) patenata i
licencija koji se koriste za konkretni istraživačko-
razvojni projekt, a rashodi amortizacije utvrđuju se na
način propisan člankom 12. Zakona,
6. opći troškovi, pod kojima se razumijevaju samo oni
troškovi koji su nužni za istraživanje i razvoj i koji
se mogu rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi na
tu djelatnost, kao što su premije osiguranja procesa,
odgovornosti i opreme za istraživanje i razvoj, te
najamnine i članarine stručnih udruga za djelatnosti
istraživanja i razvoja.

4. 1. Radnje koje se ne smatraju istraživanjem i razvojem

 

Članak 16.

(1) Ne smatra se istraživanjem i razvojem, u smislu članka 15. stavak 1. ovoga Pravilnika, kontrola kvalitete, rutinsko testiranje proizvoda, prikupljanje podataka koje nije dijelom istraživačko-razvojnog procesa, istraživanje učinkovitosti, upravljačke studije, istraživanje tržišta i promotivna prodaja.

(2) Ne smatra se istraživanjem i razvojem rutinsko testiranje proizvoda u koje spada rutinsko testiranje kvalitete i kontrola proizvodnje u okviru proizvodnog procesa, osim ako se kontrola kvalitete obavlja za određeni istraživačko-razvojni projekt prije njegove implementacije.

(3) Ne smatra se istraživanjem i razvojem prikupljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka koje nije dijelom istraživačko-razvojnog projekta a odnosi se na uobičajeno prikupljanje podataka o prirodnim, biološkim ili sociološkim fenomenima, kao što su topografsko preslikavanje, rutinska geološka, hidrološka, oceanska i morska istraživanja, meteorološka i astronomska praćenja, klinička ispitivanja, statističko popisivanje, snimanje i prikazivanje podataka i slično. Samo se troškovi prikupljanja podataka u svrhe određenog istraživačko - razvojnog projekta mogu uključiti u istraživanje i razvoj.

4. 2. Uvjetno priznati troškovi istraživanja i razvoja

 

Članak 17.

(1) Istraživanje tržišta ne spada u istraživanje i razvoj. Iznimno, ako se radi o istraživanju i razvoju novih metoda koje imaju samostalnu egzistenciju, takve se aktivnosti pripisuju istraživanju i razvoju.

(2) Druge tehničke i znanstvene aktivnosti, kao što je kodiranje podataka (usluge bibliografije), prikupljanje podataka, bez obzira na to što ih obavlja tehničko i znanstveno osoblje, zapisivanje podataka, klasificiranje, prikupljanje informacija na znanstvenim skupovima, prevođenje, analiza i vrednovanje, ne uključuju se u istraživanje i razvoj, osim ako su sastavni dio istraživačko-razvojnog projekta koji je već klasificiran kao istraživački ili razvojni projekt.

(3) Industrijski dizajn može se pripisati istraživanju i razvoju samo ako je sastavni dio nekog istraživačko-razvojnog projekta, ili ako se dizajnersko djelo može realizirati na tržištu kao nematerijalna imovina.

(4) Razvoj softvera smatra se istraživanjem i razvojem ako pridonosi rješavanju određenog problema koji je potreban za koncepciju i razvoj softvera te za njegovo poboljšanje, bez obzira na to je li softver dio nekog projekta ili je gotov proizvod. Rutinska proizvodnja softvera, standardni i individualni softver, ne predstavlja istraživanje i razvoj. Ugradnja softvera za novu upotrebu odnosno za novu svrhu, kao takva ne predstavlja istraživanje i razvoj. Iznimno, ako takva primjena znatno odstupa od dosadašnjih rješenja i ako je od osobita značenja za rješavanje problema određenoga istraživačko-razvojnog projekta, može se pripisati istraživanju i razvoju. Kod razvoja softvera određujuće je može li se razvijeni proizvod tržišno vrednovati. Vrednovanje se u ovom smislu može dokumentirati ako softverski proizvod ispunjava uvjete za stjecanje autorskog prava ili ako se može prodati. Ako je proizvod namijenjen za vlastiti upotrebu, tada mora biti razvidno kojem je softverskom proizvodu s tržišta razvijeni proizvod ekonomična zamjena ili ekvivalent. U istraživanje i razvoj može se uključiti sljedeći razvoj softvera:
1. razvoj novih spoznaja i algoritama na području računarstva,
2. razvoj poslovnih sustava, programskih jezika, sustava
upravljanja podacima, komunikacijskog softvera, tehnike
pristupa i alata za razvoj softvera,
3. razvoj internetske tehnologije,
4. istraživanje metoda razvoja i primjene softvera te
zaštite i pohranjivanja podataka,
5. razvoj softvera kojim će se postići opći napredak na
području obuhvata, prijenosa, pohranjivanja, integracije
i zaštite podataka,
6. istraživanje i razvoj softverskih alata ili softverske
tehnologije na specijaliziranim područjima, kao što su
edukacijski softver, računalne igre, izrada fotografija,
prezentacija zemljopisnih, arhitektonskih, industrijskih
i sličnih podataka.

4. 3. Isprave o nastalim troškovima istraživanja i razvoja

 

Članak 18.

(1) Porezni obveznik može smanjiti poreznu osnovicu za troškove istraživanja i razvoja iz članka 6. stavak 1. točka 6. Zakona pod uvjetom da ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraživačko-razvojni projekt, kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize, recenzije, završni rezultati istraživačko-razvojnih projekata, rezultati prodaje ili implementacije i druge potvrde opravdanosti projekta, te da ima urednu dokumentaciju o svim troškovima projekta. Ovo uključuje ugovore, račune i ostalu obračunsku dokumentaciju te određene računovodstvene politike temeljem kojih se iskazuju troškovi kako bi se moglo pouzdano utvrditi jesu li rashodi raspoređeni na razumnoj i dosljednoj osnovi.

(2) Porezni obveznik treba internim aktom definirati organizacijski dio koji se bavi istraživanjem i razvojem i voditi odgovarajuću analitičku evidenciju o tom mjestu troška.

(3) Troškovi istraživanja i razvoja dokazuju se vjerodostojnim ispravama iz stavka 1. ovoga članka kao potrebni i svrhoviti.

5. Troškovi školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika

 

Članak 19.

(1) U troškove školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika iz članka 6. stavak 1. točka 7. Zakona spadaju sljedeći troškovi:
1. troškovi školovanja na osnovnim, srednjim, višim i
visokim školama i fakultetima te svim drugim obrazovnim
institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, na kojima se
stječe stupanj obrazovanja, uključujući poslijediplomske
studije i doktorske studije,
2. troškovi stručnog usavršavanja za polaznike seminara,
tečajeva i kongresa, troškovi specijalizacija i drugih
oblika usavršavanja, u tuzemstvu i inozemstvu,
zaračunate od pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih ili
registriranih za obavljanje tih djelatnosti,
3. troškovi stručne literature (knjige, časopisi) u
papirnatom ili elektroničkom obliku. Javna glasila
tijela državne uprave, tijela područne (regionalne)
samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u
njihovu vlasništvu ne smatraju se stručnom literaturom.

(2) Ako se školovanje i stručno usavršavanje obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta zaposlenika, u troškove školovanja uključuju se i troškovi prijevoza i smještaja do visine stvarno nastalih troškova te dnevnice, i to na način propisan u propisima o oporezivanju dohotka, ako su poslovno uvjetovani.

(3) Troškovi školovanja i stručnog usavršavanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se samo na zaposlenike i moraju biti u svezi s djelatnosti poreznog obveznika uz uvjet da porezni obveznik ima u internom aktu sistematizirano radno mjesto za koje se plaća postizanje odgovarajuće kvalifikacije ili stručnosti.

(4) Treninzi i stručni sastanci u koncernima i grupama povezanih osoba smatraju se internim školovanjem i stručnim usavršavanjem, stoga se ne smatraju troškovima za koje se smanjuje porezna osnovica.

6. Rashodi prethodnih poreznih razdoblja

 

Članak 20.

Rashodima ranijih godina iz članka 6. stavak 2. Zakona, za koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju se uvjetno nepriznati rashodi koji su bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje su u tekućem obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Porezna osnovica može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni uvjeti propisani za porezno priznavanje.

V. POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE

 

1. Nerealizirani gubici

 

Članak 21.

(1) Rashodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju.

(2) Nerealiziranim gubitkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja. Vrijednosno usklađenje troška stjecanja u slučaju stečaja smatra se realiziranim gubitkom koji se porezno priznaje.

(3) Gubici od prodaje vlastitih dionica i udjela porezno se ne priznaju.

2. Troškovi amortizacije

 

Članak 22.

(1) Porezna osnovica povećava se za iznos amortizacije iz članka 7. stavak 1. točka 2. Zakona iznad najviše porezno dopustiva iznosa propisanog u članku 12. Zakona.

(2) Predmeti dugotrajne imovine iz članka 12. stavak 5. Zakona, koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati prema opisu dugotrajne imovine, razvrstavaju se u skupinu »Ostala nespomenuta dugotrajna imovina«.

(3) Ako je trošak nabave za dugotrajnu imovinu iz članka 12. stavak 13. Zakona iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu, porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira. Porezna osnovica povećava se za trošak amortizacije za imovinu koja je nabavljena u razdoblju primjene Zakona.

(4) Amortizacijom iz članka 12. stavak 12. Zakona smatra se amortizacija obračunana za imovinu koja je bila amortizirana ili otpisana. Ako je vrijednost imovine povećana bez dodatnog troška ulaganja, a povećanje nije uključeno u poreznu osnovicu, tada se obračunana amortizacija porezno ne priznaje.

(5) Ne priznaju se troškovi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost.

(6) Amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama iz članka 19. Zakona nije porezno priznati rashod.

3. Troškovi reprezentacije

 

Članak 23.

(1) Poslovnim partnerima iz članka 7. stavak 1. točka 3. Zakona smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

(2) Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost smatraju se darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavak 1. točka 3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.

4. Troškovi promidžbe

 

Članak 24.

(1) Troškovima promidžbe za koje se ne uvećava porezna osnovica u smislu članka 7. stavak 6. Zakona, smatraju se i troškovi nastali putem sredstva javnog priopćavanja, na oglasnim stupovima i pločama, telopima, lecima, katalozima, sajmovima, troškovi nagradnih igara u skladu s propisima o priređivanju nagradnih i sličnih igara, te troškovi kojim se promiče ime, dobro ili usluga poreznog obveznika na drugi način koji ima javno obilježje.

(2) Ako se imovina ustupa bez naknade, primatelj je obvezan iskazati prihod s naslova primljene imovine po tržišnoj vrijednosti.

5. Troškovi sredstava za osobni prijevoz

 

Članak 25.

(1) U troškove iz članka 7. stavak 1. točka 4. Zakona za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju troškovi osiguranja, kamata povezana s nabavom imovine (sredstva) i plaćeni porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila.

(2) Sredstvima za osobni prijevoz iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi-službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.

(3) U obračun troškova iz stavka 1. ovoga članka uključuju se i troškovi prijevoznih sredstava za koje se ne priznaje trošak amortizacije u smislu članka 22. stavak 3. ovoga Pravilnika.

6. Izuzimanja i skrivene isplate

 

Članak 26.

(1) Porezna osnovica povećava se za troškove iz članka 7. stavak 1. točke 5. i 6. Zakona koji se odnose na privatni život dioničara i članova društva, izuzimanja i skrivene isplate dobiti, ako se nastali troškovi ne oporezuju porezom na dohodak.

(2) Pod izuzimanjem razumijeva se izuzimanje dobara i usluga članova društva iz društva za potrebe članova društva i s njima povezne osobe, ili za druge svrhe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika. Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(3) Pod skrivenom isplatom dobiti razumijeva se smanjenje ili spriječeno povećanje imovine poreznog obveznika koje se temelji na odnosima između članova društva i društva i nije predviđeno i uređeno odredbama unutarnjih odluka društva o raspodjeli dobiti, niti je provedeno odlukama o raspodjeli dobiti mjerodavnih tijela društva. Mjerilo za utvrđivanje postoji li skrivena isplata jesu usporedive tržišne vrijednosti.

(4) Pod povezanim osobama s dioničarom ili članom društva iz članka 7. stavci 4. i 5. Zakona razumijevaju se rodbinski ili blisko povezane osobe.

7. Troškovi prisilne naplate

 

Članak 27.

U troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja iz članka 7. stavak 1. točka 7. Zakona za koje se uvećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne naplate.

8. Troškovi kazni

 

Članak 28.

U troškove kazni iz članka 7. stavak 1. točka 8. Zakona za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela.

9. Zatezne kamate između povezanih osoba

 

Članak 29.

Porezna osnovica povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa povezanih osoba sukladno članku 7. stavak 1. točka 9. Zakona. Povezanim osobama smatraju se osobe prema odredbama članka 41. Općeg poreznog zakona.

10. Darovanja (donacije) i sponzorstva

 

Članak 30.

(1) Porezna osnovica povećava se za darovanja iznad svote propisane člankom 7. stavak 7. Zakona. Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja.

(2) U darovanja iz stavka 1. ovoga članka ne spadaju sponzorstva ako je zauzvrat učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja.

(3) Pod drugim osobama iz članka 7. stavak 7. Zakona koje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se mogu darivati za propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju se i tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave.

11. Povećanje porezne osnovice za ostale nepriznate rashode

 

Članak 31.

Porezna osnovica povećava se za sve druge rashode iz članka 7. stavak 1. točka 13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima.

12. Kamate na zajmove dioničara i članova društva

 

Članak 32.

(1) Kamatama iz članka 8. Zakona smatraju se kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.

(2) Za izračun udjela člana društva u kapitalu, prema članku 8. stavak 1. Zakona, uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma.

(3) Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu iz stavka 2. ovoga članka promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa za razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen.

(4) U kamate iz članka 8. Zakona ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija.

(5) Ako se na kamate iz stavka 1. ovoga članka plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit.

(6) Za kamate iz stavka 1. ovoga članka ne povećava se porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit.

13. Usklađenje i otpis potraživanja

 

Članak 33.

(1) Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge prema članku 9. stavak 1. Zakona, priznaju se kao porezni rashod ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se provodi prema odlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka donesenog u zakonski utvrđenom arbitražnom postupku i nagodbe u zakonski utvrđenom postupku mirenja.

(2) Porezna osnovica povećava se za otpis potraživanja iskazanog u svoti većoj od dopuštene prema članku 9. stavak 4. Zakona.

(3) Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja.

(4) Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne glasi na iznos veći od 5000,00 kuna. Ako su zastarjela potraživanja na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna.

14. Vrijednosno usklađenje zaliha

 

Članak 34.

Rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenja zaliha iz članka 10. Zakona smatraju se gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznom razdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene.

15. Vrijednosno usklađenje financijske imovine

 

Članak 35.

(1) Nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnog usklađenja financijske imovine isključuju se iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6. stavak 1. točka 2. i članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13. stavak 3. ovoga Pravilnika.

(2) Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.

16. Rezerviranja

 

Članak 36.

(1) Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane člankom 11. Zakona.

(2) Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima iz stavka 1. ovoga članka jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi.

(3) Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama iz stavka 2. ovoga članka razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava.

(4) Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavak 2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja.

17. Kamate između povezanih osoba

 

Članak 37.

(1) Ako ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata iz članka 14. stavka 3. Zakona ne odredi i ne objavi visinu kamate, u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.

(2) Odredbe članka 14. stavak 3. Zakona primjenjuje se na sve povezane osobe, rezidente i nerezidente.

18. Prijenos poreznog gubitka pri statusnim promjenama

 

Članak 38.

(1) Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavak 2. Zakona, može se prenijeti i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen, a u slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona, neiskorišteno pravo do pet godina prenosi se na pravnog slijednika.

(2) U slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni sljednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine.

(3) Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.

19. Revalorizacijske pričuve

 

Članak 39.

(1) Revalorizacijske pričuve koje su formirane pri procjeni imovine koja se amortizira u razdobljima prije primjene Zakona, 1. siječnja 2005., uključuju se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju i u iznosu u kojem se obračunava povećani trošak amortizacije na temelju revalorizacije, a ostatak revalorizacijske pričuve pri prodaji, uništenju ili drugom obliku otuđenja imovine od koje su oblikovane revalorizacijske pričuve.

(2) Revalorizacijska pričuva koja je formirana pri procjeni imovine od dana početka primjene Zakona uključuje se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju u kojemu je realizirana a utvrđuje se u svoti povećane amortizacije nastale zbog revalorizacije. Ostatak revalorizacijske pričuve uključuje se u poreznu osnovicu nakon uništenja, prodaje ili otuđenja na drugi način imovine od koje je revalorizacijska pričuva oblikovana.

20. Transferne cijene

 

Članak 40.

Pri odabiru i primjeni metode iz članka 13. Zakona, za utvrđivanje je li neka transakcija provedena po uobičajenim tržišnim cijenama treba učiniti i sljedeće:
1. identificirati izabranu metodu i navesti razloge zašto
je baš ta metoda odabrana,
2. opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene
za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti zašto je
baš ta metoda odabrana,
3. sastaviti isprave o pretpostavkama i procjenama
donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata
prema načelu nepristrane transakcije (uputiti na
usporedivost, funkcionalnu analizu i analizu rizika),
4. sastaviti isprave o svim izračunima napravljenima
prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog
obveznika i poreznog obveznika s kojim se uspoređuje,
5. na odgovarajući način ažurirati isprave iz prijašnjih
godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako
bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u
relevantnim činjenicama i okolnostima,
6. sastaviti isprave koje navode podlogu (temelj), odnosno
na drugi način podupiru ili su spomenute prilikom rada
na analizi transfernih cijena.

21. Prijelaz poreznog obveznika poreza na dohodak na porez na dobit

 

Članak 41.

(1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.

(2) Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance:
+ vrijednost zatečenih zaliha
+ dane predujmove za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne
imovine iz Popisa dugotrajne imovine
+ aktivna vremenska razgraničenja
+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza
– obveze prema dobavljačima za robu i usluge
– obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
– obveze za obračunane a neisplaćene plaće (uključivo i
poreze i doprinose na plaću i iz plaće)
– pasivna vremenska razgraničenja
– dugoročna rezerviranja
– obveze za porez na promet i istovrsne poreze.

(3) Početnu bilancu iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik dostavlja, uz prijavu poreza na dobit, nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

VI. OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA

 

1. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara

 

Članak 42.

(NN 156/08)

(1) Porezni obveznik koji obavlja djelatnost na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara, može ostvariti pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica u visini, na način i pod uvjetima propisanim posebnim propisima koji utvrđuju navedena područja, te korištenje poreznih povlastica i poticajnih mjera na navedenim područjima.

(2) Pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica iz stavka 1. ovoga članka, ostvaruje se obavljanjem propisane djelatnosti na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara, te zapošljavanjem na neodređeno vrijeme propisanog broja zaposlenika koji imaju prebivalište i borave na bilo kojem od područja obuhvaćenih oslobođenjem i olakšicama sukladno posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako je porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka počeo obavljati djelatnost tijekom godine, a razdoblje za koje utvrđuje poreznu osnovicu je kraće od devet mjeseci, smatra se da su ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka, ako zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara najmanje devet mjeseci, a zaposleni su kod poreznog obveznika od početka obavljanja djelatnosti.

2. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama

 

Članak 43.

(156/08)

(1) Porezni obveznik korisnik slobodnih zona može ostvariti pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica u visini, na način i pod uvjetima propisanim posebnim propisima koji uređuju obavljanje gospodarske djelatnosti u slobodnim zonama i ostvarivanje poreznih povlastica koje se odnose na korisnike slobodnih zona.

(2) Pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica iz stavka 1. ovoga članka, ostvaruje korisnik slobodnih zona koji je stekao status nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno status nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone sukladno posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Porezna oslobođenja i olakšice za poslovanje u zoni utvrđuje se za dio dobiti koji je ostvaren u zoni, ako porezni obveznik ne obavlja djelatnost isključivo u zoni.

(4) Korisnik slobodnih zona koji ostvaruje pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka, obvezan je uz prijavu poreza na dobit priložiti i presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone, te godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika slobodne zone sukladno posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Odredbe članka 43.a ovoga Pravilnika primjenjuju se na poreznog obveznika korisnika slobodnih zona koji, prema posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka, vrši početno ulaganje na koje se primjenjuju poticajne mjere iz posebnih propisa o poticanju ulaganja.

3. Knjigovodstveno praćenje poslovanja za korisnike olakšica i oslobođenja

 

Članak 44.

(1) Porezni obveznici koji koriste olakšicu ili oslobođenja iz članaka 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Zakona, obvezni su osigurati posebno porezno-knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja za djelatnost za koju koriste olakšicu ili oslobođenje.

(2) Ako porezni obveznici u prijavi poreza na dobit iskazuju olakšicu ili oslobođenje, obvezni su sastaviti i posebni obračun o ostvarenoj dobiti i visini porezne obveze za koju ostvaruju pravo na olakšicu ili oslobođenje i priložiti ga uz prijavu.

(3) Za korištenje prava na olakšicu ili oslobođenje nije bitno ima li porezni obveznik prebivalište ili sjedište na području za koje je propisana olakšica ili oslobođenje, nego obavlja li djelatnost na tom području, za koju je potrebno posebno knjigovodstveno praćenje o ostvarenoj dobiti.

(4) Posebno knjigovodstveno praćenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u slučajevima trajnog obavljanja djelatnosti koje podrazumijeva kontinuirano i stalno obavljanje djelatnosti na jednome mjestu, tj. poduzetnik treba imati najmanje poslovnu jedinicu, pod kojom se razumijeva svako stalno mjesto obavljanja gospodarstvene djelatnosti na način kako to propisuje Opći porezni zakon.

(5) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ima prebivalište ili sjedište na području posebne državne skrbi a obavlja prijevozničku, graditeljsku, uslužnu ili drugu djelatnost koja se po naravi posla obavlja i izvan toga područja, može koristiti zakonom propisanu olakšicu za ukupnu djelatnost, jer takve djelatnosti, po svojim obilježjima, nisu određene stalnim mjestom. Iznimno, ako porezni obveznik ima neko stalno mjesto, poslovnu jedinicu, u smislu odredbe stavka 4. ovoga članka, izvan područja od posebne državne skrbi, tada za istu treba posebno utvrditi ostvarenu dobit.

4. Kumuliranje olakšica

 

Članak 45.

Ako porezni obveznik iz članaka 21., 22., 23., 24., 26., i 27. Zakona, stječe mogućnost korištenja više olakšica i oslobođenja, ima pravo na korištenja više olakšice istodobno, tj. ima pravo kumulirati olakšice.

VII. OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA

 

1. Porezna prijava

 

Članak 46.

(1) Porezni obveznik dužan je za razdoblje za koje utvrđuje poreznu obvezu podnijeti poreznu prijavu. Utvrđivanje porezne osnovice i obračun poreza na dobit obavlja se na Obrascu PD - Prijavi poreza na dobit, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju se financijska izvješća (Bilanca i Račun dobiti i gubitka), posebni obračun za korištene olakšice i oslobođenja, izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza na temelju porezne prijave, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi, te pregled prenesenog gubitka po godinama.

(3) Porezna prijava dostavlja se u jednom primjerku mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika poreza na dobit.

(4) Ako su osobe iz članka 2. stavak 6. Zakona obveznici poreza na dobit za cjelokupnu djelatnost ili samo za dio djelatnosti, podnose Prijavu poreza na dobit za djelatnost za koju su obveznici poreza na dobit. Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju i Bilancu i Račun dobiti i gubitka sastavljene u skladu sa Zakonom o računovodstvu za dio poslovanja za koji se utvrđuje porezna osnovica. Ako se Prijava poreza na dobit sastavlja samo za dio djelatnosti, uz navedena izvješća, dostavljaju se i izvješća sastavljena po posebnim propisima za neprofitne organizacije.

1. 2. Sadržaj porezne prijave

 

Članak 47.

(1) Prijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) U Obrazac PD upisuju se podaci o poreznom obvezniku, ili naziv ime i prezime, porezni broj (matični ili MBG), adresa, broj računa, djelatnost, broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj), ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave – poreznog obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog savjetnika, porezno razdoblje, nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu primila.

(3) U Prijavi poreza na dobit Obrazac PD upisuju se podaci iz Računa dobiti i gubitka po rednim brojevima kako slijedi:
1. Ukupni prihodi – podatak o visini ukupnog prihoda iz
Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi
porezna prijava
2. Ukupni rashodi – podatak o visini rashoda i troškova iz
Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi
porezna prijava
3. Dobit – podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i
gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava
kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri
čemu je redni broj 1 veći od rednog broja 2
4. Gubitak – podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i
gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava
kao razlika između rednih brojeva 1 i 2, pri čemu je
redni broj 2 veći od rednog broja 1
5. Amortizacija iznad svote propisane u članku 12. stavak
13. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
amortizacije utvrđen na način propisan i u članku 22.
stavak 3. ovoga Pravilnika
6. Svota 70% troškova reprezentacije propisana u članku 7.
stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje
se iznos utvrđen na način propisan i u članku 23. ovoga
Pravilnika
7. Svota 30% troškova sredstava za osobni prijevoz
propisane u članku 7. stavak 1. točka 4. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
propisan i članku 25. ovoga Pravilnika
8. Izuzimanja propisana u članku 7. stavak 1. točke 5. i
stavci 4. i 5. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
iznos utvrđen na način propisan i članku 26. ovoga
Pravilnika
9. Skrivene isplate dobiti propisane u članku 7. stavak 1.
točke 6. i stavci 4. i 5. Zakona. Na ovome rednom broju
upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku
26. ovoga Pravilnika
10. Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja
propisani u članku 7. stavak 1. točka 7. Zakona. Na
ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
propisan i u članku 27. ovoga Pravilnika
11. Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe propisani u
članku 7. stavak 1. točka 8. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
članku 28. ovoga Pravilnika
12. Zatezne kamate između povezanih osoba propisane u
članku 7. stavak 1. točka 9. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
članku 29. ovoga Pravilnika
13. Povlastice i drugi oblici imovinske koristi propisani u
članku 7. stavak 1. točka 10. Zakona.
14. Rashodi darovanja iznad dopuštenih propisani u članku
7. stavak 1. točka 11. Zakona. Na ovome rednom broju
upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku
30. ovoga Pravilnika
15. Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu
porezno priznati rashod prema odredbama članka 8.
Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen
na način propisan i u članku 32. ovoga Pravilnika
16. Kamate između povezanih osoba. Na ovom rednom broju
iskazuje se svota kamate koje nisu porezno priznate
prema članku 14. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje
se iznos utvrđen na način propisan i u članku 37. ovoga
Pravilnika
17. Rashodi od nerealiziranih gubitaka iz članka 7. stavak
1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
iznos utvrđen na način propisan i u članku 21. ovoga
Pravilnika
18. Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavci
5. i 6. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
utvrđen na način propisan i u članku 22. stavci 1. i 2.
ovoga Pravilnika
19. Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja
koja nije porezno priznati rashod prema odredbama
članka 9. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
iznos utvrđen na način propisan i u članku 33. ovoga
Pravilnika
20. Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno
priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i
članka 34. ovoga Pravilnika
21. Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja
nije porezno priznata prema odredbama članka 10.
Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen
na način propisan i u članku 35. ovoga Pravilnika
22. Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje
prema odredbama članka 11. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
članku 36. ovoga Pravilnika
23. Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz
promjene metode utvrđivanja porezne osnovice prema
članku 16. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
iznos utvrđen na način propisan i u članku 41. ovoga
Pravilnika
24. Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode
koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti prema
članku 7. stavak 1. točka 13. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
članku 31. Pravilnika
25. Povećanje dobiti za ostale prihode. Na ovome rednom
broju iskazuju se povećanja dobiti ili smanjenja
gubitka za prihode koji nisu iskazani računovodstvenoj
dobiti a uključuju se u poreznu osnovicu.
26. Ukupna svota povećanja dobiti ili smanjenja gubitka. Na
ovome rednom broju upisuje se ukupni iznos od rednog
broja 5 do rednog broja 25.
27. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti prema članku 6.
stavak 1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju
upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku
12. ovoga Pravilnika.
28. Prihodi od nerealiziranih dobitaka prema članku 6.
stavak 1. točka 2. Zakona. Na ovome rednom broju
upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku
13. ovoga Pravilnika
29. Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja prema
članku 6. stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuju prihodi od otpisanih potraživanja koja
nisu bila porezno priznati rashod
30. Ostali rashodi prethodnih razdoblja prema članku 6.
stavak 2. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
iznos utvrđen na način propisan i članku 20. ovoga
Pravilnika
31. Smanjenje dobiti za ostale prihode Na ovome rednom
broju iskazuju se koji nisu iskazani i računovodstvenoj
dobiti a uključuju se u poreznu osnovicu, ili su kao
porezno nepriznati rashodi bili uključeni u poreznu
osnovicu.
32. Trošak amortizacije iz prethodnih razdoblja prema
članku 6. stavak 1. točka 4. Zakona. Na ovome rednom
broju upisuje se iznos amortizacije koja nije bila
porezno priznata zbog odstupanja od metode i propisanih
amortizacijskih stopa
33. Ukupni iznos poreznih olakšica za plaće i doprinose na
plaću novih zaposlenika, za troškove istraživanja i
razvoja i za troškove školovanja i stručnog
usavršavanje zaposlenika prema članku 6. stavak 1.
točke 5., 6. i 7. Zakona
33.1. Troškovi plaća novih zaposlenika, članak 6. stavak 1.
točka 5. Zakona i članka 14. ovoga Pravilnika
33.2. Troškovi istraživanja i razvoja prema članku 6.
stavak 1. točka 6. Zakona i članaka 15. do 18. ovoga
Pravilnika
33.3. Troškovi školovanja i stručnog usavršavanje, članak
6. stavak 1. točka 7. Zakona i člancima 18. i 19. ovoga
Pravilnika
34. Iznos za koji se smanjuje dobit zbog promjene metode
utvrđivanja porezne osnovice prema članku 16. Zakona.
Na ovaj redni broj podatak upisuje fizička osoba koja
je od poreznog obveznika poreza na dohodak postala
obveznik porez na dobit za ispravak porezne osnovice
utvrđen prema članku 41. ovoga Pravilnika.
35. Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka. Na
ovome rednom broju iskazuje se ukupna svota od rednog
broja 27 do rednog broja 34 za koju se smanjuje dobit
ili povećava gubitak.
36. Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja. Na ovom
rednom broju iskazat će se podatak o poreznoj dobiti
ili poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih
brojeva 3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni. Porezna
dobit dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji
redni broj 26 i oduzme redni broj 35. Ako je predznak
pozitivan, postoji porezna dobit. Porezna dobit postoji
i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što
se računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za
redni broj 26 i poveća za redni broj 35
37. Preneseni gubitak prema članku 17. stavak 3. Zakona –
svota za koju se smanjuje ili povećava redni broj 36
38. Porezna osnovica dobije se tako da se redni broj 36
smanji za redni broj 37, a rezultat ima pozitivan
predznak
39. Ovaj redni broj može imati pozitivan predznak – porezna
dobit ili negativan predznak – porezni gubitak. Na tom
rednom broju iskazuje se podatak ako postoji porezni
gubitak te ako je preneseni gubitak na rednom broju 40
veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja
40. Preneseni gubitak prema članku 17. stavak 3. Zakona
41. Porezni gubitak za prijenos postoji ako redni broj 39
ima negativan predznak te ako ima pozitivan predznak,
ali je manji od rednog broja 40
42. Porezna osnovica – iskazuje se podatak s rednog broja 38
43. Porezna stopa 20% iz članka 28. Zakona
44. Porezna obveza dobije se kada se redni broj 42 pomnoži
sa stopom na rednom broju 43

(NN 156/08)
45. Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na područjima posebne državne skrbi. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos za koji se smanjuje porezna obveza poreznim obveznicima s područja posebne državne skrbi prema članku 42. ovoga Pravilnika. Iznos na ovome rednom broju kao i iznosi na pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44. Navedeni iznosi za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim poljoprivrede i ribarstva prema posebnim propisima iz članka 42. ovoga Pravilnika, utvrđuju se sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.

45.1. Područje prve skupine. Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine prema članku 42. ovoga Pravilnika. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području prve skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primijeni propisana stopa od 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva:

– ne plaćaju porez na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2014. – 2016. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– od 2017. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit.

45.2. Područje druge skupine. Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine prema članku 42. ovoga Pravilnika. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području druge skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva:

– plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– od 2014. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit.

45.3. Područje treće skupine. Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine prema članku 42. ovoga Pravilnika. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području treće skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva:

– plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– plaćaju 85% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 17%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 3% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– od 2014. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit.

46. Oslobođenja za porezne obveznike na području Grada Vukovara. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza poreznim obveznicima s područja Grada Vukovara prema članku 42. ovoga Pravilnika. Iznos na ovome rednom broju ne može biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području Grada Vukovara i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada Vukovara primijeni propisana stopa poreza na dobit od 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva:

– ne plaćaju porez na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada Vukovara primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada Vukovara primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2014. – 2016. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada Vukovara primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– od 2017. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit.

Iznos olakšice na ovom rednom broju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim poljoprivrede i ribarstva prema posebnim propisima iz članka 42. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.

47. Olakšice za porezne obveznike na brdsko-planinskim područjima. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza poreznim obveznicima na brdsko-planinskim područjima prema članku 42. ovoga Pravilnika. Iznos na ovome rednom broju ne može biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdsko-planinskim područjima i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na brdsko-planinskim područjima primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdsko-planinskim područjima, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva:

– plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na brdsko-planinskim područjima primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj,

– od 2011. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit.

Iznos olakšice na ovom rednom broju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdsko-planinskim područjima, osim poljoprivrede i ribarstva prema posebnim propisima iz članka 42. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.

48. Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama. Na ovaj redni broj upisuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza za porezne obveznike korisnike slobodnih zona prema članku 43. ovoga Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

48.1. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga Pravilnika. Na ovom rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu posebnog Zakona iz članka 43. ovoga Pravilnika, a koji plaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II razine u kojoj se zona nalazi prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku – NKPJ. Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – sjeverozapadna Hrvatska (HR 01):

– plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2008. do 2010. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 10%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– od 2014. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na dobit.

Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (HR 02) i jadranska Hrvatska (HR 03):

– plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2008. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 10%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– od 2017. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na dobit.

Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema posebnim propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.

48.2. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuju podatak o iznosu olakšice korisnici slobodnih zona koji su do stupanja na snagu posebnog Zakona iz članka 43. ovoga Pravilnika, uložili u gradnju ili sudjelovali u izgradnji objekata ulaganjem više od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganja propisane kartom regionalnih potpora i ostvaruju pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje, propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016. godine prema posebnim propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.

48.3. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona na području Grada Vukovara koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu posebnog Zakona iz članka 43. ovoga Pravilnika, te koji:

– plaćaju porez na dobit u visini 0% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2008. do 2010. godine odnosno ne plaćaju porez na dobit. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– plaćaju porez na dobit u visini 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj,

– od 2017. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na dobit.

Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema posebnim propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.

49. Ukupno poticaji ulaganja prema članku 26. Zakona. Na
ovome rednom broju iskazuje se iznos za koji se
umanjuje porezna obveza poreza na dobit s naslova
poticanja ulaganja. Dobiveni iznosi na pojedinim rednim
brojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane
na rednom broju 44
49.1. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica se naslova
smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja
ulaganja u iznosu najmanje 4 milijuna kuna, koji
plaćaju porez na dobit po stopi 10%, prema članku 26.
stavak 1. Zakona. Iznos olakšice izračunava se tako da
se na ostvarenu dobit primijeni stopa 10% i dobiveni
iznos upisuje se na ovaj redni broj
49.2. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica s naslova
smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja
ulaganja u iznosu najmanje 10 milijuna kuna koji
plaćaju porez na dobit po stopi 7%, prema članku 26.
stavak 2. Zakona. Iznos olakšice izračunava se tako da
se na ostvarenu dobit primijeni stopa 13% i dobiveni
iznos upisuje se na ovaj redni broj
49.3. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica s naslova
smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja
ulaganja u iznosu najmanje 20 milijuna kuna, koji
plaćaju porez na dobit po stopi 3%, prema članku 26.
stavak 3. Zakona. Iznos olakšice izračunava se tako da
se na ostvarenu dobit primijeni stopa 17% i dobiveni
iznos upisuje se na ovaj redni broj
49.4. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica s naslova
smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja
ulaganja u iznosu najmanje 60 milijuna kuna, koji
plaćaju porez na dobit po stopi 0%, prema članku 26.
stavak 4. Zakona. Iznos olakšice izračunava se tako da
se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na
navedenome području primijeni propisana stopa 20% i
dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj
49.5. Olakšice trgovačkih društava koja su registrirana i
obavljaju brodarsku djelatnost prema članku 26. stavak
10. Zakona. Na dobit ostvarenu od obavljanja
djelatnosti u međunarodnoj plovidbi ne plaćaju porez na
dobit. Iznos olakšice izračunava se tako da se na
ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti u
međunarodnoj plovidbi primijeni propisana stopa 20% i
dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj

(NN 156/08)
50. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos poticaja ulaganja prema Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06). Na ovom rednom broju iznos upisuju nositelji poticajnih mjera prema navedenom Zakonu i korisnici slobodnih zona koji vrše početno ulaganje sukladno posebnim propisima iz članka 43. stavka 5. ovoga Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.

50.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju ulaganja u visini protuvrijednosti kuna do 1,5 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 10% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

50.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 13% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

50.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 17% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

50.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.

51. Oslobođenje poreznih obveznika koji obavljaju
isključivo istraživačko-razvojnu djelatnost i ne
plaćaju porezna dobit prema članku 25. Zakona. Iznos
olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od
obavljanja djelatnosti primijeni propisana stopa 20% i
dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj. Dobiveni
iznos ne može biti veći od porezne obveze iskazane na
rednom broju 44
52. Ukupna svota olakšica i oslobođenja. Na ovome rednom
broju iskazuje se zbroj rednih brojeva 45, 46, 47, 48,
49, 50, i 51, za koji se smanjuje porezna obveza
53. Porezna obveza utvrđuje se tako da se od rednog broja
44 oduzme redni broj 52.
54. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu prema članku
30. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan
i u članku 52. ovoga Pravilnika
55. Porezna obveza za uplatu utvrđuje se tako da se od
rednog broja 53 oduzme redni broj 54. Ako je redni broj
54 veći od rednog broja 53. tada se upisuje 0,00.
56. Uplaćeni predujmovi
57. Razlika za uplatu dobije se kada se od rednog broja 55
oduzme redni broj 56
58. Razlika za povrat dobije se kada se od rednog broja 56
oduzme redni broj 55
59. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje utvrđuju se
tako da se porezna obveza iskazana na rednom broju 53
podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom
razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit.

1.3. Utvrđivanje i plaćanje predujmova

 

Članak 48.

(1) Mjesečni predujam poreza na dobit utvrđuje se razmjerno visini porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu.

(2) Porezna uprava može na temelju zahtjeva poreznog obveznika i/ili obavljenog nadzora i/ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje obvezuje poreznog obveznika od dana konačnosti do podnošenja nove porezne prijave.

(3) Porezna uprava može rješenjem utvrditi za pojedine mjesece poreznog razdoblja različitu visinu predujma poreznim obveznicima koji obavljaju djelatnost sa sezonskim obilježjem. Rješenjem Porezne uprave o različitim visinama mjesečnih predujmova mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih predujmova odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati predujmova tijekom poreznog razdoblja.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka fizičke osobe iz članka 2. stavci 3. i 4. Zakona, koje podnesu zahtjev da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit, predujam poreza na dobit u prvoj godini plaćaju u visini predujma poreza na dohodak utvrđenog na temelju porezne prijave za godinu u kojoj je zahtjev podnesen.

(5) Porezni obveznik može zatražiti izmjenu visine predujma pisanim zahtjevom upućenim nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu radi donošenja rješenja o novoj visini predujma. U zahtjevu treba navesti razloge za izmjenu visine predujma. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u tekućoj odnosno prema prethodnoj poslovnoj godini, porezni obveznik dostavlja temeljna financijska izvješća za proteklo i tekuće porezno razdoblje (Bilancu i Račun dobiti i gubitka). Porezna će uprava na temelju uvida u financijska izvješća, odnosno na temelju inspekcijskog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili odbaciti zahtjev poreznog obveznika. Ako se radi o padu poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava, ratna razaranja, terorističke akcije, uništenje imovine poreznog obveznika nakon provalne krađe ili sl.), Porezna uprava može riješiti zahtjev poreznog obveznika na osnovi zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak utvrđivanja visine štete, odnosno istražni postupak.

(NN 156/08)

(6) Porezni obveznici koji su oslobođeni plaćanja poreza na dobit sukladno posebnim propisima iz članaka 42. – 43.a ovoga Pravilnika, nisu dužni plaćati predujmove poreza na dobit u poreznom razdoblju za koje ostvaruju pravo na oslobođenje plaćanja poreza na dobit.

(7) Porezni obveznik u stečaju ne plaća predujmove poreza na dobit.

(8) Ako je pravni prednik po bilanci pripajanja, spajanja ili podjele iskazao obvezu poreza na dobit, pravni sljednik tu obvezu plaća u roku iz članka 32. stavak 2. Zakona. Visina predujma utvrđuje se od dana pripajanja, spajanja ili podjele do kraja poreznog razdoblja za pravnog sljednika.

(9) Porezni obveznik koji prema članku 34. stavak 3. Zakona nije dužan plaćati predujmove, može ih plaćati prema vlastitoj odluci.

VIII. POREZ PO ODBITKU

 

1. Predmet oporezivanja porezom po odbitku

 

Članak 49.

(1) U naknade prema članku 31. Zakona, za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva, spadaju i naknade za ustupanje prava na uporabu intelektualnog vlasništva koje obuhvaćaju zaštitu prava na reprodukciju književnih, umjetničkih i znanstvenih djela, kinematografskih djela, patenata, zatim prava na uporabu imena proizvoda i zaštitnih znakova, dizajna ili modela, planova, nacrta, tajnih formula ili postupaka, prava na uporabu industrijskog, komercijalnog ili znanstvenog iskustva, prava na patent, licenciju, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodnu formulu, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo, koja su prava zaštićena pravnim propisima i običajima kojima se regulira njihovo stjecanje i uporaba. Ako naknada podliježe obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost, porez po odbitku plaća se na osnovicu bez poreza na dodanu vrijednost.

(2) Usluga istraživanja tržišta iz članka 31. stavak 6. Zakona podrazumijeva način prikupljanja tržišnih informacija, određivanje obilježja tržišta, mjerenje potencijala tržišta, analizu udjela u tržištu, analizu prodaje, istraživanje trendova poslovanja, kratkoročna i dugoročna predviđanja, ispitivanje ponuda konkurencije, istraživanje cijena, testiranje novih i postojećih proizvoda na tržištu. U usluge istraživanja tržišta ne spadaju usluge promidžbe i reklame.

(3) Porez po odbitku ne plaća se na kamate plaćene za financijski najam dobara.

(4) Uslugama poslovnog savjetovanja iz članka 31. stavak 6. Zakona smatra se svaki oblik poslovnog savjeta ili konzultacije.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ne smatra se uslugama poslovnog savjetovanja održavanje tečajeva, seminara, radionica i sličnih metoda poučavanja, zatim usluge inženjera, arhitekata i slične usluge koje za rezultat imaju pisane podloge o postupanju (idejni i izvedbeni projekti, nacrti, upute i druge isprave o postupanju). Nadalje, ne smatraju se uslugama poslovnog savjetovanja usluge koje se zaračunavaju kao usluge posredovanja i zastupanja u nekom poslu, usluge koje se oporezuju prema članku 14. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak te usluge korištenja raznih baza podataka.

(7) Ako se obveza za kamate iz članka 31. stavak 4. Zakona podmiruje bez stvarnog plaćanja, kamate se smatraju plaćenima i podliježu plaćanju poreza po odbitku.

(8) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se u slučajevima kada s državom u kojoj inozemni primatelj naknade ima sjedište nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(9) Porezni obveznik iz članka 31. stavak 2. Zakona, dužan je mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i plaćenom porezu, kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istovremeno s predajom porezne prijave poreza na dobit.

2. Obveznik poreza po odbitku

 

Članak 50.

(1) Poreznim obveznikom u smislu članka 31. Zakona smatra se svaki tuzemni isplatitelj koji plaća naknade inozemnim osobama, poduzetnicima koje nisu fizičke osobe.

(2) Ako inozemna osoba kojoj pripada pravo na naknade iz članka 31. Zakona ima u tuzemstvu registriranu poslovnu jedinicu, a naknada se kao prihod pripisuje tuzemnoj poslovnoj jedinici, ne plaća se porez po odbitku.

(3) Ako tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika plaća poduzetniku osnivaču u inozemstvo naknade iz članka 31. Zakona, plaća se porez po odbitku. Po