2750
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o područjima posebne
državne skrbi, kojega je Hrvatski sabor donio na
sjednici 15. srpnja 2008. godine.
Klasa: 011-01/08-01/98
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Predsjednik
Republike Hrvatskle
Stjepan Mesić, v. r.
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom utvrđuju područja posebne
državne skrbi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: područja posebne državne
skrbi) i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak.
Članak 2.
(1) Područja posebne državne skrbi utvrđuju
se radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske,
poticanja demografskog i gospodarskog napretka, završetka programa obnove,
povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja.
(2) Prava iz ovoga Zakona ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i
borave na područjima posebne državne skrbi,
naseljenici na ova područja (u daljnjem tekstu: korisnik) te pravne osobe koje
imaju sjedište, odnosno obrtnici koji imaju prebivalište na područjima posebne
državne skrbi.
Članak 3.
Područja posebne državne skrbi određuju se u
tri skupine, i to prva i druga skupina prema okolnostima nastalim na temelju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku, a
treća skupina utvrđena je prema tri kriterija: kriteriju ekonomske
razvijenosti, kriteriju strukturnih poteškoća, demografskom kriteriju.
Članak 4.
(1) Prvoj skupini pripadaju tijekom
Domovinskog rata okupirana područja gradova i općina koja se nalaze neposredno
uz državnu granicu, a gradsko/općinsko središte nije od
državne granice udaljeno više od 15 kilometara zračne linije i nema više od 5 000
stanovnika prema popisu pučanstva iz 1991. godine, kao
i sva preostala tada okupirana područja gradova, općina i naselja hrvatskog
Podunavlja.
(2) Prvoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:
Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane,
Čeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovačko primorje,
Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska
Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur,
Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac,
Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci,
Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovačka.
(3) Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:
Vinkovci (25% područja grada) – naselje Mirkovci.
Članak 5.
(1) U drugoj skupini su područja gradova,
općina i naselja koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata, a ne
pripadaju u prvu skupinu iz članka 4. ovoga Zakona.
(2) Drugoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:
Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Čačinci, Drniš, Đulovac, Ervenik,
Glina, Gornji Bogićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice,
Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke,
Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac, Pakrac, Petrinja,
Plaški, Polača, Poličnik, Posedarje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin,
Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica,
Veliki Grđevac, Voćin, Vrhovine i Zemunik Donji.
(3) Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:
Daruvar (25% područja grada) – naselja: Markovac i Vrbovac;
Dubrovnik (50% područja grada) – naselja: Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje
Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica,
Komolac, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik,
Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno i Zaton;
Karlovac (10% područja grada) – naselja: Banska Selnica, Banski Moravci,
Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja
Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela,
Ivošević Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i
Turanj, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić,
Popović Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović,
Udbinja, Utinja i Vukmanić;
Sisak (10% područja grada) – naselja: Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci,
Madžari, Staro Selo i Vurot;
Slatina (10% područja grada) – naselja: Golenić, Ivanbrijeg i Lukavac;
Virovitica (10% područja grada) – naselje Jasenaš;
Vodice (25% područja grada) – naselja: Čista Mala, Čista Velika i Grabovci;
Zadar (10% područja grada) – naselja: Babindub i Crno.
Članak 6.
(1) Trećoj skupini područja posebne državne
skrbi pripadaju područja općina i gradova koja su ocijenjena kao dijelovi
Republike Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti:
ekonomskom, strukturnom i demografskom.
(2) Trećoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:
Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosiljevo, Brinje, Brod Moravice, Cernik,
Cestica, Cista Provo, Crnac, Čađavica, Čaglin, Dekanovec, Donja Voća, Drenovci,
Galovac, Generalski Stol, Gornja Rijeka, Garčin, Gradina, Grožnjan, Gundinci,
Gunja, Ivanska, Jarmina, Klakar, Kraljevec na Sutli, Kula Norinska, Lanišće,
Lećevica, Levanjska Varoš, Lokvičić, Netretić, Oprisavci, Oprtalj, Oriovac,
Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija),
Pakoštane, Perušić, Pisarovina, Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen,
Podcrkavlje, Pokupsko, Pojezerje, Prgomet, Privlaka (Vukovarsko-srijemska
županija), Proložac, Punitovci, Ribnik, Runovići, Satnica Đakovačka, Semeljci,
Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Starigrad, Suhopolje, Trnava, Unešić, Velika
Kopanica, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela, Zagvozd,
Zažablje, Zmijavci, Zrinski Topolovac, Žumberak.
II. POTICAJNE MJERE ZA DEMOGRAFSKU OBNOVU PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI
Članak 7.
Republika Hrvatska će
poticati povratak i ostanak stanovništva koje je prebivalo na područjima
posebne državne skrbi prije Domovinskog rata te naseljavanje državljana
Republike Hrvatske svih zanimanja, osobito onih koji mogu obavljanjem
djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju područja posebne
državne skrbi.
Članak 8.
(1) Povratak i ostanak te naseljavanje
stanovništva na područjima posebne državne skrbi poticat će se i stambenim
zbrinjavanjem na jedan od sljedećih načina:
1. davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu,
2. davanjem u najam oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu i dodjelom
građevnog materijala,
3. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog
materijala za izgradnju obiteljske kuće, ili
4. darovanjem građevnog materijala za popravak, obnovu
i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće na
građevinskom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva te
5. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom
vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju stambene jedinice u
višestambenom objektu,
6. darovanjem obiteljske kuće ili stana u državnom
vlasništvu.
(2) Jedan od načina stambenog zbrinjavanja osigurat će
se korisniku, sukladno pozitivnim propisima i osiguranim sredstvima, u gradu
ili općini na području posebne državne skrbi.
Članak 9.
(1) Nekretnine koje se prema članku 8. ovoga
Zakona daju u najam ili se daruju su:
1. stanovi ili obiteljske kuće u vlasništvu države te građevinsko zemljište u
državnom vlasništvu,
2. stanovi ili obiteljske kuće koji će se po posebnim programima graditi ili
obnavljati u područjima posebne državne skrbi, ako na tim područjima nema
raspoloživih stanova ili obiteljskih kuća.
(2) Osim nekretnina iz stavka 1. ovoga članka
korisniku se može darovati osnovni građevni materijal za popravak, obnovu i
nadogradnju obiteljske kuće ili stana ili izgradnju obiteljske kuće na
područjima posebne državne skrbi.
Članak 10.
(1)
Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. ovoga
Zakona može ostvariti korisnik i članovi njegove obitelji. Članovi obitelji
koji žive u zajedničkom kućanstvu u smislu ovoga Zakona smatraju se obitelj:
1. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili
stan na području Republike Hrvatske, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na
bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada
1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca,
2. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili
stan na području država nastalih raspadom SFRJ ili drugim državama u kojima
borave, ili da istu nisu prodali, darovali i na bilo koji drugi način otuđili
nakon 8. listopada 1991., odnosno nisu stekli pravni
položaj zaštićenog najmoprimca.
(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona može
ostvariti:
1. hrvatski branitelji i članovi obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji na području Republike Hrvatske
nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali,
darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada
1991., uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom
vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod
Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem
tekstu: Ministarstvo),
2. pripadnik Hrvatskog vijeća obrane te članovi obitelji
smrtno stradalog pripadnika Hrvatskog vijeća obrane državljanina Republike
Hrvatske koji na području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nemaju u
vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali,
ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada
1991. uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom
kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi
korisnici kod Ministarstva,
3. korisnik koji je dobio na korištenje stan u državnom vlasništvu na temelju
Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«,
br. 73/95.), uz uvjet da se njime koristi i u njemu prebiva najmanje 10 godina
od dana donošenja rješenja te nema u vlasništvu drugi stambeni objekt na
području Republike Hrvatske.
(3) Pravo iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti i
korisnik koji ima u suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan, a čija stambena
površina je manja od propisane člankom 24. Zakona o obnovi (»Narodne novine«,
br. 24/96., 54/96., 87/96. i 57/00.).
(4) Član obitelji korisnika prava na obnovu, sukladno
Zakonu o obnovi može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz
članka 8. točke 4. ovoga
Zakona umanjenog za količinu i vrstu građevnog materijala kojeg je ostvario na
temelju Zakona o obnovi.
(5) Neuseljivim stambenim objektom u smislu ovoga Zakona smatra se stambeni
objekt oštećenih sastavnih i/ili nosivih konstruktivnih elemenata građevine
i/ili oštećenih sastavnih dijelova krovišta i/ili bez AB stropne ploče i/ili
bez sanitarnog čvora. Status neuseljivog stambenog objekta utvrđuje
Povjerenstvo za procjenu stanja stambenog objekta sastavljeno od tri člana, a koje imenuje ministar.
Članak 11.
(1) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka
8. točke 1. ovoga Zakona
sklapa s Ministarstvom ugovor o najmu sukladno odredbama Zakona o najmu stanova
(»Narodne novine«, br. 91/96., 48/98., 66/98. i
22/06.) s tim da korisnik plaća zaštićenu najamninu na
ukupnu stambenu površinu.
(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke
2. do 5. sklapa s
Ministarstvom ugovor o darovanju građevnog materijala i/ili građevinskog
zemljišta.
(3) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke
6. sklapa s Ministarstvom ugovor o darovanju
obiteljske kuće ili stana.
(4) Korisna površina obiteljske kuće ili stana, ili
količina građevnog materijala iz članka 9. ovoga
Zakona utvrđuje se prema mjerilima Zakona o obnovi.
(5) Ako je stan ili obiteljska kuća iz stavka 2. ovoga članka oštećena, korisnik ima pravo na dodjelu
građevnog materijala za popravak ili obnovu oštećene obiteljske kuće ili stana
u odgovarajućoj količini građevnog materijala prema mjerilima iz Zakona o
obnovi.
(6) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom građevnog
materijala, a radove obnove ili izgradnje provodi u vlastitoj organizaciji i
vlastitim sredstvima sukladno izrađenom projektu, ima pravo na novčanu potporu
u iznosu od:
– 10.000,00 kuna za obnovu oštećene obiteljske kuće IV. i
V. stupnja oštećenja,
– 15.000,00 kuna za izgradnju obiteljske kuće.
Novčanu potporu za obnovu i izgradnju obiteljske kuće stranka je dužna utrošiti
namjenski i to za izgradnju i opremanje predmetne stambene jedinice. Novčana
potpora isplatit će se korisniku nakon obavljenog
tehničkog pregleda od strane Ministarstva.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga
članka, Ministarstvo može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog
materijala iz članka 8. točke 4. za
bivšeg nositelja stanarskog prava, radi obnove obiteljske kuće koja je bila u
ratu oštećena ili uništena i za koju je podnesen zahtjev za popravak i obnovu,
a pravo nije ostvareno sukladno Zakonu o obnovi.
(8) Iznimno od stavka 6. ovoga
članka, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva može
donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala iz članka 8. točke 4.
(9) Trošak priključka na elektroenergetsku mrežu
stambenog objekta iz članka 8. koji ranije nije imao
priključak na elektroenergetsku mrežu snosit će Ministarstvo.
(10) Korisnik stambenog zbrinjavanja na područjima posebne
državne skrbi treće skupine ima pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 2. do 5. ovoga
Zakona.
(11) Ako je oštećena obiteljska kuća ili građevinsko
zemljište u suvlasništvu, pravo na stambeno zbrinjavanje na toj nekretnini
dodjelom građevnog materijala može se ostvariti samo uz pisanu suglasnost svih
ostalih suvlasnika.
(12) Novonastala obitelj, koju je osnovao član kućanstva, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala u vrsti i količini koja
odgovara broju članova novonastale obitelji za dogradnju stambenog objekta u
vlasništvu članova obitelji koji za dogradnju i etažiranje objekta daju pisanu
suglasnost.
Članak 12.
(1)
Zahtjevi za
stambeno zbrinjavanje iz članka 8. ovoga Zakona
podnose se područnim jedinicama Ministarstva-regionalnim uredima koji odlučuju
u prvom stupnju.
(2) O pravima iz članka 8. ovoga Zakona na temelju
podnesenog zahtjeva rješavaju područne jedinice Ministarstva – regionalni
uredi.
(3) Protiv rješenja regionalnog ureda može se u roku od
8 dana od dana primitka rješenja uložiti žalba Ministarstvu.
(4) Vlada Republike Hrvatske odlukom će propisati
krajnji rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje i dinamiku
podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke
1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga
Zakona.
Članak 13.
(1) Nakon 10 godina neprekidnog prebivanja u obiteljskoj
kući ili stanu u državnom vlasništvu, najmoprimac
obiteljske kuće ili stana stječe pravo kupnje obiteljske kuće ili stana prema
kriterijima koje će uredbom propisati Vlada Republike Hrvatske. Uredbom će Vlada Republike Hrvatske utvrditi i uvjete po kojima
najmoprimac obiteljske kuće ili stana može kupiti obiteljsku kuću ili stan u
državnom vlasništvu i prije 10 godina.
(2) Pravilnik o načinu izgradnje i mjerilima za popravak, obnovu i izgradnju
obiteljske kuće dodjelom građevnog materijala i višestambenih objekata iz
članka 8. točke 2., 3., 4. i
5. ovoga Zakona donosi ministar regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Članak 14.
(1) Obitelj koja je ostvarila pravo na
stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona dužna je useliti se u obnovljenu
obiteljsku kuću ili stan u roku od 90 dana od dana dostave završnog izvješća
nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina od
dana dostavljenog završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu,
odnosno izdane uporabne dozvole. U protivnom korisnik je dužan vratiti sredstva
utrošena za darovani građevni materijal.
(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke
od 3. do 6. ovoga Zakona ne
smije otuđiti nekretninu 10 godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti
Ministarstva, s tim da ugovor mora obvezno sadržavati uglavak o zabrani
otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku od 10 godina od dana sklapanja
ugovora.
(3) Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku iz stavka 2. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige. Zabrana
otuđenja, odnosno opterećenja darovane nekretnine iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona upisat će se
istodobno s uknjižbom prava vlasništva na daroprimatelja.
(4) Korisnik prava na obnovu koji je ostvario to pravo na temelju Zakona o
obnovi dužan je s članovima obitelji useliti se u obnovljenu obiteljsku kuću u
roku od 30 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom
tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina, u tom roku ne smije istu prodati,
darovati ili na bilo koji drugi način otuđiti bez suglasnosti Ministarstva. U
protivnom korisnik je dužan vratiti uložena sredstva za obnovu obiteljske kuće ili stana sukladno članku 65. Zakona o obnovi.
Članak 15.
(1)
Obitelj koja je
ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona dužna je useliti se u obiteljsku kuću
ili stan u roku od 30 dana od ostvarivanja prava te prebivati i boraviti u toj
kući ili stanu i koristiti ih u svrhu stanovanja.
(2) Ako se korisnik, prije isteka roka od 10 godina,
odseli iz obiteljske kuće ili stana koji mu je dan u najam, dužan je tu
nekretninu vratiti u roku od 30 dana od dana iseljenja.
(3) U slučaju smrti korisnika, njegovi članovi obitelji mogu nastaviti s
korištenjem nekretnine dane u najam, pod istim
uvjetima.
Članak 16.
(1)
Osobe koje su
prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07. i
107/07.) podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, a koriste stan ili kuću u
vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi mogu
ostvariti pravo na darovanje prema odredbama ovoga Zakona pod uvjetom da
odustanu od drugih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje prema Zakonu o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
(2) Odustanak od zahtjeva za stambeno zbrinjavanje
dokazuje se zaključkom o obustavi postupka koji donosi Ministarstvo obitelji,
branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Članak 17.
(1) Ministarstvo obrane, Ministarstvo
unutarnjih poslova te Ministarstvo obitelji,
branitelja i međugeneracijske solidarnosti, dužni su, na zahtjev Ministarstva
dostaviti podatke o osobnom i stambenom statusu podnositelja zahtjeva za
stambeno zbrinjavanje.
(2) Državna geodetska uprava-Uprava za geodetske poslove i katastar te Zemljišno-knjižni odjel nadležnog općinskog suda dužni su
dostaviti podatke o posjedovanju i vlasništvu nekretnina te Ministarstvo
financija-Porezna uprava dužna je dostaviti podatke o prijavljenom prometu
nekretnina za podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje.
Članak 18.
Podnositelj zahtjeva za
ostvarivanje prava iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona mora
podmiriti sve obveze nastale u vezi s njegovim korištenjem obiteljske kuće ili
stana u državnom vlasništvu, a osobito obveze za potrošenu vodu, komunalnu
naknadu, vodnu naknadu te ostale obveze.
Članak 19.
(1) Osobama određenih struka i zanimanja za
čijim radom postoji posebno iskazana potreba na područjima posebne države skrbi
prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema
zahtjevu tijela državne uprave ili lokalne samouprave, a koji nemaju riješeno stambeno
pitanje može se dati u najam obiteljska kuća ili stan u državnom vlasništvu na
područjima posebne državne skrbi.
(2) Obiteljskim kućama i stanovima iz stavka 1. ovoga
članka raspolaže Ministarstvo na način da se osobama iz stavka 1. ovoga članka daje obiteljska kuća ili stan u najam.
(3) Ugovor o najmu iz stavka 2. ovoga članka sklapa
Ministarstvo na određeno ili neodređeno vrijeme s osobama iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 20.
(1) Republika Hrvatska može darovati
općinama i gradovima na područjima posebne državne
skrbi državno zemljište za izgradnju ili dogradnju groblja.
(2) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju ugovor o darovanju
državnog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka koji
sadrži odredbu o svrsi korištenja zemljišta.
III.
POREZNE POVLASTICE
Članak 21.
(1) Iznimno od
odredbi članka 2. ovoga Zakona i odredaba Zakona o
porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97., 26/00., 127/00. i 153/02.), porez na promet nekretnina ne plaćaju građani
koji stječu nekretnine koje se nalaze na područjima posebne državne skrbi, ako
imaju ili prijavljuju prebivalište na tom području.
(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka naknadno se plaća
ako se u roku od 10 godina od dana nabave nekretnine nekretnina otuđi, ako
porezni obveznik promjeni prebivalište izvan područja posebne državne skrbi te
ako porezni obveznik uz prijavljeno prebivalište stvarno i ne boravi na
području posebne državne skrbi.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga
članka, ako građanin, koji je na temelju stavka 1. ovoga
članka ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina,
otuđuje nekretninu za koju je ostvario oslobođenje u roku od 10 godina, u
vlasništvo osobi nasljedniku prvoga nasljednog reda koji ima prebivalište i
boravi na području posebne državne skrbi, naknadno ne plaća porez iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju novi
stjecatelj stupa u položaj pravnog slijednika glede zabrane otuđenja
nekretnine, s time da se rok zabrane otuđenja računa od kada je prednik stekao
nekretninu.
Članak 22.
Porez na dobit koji
se ostvari na području posebne državne skrbi, a prema članku 45. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00.,
59/01., 107/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07. i
73/08.) pripada državnom proračunu, isplaćivat će se
jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi kao pomoć iz
državnog proračuna.
Članak 23.
(1) Obveznici poreza na dobit koji obavljaju
djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi i
zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri
čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne
državne skrbi najmanje devet mjeseci, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku
uniju, plaćaju porez na dobit kako slijedi:
1. ne plaćaju porez na dobit na području prve skupine,
2. plaćaju 25% od propisane porezne stope na području druge skupine,
3. plaćaju 75% od propisane porezne stope na području treće skupine.
(2) Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga
članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u
radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području
posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.
Članak 24.
(1) Obveznici poreza na dobit koji obavljaju
djelatnost na području posebne državne skrbi, osim djelatnosti poljoprivrede i
ribarstva, i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno
vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na
području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit kako slijedi:
1. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području prve skupine
područja posebne državne skrbi:
– ne plaća porez na dobit u razdoblju 2008.-2010. godine,
– plaća 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– plaća 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2014.-2016. godine,
– od 2017. godine plaća u visini propisane porezne
stope,
2. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na
području druge skupine područja posebne državne skrbi:
– plaća 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2008.-2010. godine,
– plaća 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– od 2014. godine plaća u visini propisane porezne
stope,
3. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na
području treće skupine područja posebne državne skrbi:
– 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2008.-2010. godine,
– 85% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– od 2014. godine plaća u visini propisane porezne
stope.
(2) Iznos oslobađanja od plaćanja poreza na dobit za
navedena vremenska razdoblja iz stavka 1. ovoga
članka, utvrđuje se sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi
pravila o potporama male vrijednosti.
(3) Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga
članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u
radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području
Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne
skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.
(4) Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za regionalni razvoj
uz suglasnost ministra financija.
(5) Obveznicima poreza iz stavka 1. ovoga članka mogu
se dodjeljivati i druge povlastice, odnosno potpore sukladno općim propisima o
državnim potporama.
IV.
ZAŠTITA OKOLIŠA
Članak 25.
Naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina
na područjima od posebne državne skrbi koja je prihod Republike Hrvatske ustupa
se u iznosu od 50% gradu, odnosno općini, a 50% županiji na području kojih se
obavlja iskorištavanje, a koristi se namjenski za zaštitu okoliša i prirode te
za gospodarski razvitak.
Članak 26.
(1) Jedinice lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi koje imaju na svom
području evidentiran strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park
prirode i vodozaštitno područje ostvaruju pravo na novčanu naknadu za površinu
na kojoj se nalazi strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park
prirode i vodozaštitno područje. Odluku o visini naknade donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana
donošenja ovoga Zakona. Vlada Republike Hrvatske jednom
godišnje donosi odluku o visini naknade.
(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se
u državnom proračunu te su prihod jedinice lokalne samouprave koji su dužne
utrošiti u projekte za zaštitu okoliša te za gospodarski razvitak.
V.
POTICAJNE MJERE U SKLOPU SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA
Članak 27.
(1) Redoviti učenici srednjih škola trećih i
četvrtih razreda školske godine 2008./2009. koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi
imaju pravo na besplatan međumjesni prijevoz u javnom cestovnom ili
željezničkom prijevozu od mjesta prebivališta do najbliže škole koja provodi
program koji je učenik odabrao i od mjesta škole do mjesta prebivališta.
(2) Redoviti učenici srednjih škola četvrtih razreda školske godine 2009./2010. koji imaju prebivalište na
područjima posebne državne skrbi imaju pravo na besplatan međumjesni prijevoz u
javnom cestovnom ili željezničkom prijevozu od mjesta prebivališta do najbliže
škole koja provodi program koji je učenik odabrao i od mjesta škole do mjesta
prebivališta.
(3) Trošak iz stavka 1. i 2. ovoga
članka jedinica lokalne samouprave plaća prijevozniku.
(4) Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 3. ovoga
članka osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva.
(5) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum o uvjetima i
načinu nadoknade sredstava iz stavka 4. ovoga članka
jedinici lokalne samouprave.
Članak 28.
(1) Ministarstvo će nadoknaditi jedinici
lokalne samouprave trošak boravka djece u dječjem vrtiću ili jaslicama:
– u iznosu od 25% troška za područje prve skupine područja posebne državne
skrbi,
– u iznosu od 20% troška za područje druge skupine područja posebne državne
skrbi,
– u iznosu od 15% troška za područje treće skupine područja posebne državne
skrbi.
(2) Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga
članka osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva.
(3) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum o uvjetima i
načinu nadoknade sredstava iz stavka 1. ovoga članka
jedinici lokalne samouprave.
(4) Jedinice lokalne samouprave sredstva iz stavka 1. ovoga
članka mogu koristiti za izgradnju vrtića ili jaslica ili za proširenje istih.
VI.
PROVEDBA I NADZOR
Članak 29.
(1) Prava iz ovoga Zakona ne mogu ostvariti
osobe:
1. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti i
međunarodnog prava,
2. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv Republike Hrvatske,
3. protiv kojih je pokrenut postupak za kaznena djela protiv Republike Hrvatske
do pravomoćnosti sudske odluke.
(2) Prava iz ovoga Zakona ne može ostvariti ni osoba
koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu
(»Narodne novine«, br. 80/96.).
(3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo
opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu
ostvarivanja prava iz ovoga Zakona odgađaju se do pravomoćnosti sudske odluke.
Članak 30.
(1) Ovaj Zakon provode nadležna
ministarstva, svako u skladu sa svojim djelokrugom
utvrđenim posebnim zakonom.
(2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa
donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.
(3) Ovlašćuju se nadležni ministri prema stavku 1. ovoga
članka da po potrebi donose provedbene propise.
Članak 31.
U postupcima koji se vode po ovom Zakonu
korisnici ne plaćaju upravne pristojbe u cjelosti te
javnobilježničke pristojbe u dijelu koji je prema posebnim propisima prihod
državnog proračuna.
VII.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 32.
(1) Uredbu iz članka 13. stavka
1. i Odluku iz članka 12. stavka
4. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu
ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske.
(2) Pravilnik iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni
razvoj i Pravilnik iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni
razvoj uz suglasnost ministra financija, najkasnije u roku od 90 dana od
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Do stupanja na snagu propisa iz ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o
uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne
skrbi (»Narodne novine«, br. 10/01.), Pravilnik o redu prvenstva stambenog
zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi(»Narodne
novine«, br. 116/02.), Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u
državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br.
48/03. i 68/07.) donesena na
temelju ovlaštenja iz Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne
novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01.,
88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.).
Članak 33.
(1) Postupci započeti po
Zakonu o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96.,
57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo
Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima
te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 94/05., 153/05. i
142/06.) i Uredbi o darovanju stanova i kuća u
vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi (»Narodne
novine«, br. 82/07.) a nedovršeni do stupanja na snagu
ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Postupci za povrat privremeno preuzete imovine i naknade za pretrpljenu
štetu zbog korištenja imovine dovršit će se po
odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96.,
57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.)
Članak 34.
(1) Danom stupanja na
snagu ovoga Zakona prestaju važiti sve odredbe Zakona o područjima posebne
državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00.,
87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni
tekst, 42/05. i 90/05.), osim članaka 13. i 14.
(2) Zakon iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti
31. prosinca 2008.
Članak 35.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od
dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 21.,
22., 25., 26. i 28. koji
stupaju na snagu 1. siječnja 2009.
Klasa: 015-02/08-01/01
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.