2727
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o rodiljnim i roditeljskim
potporama, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 9. srpnja 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/88
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 15. srpnja 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom radi zaštite materinstva, njege
novorođenog djeteta i njegova podizanja te usklađenja obiteljskog i poslovnog
života propisuje se pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o
djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i
financiranja te tijela nadležna za provedbu ovoga Zakona.
Članak
2.
(1) Vremenske potpore prema ovom Zakonu su
dopusti, poštede od rada i propisano vrijeme za brigu o djetetu.
(2) Novčane potpore prema ovom Zakonu su naknada plaće, novčana naknada,
novčana pomoć i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete.
(3) Potpore iz stavka 1. i 2. ovoga članka ostvaruje majka i otac djeteta ili
druga osoba koja se brine o djetetu prema ovom Zakonu i propisima o obiteljskim
odnosima do navršene osme godine života djeteta, a iznimno i duže prema
uvjetima iz ovoga Zakona.
Članak
3.
(1) Ministarstvo nadležno za obitelj nadzire
provedbu ovoga Zakona.
(2) Za provedbu prava propisanih ovim Zakonom nadležan je Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) ako za pojedina prava prema
ovom Zakonu nije utvrđeno drugo nadležno tijelo.
Članak
4.
(1) Novčane potpore ostvarene prema ovom
Zakonu ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja (kredita, pologa i slično),
osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog centra za socijalnu skrb radi
koristi djeteta za koje su ostvarene.
(2) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu iznositi manje od 50%
proračunske osnovice utvrđene zakonom o izvršavanju državnog proračuna (u
daljnjem tekstu: proračunska osnovica).
Članak
5.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se pod
jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, kao i na
roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje se ne
nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.
Članak
6.
Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju
značenja:
1. »zapošljavanje« je rad fizičke osobe koji ona obavlja za plaću po osnovi
ugovora o radu ili drugog akta zaključenim s poslodavcem kojim se uređuje radni
odnos ili rad fizičke osobe koja je izabrana ili imenovana na stalnu dužnost u
određenom tijelu državne vlasti, odnosno jedinici lokalne i područne
(regionalne) samouprave ako za taj rad prima plaću ili rad fizičke osobe koja
je član uprave trgovačkog društva ako po toj osnovi ostvaruje primitak (plaću)
ili rad fizičke osobe koja je prema propisima o radu sklopila ugovor o
volonterskom radu s poslodavcem, bez zasnivanja radnog odnosa nakon završenog
obrazovanja radi stručnog osposobljavanja,
2. »samozapošljavanje« je rad fizičke osobe kojim ona samostalno obavlja
gospodarsku djelatnost, odnosno profesionalnu djelatnost kao svoje jedino ili
glavno zanimanje, s namjerom ostvarivanja, po osnovi te djelatnosti, primitka
podložnog plaćanju poreza na dohodak ili prihoda podložnog plaćanju poreza na
dobit, u skladu s poreznim propisima,
3. »drugi dohodak« je primitak fizičke osobe koji se utvrđuje u skladu s
propisima o oporezivanju dohotka,
4. »staž osiguranja« je staž koji je fizička osoba ostvarila na temelju svog
nesamostalnog ili samostalnog rada te na temelju naknade plaće nakon prestanka
toga rada ostvarene prema propisima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,
5. »staž obveznoga zdravstvenog osiguranja« je vremensko razdoblje u kojem je
fizička osoba imala utvrđen status zdravstveno osigurane osobe od strane Zavoda
ako međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije određeno,
6. »mjesec« je jedinična vremenska vrijednost od 30 kalendarskih dana koja služi
za izračun trajanja prava propisanih ovim Zakonom,
7. »kućanstvo« je zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda
svih članova obitelji korisnika prava iz ovoga Zakona,
8. »puno radno vrijeme« u smislu ovoga Zakona je rad od 40 sati tjedno,
9. »rad s polovicom punoga radnog vremena« u smislu ovoga Zakona je rad s
polovicom radnog vremena iz točke 8. ovoga članka.
II. KORISNIK RODILJNIH I RODITELJSKIH
POTPORA
Članak
7.
(1) Korisnik rodiljnih i roditeljskih
potpora (u daljnjem tekstu: korisnik) prema ovom Zakonu je djetetov roditelj
koji:
1. na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status
osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (u daljnjem
tekstu: zaposleni roditelj), što obuhvaća:
– osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj,
– osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj
zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno
osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno
osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno međunarodnim
ugovorom o socijalnom osiguranju;
2. na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika iz obveznoga
zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (u daljnjem tekstu: samozaposleni
roditelj), što obuhvaća:
– osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost
obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti,
– osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu
djelatnost te
– osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i
šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak
ili poreza na dobit, a nisu osigurane po osnovi rada,
– službenike vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica
koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada;
3. ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o
doprinosima za obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status
osiguranika iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: roditelj
koji ostvaruje drugi dohodak);
4. je poljoprivrednik koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost
poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik,
posjednik ili zakupac te ako je s te osnove stekao status osiguranika iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja, a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza
na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada;
5. prema propisima o zapošljavanju ima priznat status nezaposlene osobe ako
ovim Zakonom nije drugačije propisano (u daljnjem tekstu: nezaposleni
roditelj);
6. je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili
korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad
prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske ili osoba koja se
prema propisima iz socijalne skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema
drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je polaznik redovitog školovanja
ili sveučilišnog ili stručnog studija ili korisnik koji nema uvjete za
ostvarenje statusa korisnika iz točke 1. do 5. ovoga stavka, a ima priznat
status zdravstveno osigurane osobe iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (u
daljnjem tekstu: roditelj izvan sustava rada).
(2) Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga članka zaposlenim roditeljem smatraju
se i:
– osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima
državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
ako za taj rad primaju plaću i ako po toj osnovi imaju priznat status
osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,
– članovi uprave trgovačkih društava ako po toj osnovi imaju priznat status
osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,
– osobe koje su prema propisima o radu sklopile ugovor o volonterskom radu,
koje se bez zasnivanja radnog odnosa nakon završenog obrazovanja stručno
osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa ako po toj osnovi imaju priznat
status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.
(3) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora iz ovoga Zakona je i osoba koja
je prema propisima o obiteljskim odnosima stekla status posvojitelja koji ima
utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju ako ovim
Zakonom nije drugačije propisano.
(4) Korisnik prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona je i
osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje
i odgoj (skrbnik).
(5) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema odredbama ovoga Zakona je i
stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koji ima priznat
status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Članak
8.
Državljani država članica Europskoga
ekonomskog prostora u pravima i dužnostima propisanim ovim Zakonom izjednačeni
su s hrvatskim državljanima.
III. PRAVA KORISNIKA NA RODILJNE I
RODITELJSKE POTPORE
Članak
9.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 1.
i 2. i stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na:
1. rodiljni dopust,
2. roditeljski dopust,
3. rad s polovicom punoga radnog vremena,
4. rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta,
5. stanku za dojenje djeteta,
6. dopust trudnice ili majke koja doji dijete,
7. dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim
smetnjama u razvoju,
8. mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.
(2) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona ima pravo
na:
1. rodiljnu poštedu od rada,
2. roditeljsku poštedu od rada.
(3) Korisnicima iz članka 7. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4. i 5. i stavka 2.
ovoga Zakona za vrijeme korištenja propisanih prava, ovisno o njihovom
radnopravnom statusu, pripada pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu prema
odredbama ovoga Zakona.
(4) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona po rođenju djeteta
ima pravo na novčanu pomoć radi rodiljne ili roditeljske brige o djetetu prema
odredbama ovoga Zakona.
(5) Korisnik iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona osnovom pravomoćnog rješenja o
posvojenju po propisima o obiteljskim odnosima ima pravo, zavisno od njegova
radnopravnog statusa, na posvojiteljski dopust ili posvojiteljsku poštedu od
rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu te, za vrijeme korištenja jednog od tih
prava, pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu ili novčanu pomoć prema
odredbama ovoga Zakona.
(6) Korisnici iz članka 7. ovoga Zakona, osim novčanih potpora iz stavka 3., 4.
i 5. ovoga članka, pod uvjetima iz ovoga Zakona, imaju pravo i na jednokratnu
novčanu potporu za novorođeno dijete.
Članak
10.
(1) Prava iz članka 9. ovoga Zakona
korisnici ostvaruju na način, u opsegu i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i
propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije
propisano.
(2) Korisnik koji nije iskoristio prava prema ovom Zakonu ne može potraživati
novčanu naknadu za neiskorišteno pravo.
Članak 11.
Prava iz članka 9. ovoga Zakona ne mogu istodobno koristiti oba roditelja, osim
ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
IV. PRAVA ZAPOSLENIH RODITELJA I
SAMOZAPOSLENIH RODITELJA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE
1. Rodiljni dopust
Članak
12.
(1) Zaposlena majka ili samozaposlena majka
za vrijeme trudnoće, poroda i njege novorođenog djeteta, ima pravo na rodiljni
dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta ako ovim Zakonom nije drugačije
propisano.
(2) Zaposlena majka ili samozaposlena majka obvezno koristi rodiljni dopust 28
dana prije dana očekivanog poroda i koristi ga u neprekidnom trajanju do 42.
dana poslije poroda (u daljnjem tekstu: obvezni rodiljni dopust).
(3) Dan očekivanoga poroda utvrđuje izabrani doktor opće/obiteljske medicine na
prijedlog izabranog doktora ginekologa iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
(4) Zaposlena majka ili samozaposlena majka može početi koristiti rodiljni dopust
iz stavka 1. ovoga članka i 45 dana prije dana očekivanog poroda, prema nalazu
i ocjeni izabranog doktora ginekologa iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Nakon proteka obveznoga rodiljnog dopusta iz stavka 2. ovoga članka, ako se
roditelji tako sporazumiju, pravo na rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci
života djeteta može koristiti djetetov otac.
(6) Ako je dijete prerano rođeno, rodiljni dopust iz stavka 1. ovoga članka
produžuje se za onoliko vremena za koliko je dijete prerano rođeno.
2. Roditeljski dopust
Članak
13.
(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni
roditelj, nakon proteka rodiljnog dopusta iz članka 12. ovoga Zakona, ima pravo
na roditeljski dopust.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski
dopust do osme godine života djeteta na način i u trajanju propisanom člankom
14. ovoga Zakona.
(3) Pravo na roditeljski dopust osobno je pravo oba zaposlena roditelja ili
samozaposlena roditelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu, ako ovim
Zakonom nije drugačije propisano.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, pravo na roditeljski dopust može
koristiti samo jedan od roditelja, ako se o tome pisano izjasne oba roditelja.
Članak
14.
(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni
roditelj po isteku rodiljnog dopusta iz članka 12. ovoga Zakona ima pravo na
roditeljski dopust u trajanju od 6 ili 30 mjeseci, ovisno o broju rođene djece
i načinu njegova korištenja.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski
dopust u trajanju od:
– 6 mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete,
– 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
(3) Pravo na roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u pravilu koriste oba
roditelja iz stavka 1. ovoga članka, u jednakom trajanju od 3 ili 15 mjeseci, a
mogu ga koristiti pojedinačno, obostrano istodobno ili naizmjenično, sukladno
osobnom dogovoru i pod uvjetom da pravo na roditeljski dopust prema članku 13.
stavku 4. ovoga Zakona ne koristi samo jedan od roditelja.
(4) Ako djetetov otac koristi pravo na roditeljski dopust u trajanju od
najmanje tri mjeseca, roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka produžuje se
za dva mjeseca.
(5) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski
dopust iz stavka 2. ovoga članka u cijelosti ili u njegovim dijelovima.
(6) Za slučaj da zaposleni ili samozaposleni roditelj roditeljski dopust iz
stavka 2. ovoga članka koristi u dijelovima može ga koristiti najviše dva puta
godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 30 dana.
(7) U broj rođene djece iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se i mrtvorođena
djeca te umrla djeca majke i posvojena djeca.
3. Rad s polovicom punoga radnog vremena
Članak
15.
(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni
roditelj može pravo na rodiljni dopust iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona i
roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona koristiti i kao pravo
na rad s polovicom punoga radnog vremena, prema odredbama iz ovoga Zakona.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, nakon isteka obveznoga
rodiljnog dopusta iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona, ima pravo koristiti
preostali dio rodiljnog dopusta iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona i kao
pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena.
(3) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo nakon navršenih 6
mjeseci života djeteta koristiti rad s polovicom punoga radnog vremena iz
stavka 2. ovoga članka u onolikom trajanju koliko je to pravo koristio do 6.
mjeseca života djeteta, a najduže do 9. mjeseca života djeteta.
(4) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, po iskorištenju prava na
rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punoga
radnog vremena iz stavka 2. i 3. ovoga članka, može pravo na roditeljski dopust
iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona koristiti i kao pravo na rad s polovicom
punoga radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenoga roditeljskog
dopusta.
4. Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta
Članak
16.
(1) Po iskorištenju roditeljskog dopusta iz
članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu
iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona jedan od zaposlenih roditelja ili
samozaposlenih roditelja ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do
navršene 3. godine djetetova života, ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni
izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnoga liječničkog
povjerenstva Zavoda, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i
njega.
(2) Ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za obitelj
pravilnikom će propisati uvjete i postupak stjecanja prava na rad u skraćenom
radnom vremenu, radi potrebne pojačane brige i njege djeteta do njegove
navršene 3. godine života.
5. Dopust za slučaj smrti djeteta
Članak
17.
Ako zaposlena majka ili samozaposlena majka
rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili
roditeljski dopust, korisnik tog dopusta ima pravo nastaviti njegovo korištenje
još 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je rođeno mrtvo dijete ili nastupila smrt
djeteta.
6. Korištenje prava na roditeljski dopust od jednog roditelja
Članak
18.
(1) Ako za vrijeme korištenja jednog od
prava propisanog ovim Zakonom jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih
roditelja umre ili ako je iz bilo kojega drugoga opravdanog razloga onemogućen koristiti
pripadajuće pravo, pravo korištenja pripadajućeg prava u cijelosti se prenosi
na drugog roditelja.
(2) Opravdani razlozi prema stavku 1. ovoga članka su:
– kad je jedan od roditelja lišen roditeljske skrbi, potpuno lišen poslovne
sposobnosti, djelomice lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb,
nestao, nepoznat, nepoznatog prebivališta ili boravka,
– ako su radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s jednim od
roditelja zabranjeni ili ograničeni ili je jednom od roditelja, prema propisima
o zaštiti od nasilja u obitelji, izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja
djetetu ili udaljenja iz stana, kuće ili nekoga drugoga stambenog prostora u
kojem dijete živi,
– ako je jedan od roditelja teško bolestan ili je ovisan o pomoći druge osobe
radi čega je spriječen u obavljanju roditeljske skrbi prema ocjeni nadležnoga
liječničkog povjerenstva Zavoda,
– kad je jedan od roditelja kao djelatna vojna osoba u vojnoj misiji izvan
Republike Hrvatske ili na izdržavanju kazne zatvora u trajanju dužem od jedne
godine neprekidno, a sve pod uvjetom da se je roditelj iz ovoga podstavka
svojom pisanom izjavom odrekao prava na korištenje roditeljskog dopusta u
korist drugog roditelja.
7. Stanka za dojenje djeteta i pravo na dopust trudnice i majke koja doji
dijete
7.1. Stanka za dojenje
Članak
19.
(1) Zaposlena majka i samozaposlena majka,
koja nakon korištenja rodiljnog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu
nastavi dojiti dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na stanku
za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno, neovisno od toga koristi li
zaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih ovim
Zakonom.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se koristiti jednokratno ili dva puta
u tijeku dana u trajanju od sat vremena.
(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka zaposlena majka ili samozaposlena majka
može koristiti do navršene 1. godine života djeteta.
(4) Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
(5) Zaposlena majka i samozaposlena majka za vrijeme korištenja prava iz stavka
1. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske
osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada
plaće.
7.2. Dopust zaposlene trudnice i majke koja doji dijete
Članak
20.
(1) Ako zaposlena trudnica ili majka koja
doji dijete radi na poslovima koji su štetni po njezino zdravlje i zdravlje
djeteta koje doji, a poslodavac nije osigurao raspoređivanje zaposlene trudnice
ili majke na druge odgovarajuće poslove, zaposlena trudnica ili majka koja doji
dijete ima pravo na trudnički ili dojenački dopust, uz naknadu plaće u visini
njezine pripadajuće plaće, a na teret poslodavca.
(2) Zaposlena trudnica ili majka koja doji dijete pravo na dopust iz stavka 1.
ovoga članka koristi od prvoga sljedećeg dana od dana kad je prema propisima o
radu i zaštiti na radu utvrđeno da poslodavac nije osigurao raspoređivanje
zaposlene trudnice ili majke koja doji dijete na druge odgovarajuće poslove do
dana stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova
života.
Članak
21.
Ministar nadležan za obitelj uz suglasnost
ministra nadležnog za rad pravilnikom će propisati uvjete i postupak
ostvarivanja prava zaposlene trudnice i zaposlene majke koja doji dijete iz
članka 19. i 20. ovoga Zakona.
8. Mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života
Članak
22.
(1) Nakon što je iskorišteno pravo na
rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom punoga radnog
vremena prema ovom Zakonu, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do
navršene 3. godine života djeteta.
(2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, prava i obveze
zaposlenog roditelja iz radnog odnosa miruju, a pravo na obvezno zdravstveno
osiguranje te pravo na mirovinsko osiguranje ostvaruje se prema propisima
kojima je uređeno to pravo.
(3) Poslodavac jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog
roditelja do treće godine djetetova života obvezno dostavlja Zavodu radi
evidencije.
9. Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim
smetnjama u razvoju
Članak
23.
(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni
roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili
mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon iskorištenog prava na
roditeljski dopust prema ovom Zakonu, ima pravo na dopust za njegu djeteta ili
pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života
na temelju nalaza i mišljenja nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda.
(2) Nakon prestanka korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka jedan od
zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u
razvoju ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu.
(3) Pod uvjetom iz stavka 1. ovoga članka, jedan od zaposlenih roditelja ili
samozaposlenih roditelja punoljetnog djeteta s težim smetnjama u razvoju ima
pravo raditi skraćeno radno vrijeme do završetka redovitog školovanja ili dok
ta potreba traje.
(4) Pravo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne može ostvariti zaposleni
roditelj ili samozaposleni roditelj koji prema propisima iz socijalne skrbi ima
priznat status roditelja njegovatelja.
(5) Roditelj koji koristi prava iz stavka 1. do 3. ovoga članka ima pravo na
naknadu plaće prema ovom Zakonu.
(6) Ministar nadležan za obitelj, uz suglasnost ministra nadležnog za
zdravstvo, pravilnikom će propisati uvjete i postupak za stjecanje prava iz
stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.
10. Naknada plaće zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja
Članak
24.
(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni
dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punoga radnog
vremena iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona zaposleni roditelj ili
samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu
plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koja se
isplaćuje na teret sredstava Zavoda.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava
na roditeljski dopust iz članka 13. ovoga Zakona, prava na rad s polovicom
punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona, ima pravo na
naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu
plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i koja ne može za puno radno
vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno, u trajanju od 6
mjeseci, počevši od prvoga dana korištenja prava.
(3) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava
iz stavka 2. ovoga članka u preostalom trajanju (po isteku 6 mjeseci njegova
korištenja) ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 50% proračunske osnovice
mjesečno.
(4) Za vrijeme korištenja prava iz članka 16. ovoga Zakona zaposleni roditelj
ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u visini od 50% proračunske
osnovice mjesečno.
(5) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta
za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće
utvrđenu prema ovom Zakonu, koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice
za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i koja ne može za
puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako
dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, zaposleni roditelj
ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti
djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće, koja za puno
radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa
stavkom 1. ovoga članka, a koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda.
(7) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u
razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8.
godine djetetova života iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona ima pravo za puno
radno vrijeme na naknadu plaće u iznosu od 65% proračunske osnovice mjesečno.
(8) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u
razvoju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu iz članka
23. stavka 2. i 3. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme
do punoga radnog vremena u visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći
polovicu punoga radnog vremena i plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom
vremenu.
(9) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet
staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno, za vrijeme
korištenja prava utvrđenih ovim Zakonom ima pravo na naknadu plaće koja iznosi
50% proračunske osnovice.
(10) Zaposlenom roditelju ili samozaposlenom roditelju naknada plaće utvrđena
ovim člankom ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice, neovisno radi
li ili volontira u punom ili nepunom radnom vremenu.
(11) Naknada plaće iz stavka 2., 3., 4., 5., 7. i 8. ovoga članka isplaćuje se
na teret sredstava državnog proračuna.
Članak
25.
Za vrijeme korištenja prava iz članka 12.,
14., 15., 16., 17., 19., 20. i 23. ovoga Zakona, zaposleni roditelj ili
samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na
plaćene doprinose prema posebnim propisima.
11. Ostvarivanje prava u većem opsegu
Članak 26.
Prava zaposlenog roditelja propisana ovim Zakonom, mogu se u većem opsegu
urediti kolektivnim ugovorom, sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem,
pravilnikom o radu i ugovorom o radu na teret sredstava poslodavca pod uvjetom
i na način utvrđen općim aktom poslodavca.
V. PRAVA RODITELJA KOJI OSTVARUJE DRUGI
DOHODAK, RODITELJA POLJOPRIVREDNIKA I NEZAPOSLENOG RODITELJA
Članak
27.
(1) Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak iz
članka 7. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, roditelj poljoprivrednik iz članka
7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona i nezaposleni roditelj iz članka 7. stavka
1. točke 5. ovoga Zakona, na način i pod uvjetima iz ovoga Zakona, počevši od
dana rođenja djeteta, ima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te
pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava.
(2) Nezaposleni roditelj iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti pravo na
rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada pod uvjetom da na dan rođenja djeteta
ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je hrvatski državljanin ili stranac s odobrenim stalnim boravkom u
Republici Hrvatskoj,
2. da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u
trajanju od najmanje 3 godine,
3. da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom
osiguranju,
4. da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije
godine prije rođenja djeteta ili da se u evidenciju nezaposlenih osoba
prijavio:
– u roku od 90 dana od dana završetka redovitog školovanja ili studija ili 30
dana od dana završnog ispita,
– u roku od 30 dana od dana prekida redovitog školovanja ili studija ili
– u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja
samostalne djelatnosti ili primanja novčane naknade zbog bolovanja, ako u
trenutku prestanka tih okolnosti ima najmanje 6 mjeseci neprekidnoga radnog
staža.
(3) Smatra se da nezaposleni roditelj ispunjava uvjet iz stavka 3. točke 4.
ovoga članka ako je do prestanka njegova vođenja u evidenciji nezaposlenih
osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje došlo:
– radi ostvarenog primitka prema propisima o porezu na dohodak, na koji se
obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima,
– radi korištenja prava iz ovoga Zakona.
(4) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka koji izgube status u obveznom
zdravstvenom osiguranju, a nisu u roku od 30 dana stekli novi status osigurane
osobe kod Zavoda, gube pravo na korištenje prava prema ovom Zakonu.
1. Rodiljna i roditeljska pošteda od rada
Članak
28.
(1) Rodiljnu poštedu od rada iz članka 27.
stavka 1. ovoga Zakona obvezno od rođenja djeteta do 42. dana od dana rođenja
djeteta koristi majka djeteta.
(2) Majka djeteta iz stavka 1. ovoga članka, rodiljnu poštedu od rada ima pravo
koristiti do navršenog 6. mjeseca života djeteta, u neprekinutom trajanju.
(3) Majka djeteta, korisnik prava na rodiljnu poštedu od rada, nakon isteka 42
dana iz stavka 1. ovoga članka može radi zaposlenja ili samozaposlenja
prekinuti korištenje prava na rodiljnu poštedu od rada, pri čemu otac djeteta,
koji je u istom radnopravnom statusu kao i majka djeteta, ima pravo na
korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava na rodiljnu poštedu od rada,
uz majčinu pisanu suglasnost.
Članak
29.
(1) Po isteku prava na rodiljnu poštedu od
rada korisnik iz članka 28. ovoga Zakona ima pravo na roditeljsku poštedu od
rada u trajanju od:
– 6 mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete,
– 30 mjeseci, za blizance, treće i svako sljedeće dijete.
(2) Korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka, može prekinuti korištenje tog
prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom
roditelju, koji je u istom radnopravnom statusu s korisnikom, da koristi
preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz
korisnikovu suglasnost.
(3) Korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka može radi zaposlenja ili
samozaposlenja prekinuti korištenje prava na roditeljsku poštedu od rada te
nastaviti njegovo korištenje, ako je proveo na radu najmanje 9 mjeseci
neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio
pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pod
uvjetima iz ovoga Zakona.
(4) Korisnik iz stavka 3. ovoga članka koji na radu nije proveo najmanje 9
mjeseci prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio
neiskorištene roditeljske poštede od rada iz razloga što mu je prestao radni
odnos ili je prestao obavljati djelatnost iz članka 6. točke 2. ovoga Zakona, a
na radu je proveo najmanje 3 mjeseca neprekidno, ima pravo nastaviti korištenje
preostalog dijela prava na roditeljsku poštedu od rada, kao nezaposleni roditelj
ako ispunjava uvjete za nezaposlenog roditelja iz članka 27. ovoga Zakona.
(5) Korisnik iz stavka 3. i 4. ovoga članka ima pravo koristiti preostali dio
neiskorištene roditeljske poštede od rada pod uvjetom da pravo na roditeljsku
poštedu od rada nije prenio na drugog roditelja u smislu stavka 2. ovoga
članka.
2. Ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava na
rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada
Članak
30.
(1) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1.
ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od
rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu 50% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Korisniku prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, za slučaj smrti
djeteta pripada pravo na isplatu novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka još
3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt djeteta.
(3) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja
prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, ima prava iz obveznoga
mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.
VI. PRAVO RODITELJA IZVAN SUSTAVA RADA
Članak
31.
(1) Majka izvan sustava rada iz članka 7.
stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i
roditeljske brige o novorođenom djetetu.
(2) Pod rodiljnom brigom o djetetu iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se
razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života djeteta, a pod
roditeljskom brigom razdoblje od 6. mjeseca do navršene 1. godine života
djeteta, za prvo i drugo rođeno dijete ili do navršene 3. godine života djeteta
kod rođenja blizanaca, trećeg i svakoga sljedećeg djeteta.
(3) Majka iz stavka 1. ovoga članka, nakon 42. dana od dana rođenja djeteta,
radi zaposlenja ili samozaposlenja, može prekinuti korištenje prava na rodiljnu
ili roditeljsku brigu o djetetu, pri čemu otac djeteta, koji je u istom
radnopravnom statusu kao i majka djeteta, ima pravo na korištenje preostalog
dijela neiskorištenog prava na rodiljnu brigu o djetetu, uz majčinu pisanu
suglasnost.
(4) Majka iz stavka 1. ovoga članka, nakon 42. dana od dana rođenja djeteta,
može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu
ili roditeljsku brigu o djetetu te započeti ili nastaviti koristiti preostali
dio roditeljske brige o djetetu do navršene 1. odnosno 3. godine života djeteta
ako je provela na radu najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem
namjerava započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava, kao zaposleni
roditelj ili samozaposleni roditelj pod uvjetima iz ovoga Zakona.
(5) Majka iz stavka 4. ovoga članka koja na radu nije provela najmanje 9
mjeseci prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio
neiskorištene roditeljske brige o djetetu iz razloga što joj je prestao radni
odnos ili je prestala obavljati djelatnost iz članka 6. točke 2. ovoga Zakona,
a na radu je provela najmanje 3 mjeseca neprekidno, ima pravo nastaviti
korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku brigu o djetetu, kao roditelj
izvan sustava rada ako i dalje ispunjava uvjete iz članka 32. ovoga Zakona.
(6) Majka iz stavka 4. i 5. ovoga članka ima pravo koristiti preostali dio
neiskorištene roditeljske brige o djetetu pod uvjetom da pravo na roditeljsku
brigu o djetetu nije prenijela na drugog roditelja u smislu stavka 3. ovoga
članka.
Članak
32.
(1) Majka izvan sustava rada može ostvariti
pravo s osnove rodilje i roditeljske brige o djetetu iz članka 31. stavka 1. i
2. ovoga Zakona pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće
uvjete:
– da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u
Republici Hrvatskoj,
– da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u
trajanju od najmanje 5 godina,
– da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Iznimno, majka izvan sustava rada, koja u tijeku korištenja prava na
novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu završi
redovito školovanje ili pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija ili joj
obveze redovitog školovanja ili pohađanje sveučilišnog i stručnog studija
miruju ili prekine redovito školovanje, pohađanje sveučilišnog ili stručnog
studija, zadržava pravo korištenja priznatog prava do roka propisanog za
njegovo korištenje, ako se u roku od 30 dana od dana prekida ili završetka
redovitog školovanja ili pohađanja sveučilišnog studija prijavila u evidenciju
nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
(3) Majka iz stavka 1. ovoga članka koja izgubi status u obveznom zdravstvenom
osiguranju, a nije u roku od 30 dana stekla novi status osigurane osobe kod
Zavoda, gubi pravo na korištenje prava iz stavka 1. ovoga članka.
Članak
33.
(1) Novčana pomoć iz članka 31. stavka 1.
ovoga Zakona iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Majka izvan sustava rada pravo na novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka
može ostvariti počevši od dana rođenja djeteta.
(3) Majka izvan sustava rada, za slučaj smrti djeteta, ostvaruje pravo na
novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka još tri mjeseca od mjeseca u kojem je nastupila
smrt djeteta.
VII. PRAVA POSVOJITELJA DJETETA
Članak
34.
(1) Posvojitelj, pod uvjetom da je
zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo
na pripadajuće vremenske dopuste ili poštede od rada te pravo na naknadu plaće
ili drugi oblik novčane naknade prema odredbama iz ove glave, ako ovim Zakonom
nije drugačije propisano.
(2) Opseg prava posvojitelja iz stavka 1. ovoga članka ovisi o radnopravnom
statusu korisnika prava i životnoj dobi posvojenika.
(3) Prava s osnova posvojenja koristi samo jedan od posvojitelja djeteta,
neovisno o broju posvojene djece.
(4) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme korištenja prava prema ovom
Zakonu imaju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene
doprinose prema posebnim propisima.
1. Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja
1.1. Posvojiteljski dopust
Članak
35.
(1) Zaposleni posvojitelj i samozaposleni
posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja djeteta nije roditelj
djeteta, ima pravo na posvojiteljski dopust u trajanju propisanom ovim Zakonom.
(2) Pravo na posvojiteljski dopust zaposleni posvojitelj ili samozaposleni
posvojitelj stječe s danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju.
Članak
36.
(1) Zaposleni posvojitelj ili samozaposleni
posvojitelj, ostvaruje posvojiteljski dopust u trajanju od:
a) 6 mjeseci, za posvojenika mlađeg od 3 godine,
b) 5 mjeseci, za posvojenika u životnoj dobi od 3. do navršene 5. godine života
djeteta,
c) 4 mjeseca, za posvojenika u životnoj dobi od 5. do navršene 18. godine
života djeteta.
(2) Za slučaj posvojenja blizanaca ili djeteta koje posvojenjem postaje treće
ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog posvojitelja ili samozaposlenog
posvojitelja, ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljski dopust iz stavka
1. ovoga članka produžuje se za 60 dana.
(3) Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta iz stavka 1. i 2. ovoga članka
zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove
3. godine života ima pravo na roditeljski dopust i sva druga prava zaposlenog
roditelja i samozaposlenog roditelja pod uvjetima i u trajanju propisanom ovim
Zakonom.
(4) Za slučaj posvojenja djeteta u dobi iznad 3 godine pripadajuće pravo na
roditeljski dopust do navršene 8. godine života posvojenika skraćuje se za 30
dana po svakoj navršenoj godini života posvojenika iznad te dobi.
(5) Posvojiteljski dopust iz stavka 1. ovoga članka korisnik može koristiti u
neprekinutom trajanju ili na način propisan za korištenje rodiljnog dopusta,
odnosno roditeljskog dopusta iz članka 12., 14. i 15. ovoga Zakona.
1.2. Naknada plaće za vrijeme korištenja prava na posvojiteljski dopust
Članak
37.
Za vrijeme korištenja posvojiteljskog
dopusta iz članka 36. ovoga Zakona korisnik iz članka 35. ovoga Zakona ima
pravo na naknadu plaće pod uvjetima i u visini propisanoj za zaposlene
roditelje i samozaposlene roditelje, korisnike rodiljnog, odnosno roditeljskog
dopusta, odnosno drugih prava propisanih za zaposlene ili samozaposlene
roditelje u skladu sa člankom 24. ovoga Zakona.
2. Prava drugih posvojitelja
Članak
38.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 3. ovoga
Zakona koji je prema ovom Zakonu roditelj koji ostvaruje drugi dohodak ili je
poljoprivrednik ili nezaposlena osoba ili osoba izvan sustava rada, koja je
prema propisima o obiteljskim odnosima postala posvojitelj djeteta, pod
uvjetima iz ovoga Zakona ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili pravo
na posvojiteljsku brigu o djetetu u trajanju propisanom ovim Zakonom.
(2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka korisnik ima pravo na
novčanu naknadu ili novčanu pomoć u iznosu od 50% proračunske osnovice
mjesečno.
2.1. Posvojiteljska pošteda od rada i posvojiteljska briga o djetetu
Članak
39.
(1) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga
Zakona, koji je prema ovom Zakonu ostvaruje drugi dohodak ili je
poljoprivrednik ili nezaposlena osoba i koji je pravomoćnim rješenjem o
posvojenju postao posvojitelj (u daljnjem tekstu: posvojitelj), pod uvjetom da
supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako ispunjava uvjete za
stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada iz članka 27. ovoga
Zakona, ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada.
(2) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, koji je prema ovom Zakonu
osoba izvan sustava rada i koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala
posvojitelj (u daljnjem tekstu: posvojitelj izvan sustava rada), pod uvjetom da
supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako ispunjava uvjete za
stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu iz članka 32. ovoga
Zakona, ima pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu.
(3) Posvojitelj iz stavka 1. ovoga članka ili posvojitelj izvan sustava rada iz
stavka 2. ovoga članka ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili
posvojiteljsku brigu o djetetu u trajanju od:
– 12 mjeseci, za posvojenika u dobi do 3 godine,
– 9 mjeseci, za posvojenika u dobi od 3. do navršene 5. godine života djeteta,
– 6 mjeseci, za posvojenika u dobi od 5. do navršene 8. godine života djeteta,
– 4 mjeseca, za posvojenika u dobi od 8. do navršene 18. godine života djeteta.
(4) Za slučaj posvojenja blizanaca ili djeteta koje posvojenjem postaje treće
ili svako sljedeće dijete u obitelji posvojitelja ili posvojitelja izvan
sustava rada, ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljska pošteda od rada
ili posvojiteljska briga o djetetu iz stavka 3. ovoga članka produžuje se za 60
dana.
(5) Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada može, radi zaposlenja ili
samozaposlenja, prekinuti korištenje prava iz stavka 3. i 4. ovoga članka ili
to pravo prenijeti na bračnog druga koji je posvojenjem postao roditelj
posvojenog djeteta, uz njegovu pisanu suglasnost i pod uvjetom da ima isti
radnopravni status osobe iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka koji prenosi
pravo.
(6) Korisnik iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, koji je radi zaposlenja
ili samozaposlenja prekinuo korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada
ili posvojiteljsku brigu o djetetu, može nastaviti njegovo korištenje kao
zaposleni ili samozaposleni posvojitelj ako je proveo na radu najmanje 9
mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali
dio neiskorištenog prava i pod uvjetom da pravo korištenja posvojiteljske
poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu nije prenio na drugog
roditelja prema stavku 5. ovoga članka.
(7) Korisnik iz stavka 1. ovoga članka ili stavka 2. ovoga članka, koji na radu
nije proveo najmanje 9 mjeseci prije mjeseca u kojem namjerava započeti
koristiti preostali dio neiskorištene posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske
brige o djetetu iz razloga što mu je prestao radni odnos ili je prestao
obavljati djelatnost iz članka 6. točke 2. ovoga Zakona, a na radu je proveo
najmanje 3 mjeseca neprekidno, ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela
prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu, kao
nezaposleni roditelj ako ispunjava uvjete za nezaposlenog roditelja iz članka
27. ovoga Zakona.
2.2. Pravo na novčanu naknadu
Članak
40.
(1) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga
Zakona, za vrijeme korištenja prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili prava
na posvojiteljsku brigu o djetetu ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 50%
proračunske osnovice mjesečno.
(2) Korisnik iz članka 39. stavka 6. ovoga Zakona za vrijeme korištenja preostalog
dijela neiskorištenog prava iz članka 39. stavka 3. i 4. ovoga Zakona ostvaruje
pravo na naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
VIII. JEDNOKRATNA NOVČANA POTPORA ZA
NOVOROĐENO DIJETE
Članak 41.
Korisnik iz članka 7. ovoga Zakona ima pravo na jednokratnu novčanu potporu za
novorođeno dijete pod uvjetom i u iznosu propisanom ovim Zakonom.
Članak
42.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 1.
do 5. i stavka 2. ovoga Zakona može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu
potporu iz članka 41. ovoga Zakona pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta
ispunjava sljedeće uvjete:
– da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u
Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mjeseci,
– da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona može ostvariti pravo
na novčanu potporu iz članka 41. ovoga Zakona pod uvjetom da u vrijeme rođenja
djeteta ispunjava sljedeće uvjete:
– da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u
Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 5 godina,
– da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(3) Korisnici iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu podnijeti zahtjev i ostvariti
pravo na jednokratnu novčanu potporu iz članka 41. ovoga Zakona pod uvjetom da
je dijete:
– upisano u maticu rođenih
– prijavljeno kao član njihovog kućanstva,
– zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Članak 43.
(1) Jednokratna novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona iznosi 70%
proračunske osnovice.
(2) Pravo na novčanu potporu iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima iz članka
42. ovoga Zakona ima i korisnik za posvojeno dijete u dobi do njegove navršene
3. godine života, ako novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona za to dijete
nije ranije isplaćena drugom korisniku.
IX. POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA
Članak
44.
(1) Prava iz ovoga Zakona ostvaruju se na
temelju rješenja Zavoda donesenog na osnovi pisanog zahtjeva korisnika iz
članka 7. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pravo na rodiljni dopust od 45. dana
prije očekivanog termina poroda i pravo na obvezni rodiljni dopust ostvaruje se
na temelju izvješća o bolovanju kojeg izdaje izabrani doktor primarne
zdravstvene zaštite, a na prijedlog izabranog doktora ginekologa iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja o danu očekivanog poroda na kojoj izabrani doktor
primarne zdravstvene zaštite obvezno naznačuje samo početni datum korištenja
prava.
(3) U postupku rješavanja po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se
odredbe Zakona o općem upravnom postupku ako ovim Zakonom ili propisom
donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.
(4) Zahtjev za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu podnosi se najkasnije 30
dana prije naznačenog roka za početak njegova korištenja ako ovim Zakonom nije
drugačije propisano.
Članak
45.
(1) O pravima iz ovoga Zakona u prvom
stupnju rješava nadležna ustrojbena jedinica Zavoda na čijem je području
prebivalište ili stalni boravak podnositelja zahtjeva.
(2) O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja Zavoda rješava Direkcija Zavoda.
(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(4) Rješenje o žalbi donijeto u drugom stupnju konačno je u upravnom postupku i
protiv njega se može pokrenuti upravni spor.
(5) Rješenje o pravu iz ovoga Zakona obvezno se dostavlja poslodavcu ako je
korisnik prava zaposleni roditelj, zaposleni posvojitelj ili zaposleni skrbnik.
(6) Rješenje o pravu nezaposlenog roditelja iz ovoga Zakona obvezno se
dostavlja nadležnoj ustrojbenoj jedinici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u
čijoj se evidenciji nezaposlenih osoba vodi korisnik prava.
Članak
46.
(1) Korisnik koji potražuje prava iz ovoga
Zakona dužan je na zahtjev nadležne ustrojbene jedinice Zavoda dostaviti dokaze
koji su uvjet za ostvarenje traženog prava, ako Zavod istima ne raspolaže ili
ih ne može pribaviti po službenoj dužnosti.
(2) U prikupljanju dokaza kojima se utvrđuje opravdanost zahtjeva korisnika
Zavod ima pravo služiti se svim raspoloživim podacima o korisniku kao
osiguranoj osobi prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju te
koristiti službene podatke nadležnih središnjih tijela državne uprave i javnih
ustanova, kao i drugih nadležnih tijela iz kojih se može utvrditi osnovanost
stjecanja traženog prava.
(3) Nadležna središnja tijela državne uprave i javne ustanove, kao i druga
nadležna tijela iz stavka 2. ovoga članka, dužni su Zavodu dostaviti ili
staviti na raspolaganje tražene podatke u roku od 15 dana od dana zaprimanja
zahtjeva.
1.1. Najava i ostvarivanje prava zaposlenog roditelja
Članak
47.
(1) Zaposleni roditelj, koji u tijeku
korištenja prava iz ovoga Zakona namjerava mijenjati način korištenja tog
prava, obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije
ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava, pisano obavijestiti
svog poslodavca o toj namjeri.
(2) Na pisanu obavijest iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan izdati
pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s
mogućnošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 dana pod
uvjetima utvrđenim propisima o radu.
Članak
48.
Zaposleni roditelj, kojem se o pravu iz
ovoga Zakona odlučuje iz razloga propisanog člankom 47. stavkom 1. ovoga
Zakona, dužan je nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda uz zahtjev za rješavanje
o pripadajućem pravu priložiti i pisanu izjavu poslodavca iz članka 47. stavka
2. ovoga Zakona.
1.2. Najava i korištenje prava drugih korisnika iz Zakona
Članak 49.
Samozaposleni roditelj koji u tijeku korištenja prava iz ovoga Zakona namjerava
mijenjati način korištenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije
nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga
pripadajućeg prava podnijeti pisani zahtjev Zavodu.
Članak
50.
(1) Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak,
roditelj poljoprivrednik, nezaposleni roditelj i roditelj izvan sustava rada,
pripadajuće pravo ostvaruje na način i u postupku propisanom ovim Zakonom i
provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Korisniku iz stavka 1. ovoga članka koji zahtjev za korištenje prava iz
ovoga Zakona podnese Zavodu u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, pripada
pravo na korištenje odnosnog prava od dana rođenja djeteta.
(3) Korisniku koji zahtjev za korištenje prava ne podnese u roku propisanom
stavkom 2. ovoga članka, a zahtjev podnese u roku od 120 dana od rođenja
djeteta, pripada pravo na korištenje odnosnog prava od dana podnošenja
zahtjeva.
(4) U zahtjevu za korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku poštedu od rada
ili s osnove rodiljne ili roditeljske brige o djetetu, korisnik obvezno
naznačuje način korištenja odnosnog prava.
(5) Zahtjev za prekid korištenja ili prijenos korištenja prava na drugog
roditelja, pod uvjetima iz ovoga Zakona, drugi korisnik podnosi najkasnije 30
dana prije naznačenog roka za prekid ili prijenos korištenog prava na drugog
roditelja.
(6) Iznimno, zahtjev za prekid ili prijenos korištenog prava na drugog
roditelja može biti podnijet u roku kraćem od utvrđenog stavkom 5. ovoga
članka, a koji ne može biti kraći od 8 dana, ako je uvjetovan nepredviđenim
socijalnim okolnostima, kao što je smrt u obitelji, teška bolest jednog od
članova obitelji ili drugog roditelja ili zaposlenje ili samozaposlenje, o čemu
odlučuje Zavod.
1.3. Ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete
Članak
51.
(1) Korisnik iz članka 7. ovoga Zakona pravo
na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete iz članka 41. ovoga Zakona
može ostvariti pod uvjetom da je pisani zahtjev za priznavanje prava podnio
nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda u roku od 6 mjeseci od dana rođenja
djeteta, odnosno u roku od 30 dana od dana posvojenja djeteta iz članka 43.
stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete ostvaruje se na
osnovi zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, rodnog lista djeteta, te
dokumentacije kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta iz članka 42. ovoga Zakona.
(3) Pravo na novčanu potporu iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje se, u pravilu,
bez donošenja pisanog rješenja.
1.4. Prijava okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava i naknada štete
Članak
52.
(1) Korisnik iz ovoga Zakona dužan je Zavodu
prijaviti svaku promjenu, u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti koja
utječe na korištenje priznatog prava po ovom Zakonu.
(2) Korisnik koji ne postupi sukladno stavku 1. ovoga članka dužan je Zavodu
nadoknaditi nastalu štetu i ostvareni nepripadajući primitak, s pripadajućom
kamatom te ga uplatiti na račun državnog proračuna, a sve u roku od 8 dana od
dana zaprimljene pisane obavijesti Zavoda o utvrđenim okolnostima.
X. POVJERENSTVO ZA PRAĆENJE PROVEDBE ZAKONA
Članak
53.
(1) U svrhu provedbe ovoga Zakona ministar
nadležan za obitelj osniva Povjerenstvo za praćenje provedbe ovoga Zakona koje
se sastoji od 7 članova.
(2) Članove Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka imenuje ministar nadležan za
obitelj i to dva predstavnika ministarstva nadležnog za obitelj, od kojih je
jedan predsjedavajući Povjerenstva te po jednog predstavnika ministarstva
nadležnog za rad, Zavoda, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge
poslodavaca i Koordinacije sindikalnih središnjica.
(3) Povjerenstvo prati provedbu ovoga Zakona, daje nadležnom ministarstvu za
obitelj i Zavodu mišljenja i prijedloge za provedbu ovoga Zakona, daje
prijedloge za unapređenje sustava obiteljskih potpora iz ovoga Zakona te donosi
poslovnik o svom radu.
(4) Stručne i administrativne poslove Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka
obavlja ministarstvo nadležno za obitelj.
XI. FINANCIRANJE
Članak
54.
Sredstva za financiranje prava i potpora
utvrđenih ovim Zakonom osiguravaju se u državnom proračunu izuzev sredstva za
prava iz članka 20. i 26. ovoga Zakona.
XII. NADZOR I PODNOŠENJE IZVJEŠĆA
Članak
55.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda u
provedbi ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za obitelj.
(2) Zavod je obvezan ministarstvu nadležnom za obitelj najkasnije do 31. ožujka
tekuće godine podnijeti godišnje izvješće o provedbi ovoga Zakona i utrošku
sredstava u protekloj godini.
(3) Zavod je obvezan do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti
ministarstvu nadležnom za obitelj mjesečna izvješća o broju korisnika pojedinih
prava te iznosu utrošenih sredstava prema namjeni.
(4) Sadržaj izvješća iz stavka 2. i 3. ovoga članka, propisat će ministar
nadležan za obitelj, uz prethodno pribavljeno mišljenje ravnatelja Zavoda.
Članak
56.
(1) Zavod je obvezan voditi elektronički
očevidnik korisnika prava iz ovoga Zakona.
(2) Zavod je dužan, uvažavajući propise o zaštiti osobnih podataka, središnjim
tijelima državne uprave i javnim ustanovama koje na osnovi zakona rješavaju o
novčanim pravima građana, koja se osiguravaju u državnom proračunu ili po
propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju ili prema propisima o obveznom
mirovinskom osiguranju ili o zapošljavanju, dostaviti ili staviti na
raspolaganje podatke iz elektroničkog očevidnika.
(3) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, propisat će
ministar nadležan za obitelj, uz prethodno pribavljeno mišljenje ravnatelja
Zavoda.
XIII. NAKNADA ŠTETE
Članak 57.
(1) Korisnik iz ovoga Zakona dužan je državnom proračunu i Zavodu naknaditi
štetu, zajedno s pripadajućim kamatama, koja nastane zbog nepripadne i
nepravilne isplate novčane potpore iz ovoga Zakona ako:
1. na temelju neistinitih i netočnih podataka, za koje je znao ili morao znati
da su neistiniti i netočni, ostvari bilo koje pravo koje mu ne pripada,
2. u određenom roku ne prijavi promjene koje utječu na daljnje korištenje ili
gubitak prava, a znao je ili morao znati za te promjene,
3. mu je isplaćena naknada na koju nije imao pravo prema rješenju ili je
naknada isplaćena u većem iznosu od iznosa određenog u rješenju kojim je
utvrđeno pravo i iznos naknade za vrijeme korištenja odnosnog prava.
(2) Postupak za naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka pokreće i vodi Zavod
ako drugim propisom nije drugačije propisano.
XIV. KAZNENE ODREDBE
Članak
58.
(1) Korisnik iz ovoga Zakona kaznit će se za
prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna ako:
1. na osnovi neistinitih i netočnih podataka, podnijetih nadležnoj službi
Zavoda, ostvari bilo koje od prava iz ovoga Zakona s pripadajućom novčanom
potporom,
2. u propisanom roku ne prijavi svaku promjenu koja utječe na gubitak ili
promjenu osnova za korištenje bilo kojeg prava iz ovoga Zakona.
(2) Poslodavac koji ne osigura ili na bilo koji drugi način priječi zaposlenoj
trudnici ili majci koja doji dijete korištenje prava na trudnički i dojenački
dopust, uz pripadajuću plaću iz članka 20. ovoga Zakona ili onemogući ili na
bilo koji drugi način priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na rodiljni
ili roditeljski dopust, rad s polovicom punoga radnog vremena, rad u skraćenom
radnom vremenu ili nekoga drugog prava prema ovom Zakonu, kaznit će se za
prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(3) Odgovorna osoba poslodavca, za slučaj iz stavka 2. ovoga članka, kaznit će
se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) Odgovorna osoba nadležnoga središnjeg tijela državne uprave ili javne
ustanove, odnosno drugoga nadležnog tijela, koja Zavodu uskrati dostavu ili
stavljanje na raspolaganje podataka po zahtjevu iz članka 46. stavka 3. ovoga
Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do
5.000,00 kuna. Istom kaznom kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba Zavoda
ako postupi suprotno članku 56. stavku 2. ovoga Zakona.
XV. NOVČANE I DRUGE POTPORE JEDINICA LOKALNE
I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA
Članak
59.
(1) Općina, grad, županija i Grad Zagreb, u
svrhu propisanu člankom 1. ovoga Zakona svojim općim aktima mogu propisati
način i uvjete za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć u većem opsegu
od propisanog ovim Zakonom ili pružanje pomoći u naravi.
(2) Vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna
i fizička osoba, u svrhu propisanu člankom 1. ovoga Zakona mogu pružiti novčanu
ili pomoć u naravi roditeljima, ako to nije u suprotnosti s ovim Zakonom.
(3) U svrhu propisanu člankom 1. ovoga Zakona mogu se osnivati zaklade i
fondacije.
XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
60.
(1) O zahtjevima za ostvarivanje prava na
rodiljni dopust i rodiljnu naknadu, kao i o drugim zahtjevima za ostvarivanje prava
prema posebnim propisima koji se odnose na zaštitu majčinstva, koji nisu
pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se
prema propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Osobe koje su se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatekle u korištenju
prava iz stavka 1. ovoga članka mogu pisanim zahtjevom od mjesno nadležne
ustrojbene jedinice Zavoda zatražiti ostvarivanje tog prava prema odredbama
ovoga Zakona ako je to za njih povoljnije.
Članak
61.
(1) Korisnik prava na dopust do sedme godine
života djeteta ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta s težim
teškoćama u razvoju s pravom na novčanu naknadu prema propisima iz područja
socijalne skrbi, koji je ovo pravo ostvario do dana stupanja na snagu ovoga
Zakona, zadržava stečeno pravo.
(2) Korisnik iz stavka 1. ovoga članka može pisanim zahtjevom od mjesno
nadležne ustrojbene jedinice Zavoda zatražiti utvrđivanje prava utvrđenih ovim
Zakonom, ako je to za njega povoljnije, u kojem slučaju od dana pravomoćnosti
tog rješenja ostvaruje prava prema ovom Zakonu.
(3) Zavod je dužan u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
preuzeti, a nadležni centar za socijalnu skrb je obvezan predati pripadne
predmete korisnika prava iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Sadržaj dokumentacije iz stavka 3. ovoga članka Zavod i nadležni centar za
socijalnu skrb utvrđuju sporazumno.
(5) Novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka u roku iz stavka 3. ovoga članka
osiguravaju se u državnom proračunu na razdjelu nadležnog ministarstva za
socijalnu skrb.
(6) Po isteku roka iz stavka 3. ovoga članka sredstva za isplatu novčanih
naknada korisnicima iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom
proračunu na razdjelu ministarstva nadležnog za obitelj.
Članak
62.
(1) Nadležni ministar donijet će pravilnik
iz članka 16. stavka 2., članka 21. i članka 23. stavka 6. ovoga Zakona u roku
od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar nadležan za obitelj donijet će propis iz članka 55. stavka 4.
ovoga Zakona u roku od 60 dana, a propis iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona u
roku od 120 dana od dana njegova stupanja na snagu.
Članak
63.
Do stupanja na snagu propisa iz članka 62.
ovoga Zakona ostaju na snazi:
1. Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na novčanu naknadu za porodni dopust
nezaposlene majke koja je stekla pravo na naknadu pri Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje, nezaposlene majke koja ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu
zbog profesionalne nesposobnosti za rad i majke koja je korisnica mirovine
(»Narodne novine«, br. 105/01.),
2. Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na dopust trudnice ili žene
koja doji dijete (»Narodne novine«, br. 103/06.),
3. Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje
djeteta (»Narodne novine«, br. 103/06.),
4. Pravilnik o pravima roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust
ili na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta (»Narodne
novine«, br. 92/03.);
5. Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja prava na pomoć za opremu
novorođenog djeteta (»Narodne novine«, br. 58/94.).
Članak
64.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona
prestaje važiti Zakon o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu
djelatnost i nezaposlenih majki (»Narodne novine«, br. 24/96., 109/97., 82/01.
i 30/04.) te odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne
novine«, br. 85/06., 105/06., 118/06., 77/07., 111/07. i 35/08.) u dijelu u
kojem su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak
65.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim
novinama« i stupa na snagu 1. siječnja 2009., osim članka 9. koji stupa na
snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Klasa: 113-04/08-01/01
Zagreb, 9. srpnja 2008.
HRVATSKI
SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.