ZAKON O ELEKTRONIČKOM POTPISU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje pravo fizičkih i pravnih osoba na uporabu elektroničkog potpisa u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnim i drugim radnjama, te prava, obveze i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba u svezi s davanjem usluga certificiranja elektroničkog potpisa, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Značenje pojedinih izraza

Članak 2.

Pojedini izrazi koji se rabe u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1. Elektronički potpis – znači skup podataka u elektroničkom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima u elektroničkom obliku i koji služe za identifikaciju potpisnika i vjerodostojnosti potpisanoga elektroničkog dokumenta,

2. Napredan elektronički potpis – znači elektronički potpis koji pouzdano jamči identitet potpisnika i koji udovoljava zahtjevima sadržanim u članku 4. ovoga Zakona,

3. Potpisnik – znači osobu koja posjeduje sredstvo za izradu elektroničkog potpisa kojim se potpisuje, a koja djeluje u svoje ime ili u ime fizičke ili pravne osobe koju predstavlja,

4. Elektronički zapis – je cjelovit skup podataka koji su elektronički generirani, poslati, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju. Sadržaj elektroničkog zapisa uključuje sve oblike pisanog i drugog teksta, podatke, slike i crteže, karte, zvuk, glazbu, govor, računalne baze podataka,

5. Podaci za izradu elektroničkog potpisa – znače jedinstvene podatke, poput kodova ili privatnih kriptografskih ključeva, koje potpisnik koristi za izradu elektroničkog potpisa,

6. Sredstvo za izradu elektroničkog potpisa – znači odgovarajuću računalnu opremu ili računalni program koji potpisnik koristi pri izradi elektroničkog potpisa,

7. Sredstvo za izradu naprednoga elektroničkog potpisa – znači sredstvo za izradu potpisa koje udovoljava zahtjevima iz članka 9. ovoga Zakona,

8. Podaci za verificiranje elektroničkog potpisa – znače podatke poput kodova ili javnih kriptografskih ključeva koji se koriste u svrhu verificiranja (ovjere) elektroničkog potpisa,

9. Sredstvo za verificiranje potpisa – znači odgovarajuću računalnu opremu ili računalni program koji se koristi za primjenu podataka za verificiranje potpisa,

10. Certifikat – znači potvrdu u elektroničkom obliku koja povezuje podatke za verificiranje elektroničkog potpisa s nekom osobom i potvrđuje identitet te osobe

11. Kvalificirani certifikat – znači certifikat koji udovoljava zahtjevima iz članka 11. ovoga Zakona i kojeg izdaje davatelj usluga izdavanja kvalificiranog certifikata koji ispunjava uvjete iz članka 17. ovoga Zakona,

12. Davatelj usluga certificiranja – znači pravnu ili fizičku osobu koja izdaje certifikate ili daje druge usluge povezane s elektroničkim potpisima,

13. Sredstvo za elektronički potpis – znači računalnu opremu ili računalni program ili njihove relevantne sastojke koji su namijenjeni za primjenu od strane davatelja usluga certificiranja za davanje usluga u vezi s elektroničkim potpisima ili su namijenjeni za primjenu kod izrade ili verificiranja elektroničkih potpisa.

II. ELEKTRONIČKI POTPIS I NAPREDAN ELEKTRONIČKI POTPIS

Članak 3.

Elektronički potpis u smislu ovoga Zakona je skup podataka u elektroničkom obliku koji služe za identifikaciju potpisnika i potvrdu vjerodostojnosti potpisanoga elektroničkog zapisa.

Članak 4.

Napredan elektronički potpis je u smislu ovoga Zakona, elektronički potpis koji:

1. je povezan isključivo s potpisnikom,

2. nedvojbeno identificira potpisnika,

3. nastaje korištenjem sredstava kojima potpisnik može samostalno upravljati i koja su isključivo pod nadzorom potpisnika,

4. sadržava izravnu povezanost s podacima na koje se odnosi i to na način koji nedvojbeno omogućava uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka.

Članak 5.

Napredan elektronički potpis ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis, odnosno vlastoručni potpis i otisak pečata ako je izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, te ako su ispunjeni ostali uvjeti propisani ovim Zakonom i propisima koji su donijeti na temelju ovoga Zakona.

Članak 6.

Ne može se odbiti prihvaćanje dokumenta samo zbog toga što je sačinjen i izdan u elektroničkom obliku s elektroničkim potpisom ili naprednim elektroničkim potpisom.

Iznimno, stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na:

1. pravne poslove kojima se vrši prijenos vlasništva na nekretninama ili se uspostavljaju druga stvarna prava na nekretninama,

2. oporučne poslove,

3. imovinske predbračne, odnosno bračne ugovore,

4. opterećenje i otuđenje imovine za koje je potrebno odobrenje centra za socijalnu skrb,

5. ugovore o predaji i raspolaganju s imovinom za života,

6. ugovore o doživotnom uzdržavanju i sporazume u svezi s nasljeđivanjem,

7. darovne ugovore,

8. druge pravne poslove za koje je posebnim zakonom propisano da se sastavljaju u obliku javnobilježničkog akta, odnosno isprave,

9. druge pravne poslove ili radnje za koje je posebnim zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom izričito određena uporaba vlastoručnog potpisa u dokumentima na papiru ili ovjera vlastoručnog potpisa.

Članak 7.

Odredbe iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona vrijede samo u slučajevima kada su zaštita elektroničkog potpisa i naprednoga elektroničkog potpisa te provjera identiteta potpisnika provedeni pomoću postojeće tehnologije od strane potpisnika ili davatelja usluga certificiranja.

Ministar gospodarstva propisat će pravilnikom koje se mjere zaštite elektroničkog potpisa i naprednoga elektroničkog potpisa te mjere provjere identiteta potpisnika moraju poduzeti prema stavku 1. ovoga članka.

Članak 8.

Elektronički potpis izrađuje se sredstvima za izradu elektroničkog potpisa.

Napredan elektronički potpis izrađuje se sredstvima za izradu naprednoga elektroničkog potpisa.

Članak 9.

Sredstvo za izradu naprednoga elektroničkog potpisa mora osigurati:

1. da se podaci za izradu naprednoga elektroničkog potpisa mogu pojaviti samo jednom te da je ostvarena njihova sigurnost,

2. da se podaci za izradu naprednoga elektroničkog potpisa ne mogu ponoviti te da je potpis zaštićen od krivotvorenja pri korištenju postojeće raspoložive tehnologije,

3. da podatke za izradu naprednoga elektroničkog potpisa potpisnik može pouzdano zaštititi protiv korištenja od strane drugih.

Sredstvo za izradu naprednoga elektroničkog potpisa ne smije prilikom izrade naprednoga elektroničkog potpisa promijeniti podatke koji se potpisuju ili onemogućiti potpisniku uvid u te podatke prije procesa izrade naprednoga elektroničkog potpisa.

III. CERTIFIKATI I DAVANJE USLUGA CERTIFICIRANJA

Članak 10.

Certifikat je, u smislu ovoga Zakona, svaka elektronička potvrda kojom se potvrđuje identitet potpisnika u postupcima razmjene elektroničkih zapisa.

Članak 11.

Kvalificirani certifikat je, u smislu ovoga Zakona, svaka elektronička potvrda kojom davatelj usluga izdavanja kvalificiranih certifikata potvrđuje napredni elektronički potpis.

Kvalificirani certifikat iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

1. oznaku o tome da se radi o kvalificiranom certifikatu,

2. identifikacijski skup podataka o osobi koja izdaje certifikat (osobno ime; ime oca ili majke; nadimak, ako ga osoba ima; datum rođenja; prebivalište, odnosno boravište; naziv pravne osobe i sjedište, ako certifikat izdaje pravna osoba),

3. identifikacijski skup podataka o potpisniku (osobno ime, ime oca ili majke, nadimak, ako ga osoba ima, datum rođenja, prebivalište, odnosno boravište).

4. podatke za verificiranje elektroničkog potpisa koji odgovaraju podacima za izradu elektroničkog potpisa koji su pod kontrolom potpisnika,

5. podatke o početku i kraju važenja certifikata,

6. identifikacijsku oznaku izdanog certifikata (brojčanu ili drugu oznaku, te datum izdavanja),

7. napredni elektronički potpis davatelja usluge izdavanja kvalificiranih certifikata,

8. ograničenja vezana za uporabu certifikata, ako ih ima,

9. ograničenja na vrijednost poslovnih događaja za koje se daje certifikat, ako ih ima.

Davatelj usluga izdavanja kvalificiranih certifikata dužan je osigurati rizik od odgovornosti za štete koje nastanu obavljanjem usluga certificiranja (obvezno osiguranje).

Ministar gospodarstva pravilnikom utvrđuje najniži iznos osiguranja iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 12.

Davatelj usluga certificiranja može obavljati usluge certificiranja ako ima:

1. osiguranu organizaciju rada koja jamči kvalitetu izvođenja usluge certificiranja,

2. financijska i materijalna sredstva koja su dostatna za trajnije izvođenje usluge certificiranja i pokrivanje mogućih šteta, naknade na ime osiguranja i slično,

3. osoblje koje je kvalificirano za izvršavanje odgovarajućih stručno-tehničkih poslova davatelja usluga certificiranja, vođenja registra potpisnika i zaštite osobnih podataka,

4. tehničku i programsku osnovicu koja podržava međunarodne standarde za provedbu usluge certificiranja,

5. sustav fizičke zaštite uređaja, opreme i podataka,

6. sigurnosna rješenja zaštite od neovlaštenog pristupa i oštećenja informacija.

Ministar gospodarstva pravilnikom propisuje vrstu, sadržaj i način dostave dokumentacije o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 13.

Davatelji usluga certificiranja ne trebaju posebnu dozvolu za obavljanje usluga.

Članak 14.

Ministarstvo gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) nadležno je za vođenje evidencije o davateljima usluga certificiranja.

Članak 15.

Davatelj usluge certificiranja mora prijaviti Ministarstvu početak obavljanja usluga certificiranja najmanje osam dana prije početka rada.

Uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka ili u slučajevima promjena u obavljanju usluge, davatelj usluge certificiranja mora dostaviti Ministarstvu dokumentaciju o internim pravilima poslovanja u svezi s izradom i ovjerom elektroničkih potpisa te o unutarnjoj organizaciji, kao i dokumentaciju kojom dokazuje ispunjavanje uvjeta iz članka 12. ovoga Zakona.

Članak 16.

Ministarstvo upisuje davatelje usluga certificiranja u Evidenciju davatelja usluga certificiranja u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: evidencija), odmah nakon što davatelj usluge certificiranja podnese prijavu kojom obavještava Ministarstvo o početku obavljanja usluga.

Upis u evidenciju ne podliježe vođenju upravnog postupka.

Ministar gospodarstva propisat će pravilnikom sadržaj evidencije, način vođenja evidencije, kao i obrasce prijave za upis u evidenciju te prijave za upis promjena.

Članak 17.

Davatelj usluga izdavanja kvalificiranih certifikata mora ispunjavati uz uvjete sadržane u članku 12. ovoga Zakona i sljedeće uvjete:

1. dokazanu sposobnost sigurne provedbe usluga certificiranja,

2. osigurane uvjete djelovanja sigurnog i ažurnog registra potpisnika te provedbu sigurnog i trenutačnog prekida, odnosno opoziva usluge certificiranja na zahtjev potpisnika,

3. osigurano točno utvrđivanje datuma i vremena (sata i minute) izdavanja ili opoziva certifikata,

4. osiguranu provjeru, na odgovarajući način i u skladu s propisima, identiteta i, ako je potrebno, bilo koja dodatna obilježja osobe za koju se izdaje certifikat,

5. zaposleno osoblje specijalističkog znanja i iskustva potrebnog za pružanje usluga certificiranja, posebice sa sposobnostima na upravljačkoj razini, stručnosti u primjeni tehnologija elektroničkog potpisa i odgovarajućih sigurnosnih procedura, te osiguranu primjenu odgovarajućih administrativnih i upravljačkih postupaka koji odgovaraju priznatim standardima,

6. pouzdane sustave i proizvode koji su zaštićeni od preinaka i osiguravaju tehničku i kriptografsku sigurnost procesa,

7. pouzdane mjere protiv krivotvorenja, te u slučajevima u kojima generira podatke elektroničkog potpisa, zaštićen i povjerljiv proces generiranja takovih podataka,

8. dostatne financijske resurse za rad u suglasju sa zahtjevima postavljenim za djelovanje financijskih institucija, posebno rizicima iz odgovornosti za štete (prikladnim osiguranjem za štete),

9. sustav pohrane relevantnih informacija koje se odnose na kvalificirane certifikate za određeno vrijeme, posebno za pružanje evidencije certifikata za potrebe određenih postupaka,

10. sigurnosni sustav koji onemogućuje pohranjivanje i kopiranje podataka za izradu potpisa za osobe u ime kojih se pruža usluga certificiranja,

11. sustav informiranja osoba koje traže uslugu certificiranja o točnim uvjetima korištenja usluga, uključujući bilo koja ograničenja u korištenju kao i postupaka za rješavanje pritužbi i žalbi. Takove informacije, koje mogu biti dostavljene elektronički, moraju biti napisane i pripremljene u razumljivom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Relevantni dijelovi tih informacija moraju također biti raspoloživi na zahtjev trećih osoba koje koriste certifikat,

12. pouzdani sustav pohranjivanja certifikata u obliku koji omogućuje provjeru kako bi:

a. unos i promjene radile samo ovlaštene osobe,

b. informacije mogle biti provjerene za autentifikaciju,

c. certifikat bio javno raspoloživ za pretraživanje samo u onim slučajevima za koje je registrirani potpisnik dobio ovlaštenja,

d. bilo koja tehnička promjena koja bi mogla narušiti sigurnosne zahtjeve bila poznata davatelju usluge certificiranja.

Članak 18.

Davatelj usluga izdavanja kvalificiranih certifikata obavlja usluge na temelju dozvole koju izdaje Ministarstvo, na zahtjev davatelja usluge.

Dozvola za izdavanje kvalificiranih certifikata (u daljnjem tekstu: dozvola) ima značenje rješenja izdanog u upravnom postupku.

Dozvola se izdaje u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

U upravnom postupku za izdavanje dozvole u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Članak 19.

Davatelji usluga izdavanja kvalificiranih certifikata kojima je izdana dozvola upisuju se u Registar davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: registar), koji vodi Ministarstvo.

Dozvola mora sadržavati registarski broj pod kojim je davatelj usluge upisan u registar i datum upisa u registar.

Davatelj usluge izdavanja kvalificiranih certifikata može započeti s obavljanjem usluge danom upisa u registar.

Ministar gospodarstva propisat će pravilnikom sadržaj i način vođenja registra, kao i obrasce zahtjeva za izdavanje dozvole, s naznakom potrebnih priloga zahtjevu.

Članak 20.

Usluge certificiranja može obavljati i tijelo državne uprave, ako ispunjava sve uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Djelokrug, sadržaj i nositelji poslova certificiranja u i za tijela državne uprave utvrđuju se uredbom Vlade Republike Hrvatske.

Članak 21.

Usluge certificiranja u Republici Hrvatskoj mogu obavljati samo registrirani, odnosno evidentirani davatelji usluga certificiranja.

Davatelji usluga certificiranja koji su upisani u registar davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata mogu tu činjenicu naznačiti u izdanim kvalificiranim certifikatima.

Članak 22.

Registar davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata i evidencija davatelja usluga certificiranja su javni i vode se u elektroničkom obliku.

Popis davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata upisanih u registar i popis davatelja usluga certificiranja upisanih u evidenciju, kao i izmjene i dopune, objavljuju se u »Narodnim novinama«.

IV. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI POTPISNIKA I DAVATELJA USLUGA CERTIFICIRANJA

Članak 23.

Potpisnici svojevoljno određuju davatelja usluga certificiranja.

Potpisnik može koristiti usluge certificiranja od jednog i više davatelja usluga certificiranja.

Potpisnici koji to žele, mogu koristiti usluge certificiranja od davatelja usluga u inozemstvu.

Potpisnici preuzimaju usluge certificiranja na temelju ugovora s odabranim davateljima usluga certificiranja.

Potpisnici zaposleni u tijelu državne uprave ili kod pravne osobe koja ima javne ovlasti mogu biti isključeni iz primjene odredaba stavaka 1. do 3. ovoga članka, kada to tijelo, odnosno pravna osoba ima izgrađen vlastiti sustav certificiranja i izvodi poslove certificiranja za svoje službenike, odnosno radnike.

Članak 24.

Kvalificirani certifikat može se izdati svakoj osobi na njen zahtjev te na osnovi nesumnjivo utvrđenog identiteta i ostalih podrobnijih podataka o osobi za koju se izdaje kvalificirani certifikat.

Davatelj usluga certificiranja izdaje certifikat za svakoga pojedinačnog potpisnika na temelju ugovora s potpisnikom.

Članak 25.

Svaki potpisnik dužan je poduzeti sve potrebne organizacijske i tehničke mjere zaštite od gubitaka i šteta koje može uzrokovati drugim potpisnicima, davateljima usluga certificiranja ili trećim osobama.

Članak 26.

Potpisnik je dužan pažljivo koristiti i čuvati sredstva i podatke za izradu elektroničkog potpisa, koristiti sredstva i podatke za izradu elektroničkog potpisa u skladu s odredbama ovoga zakona, zaštititi i čuvati sredstva i podatke za izradu elektroničkog potpisa od neovlaštenog pristupa i uporabe.

Članak 27.

Potpisnik je dužan dostaviti davatelju usluga certificiranja sve potrebne podatke i informacije o promjenama koje utječu ili mogu utjecati na točnost elektroničkog potpisa u roku od dva dana od nastalih promjena.

Potpisnik je dužan trenutno zatražiti opoziv svog certifikata u svim slučajevima gubitka ili oštećenja sredstava ili podataka za izradu svoga elektroničkog potpisa.

Članak 28.

Potpisnik odgovara za nepravilnosti koje su nastale zbog neispunjavanja obveza utvrđenih odredbama članka 25., 26. i 27. ovoga Zakona.

Potpisnik može iznimno biti oslobođen odgovornosti u slučajevima kada može dokazati da oštećena osoba nije poduzela ili je pogrešno poduzela radnje vezane za provjeru elektroničkog potpisa.

Članak 29.

Davatelj usluga certificiranja ima obvezu:

1. osigurati da svaki kvalificirani certifikat sadrži sve potrebne podatke sukladno članku 11. ovoga Zakona,

2. provesti potpunu provjeru identiteta potpisnika za kojega provodi usluge certificiranja,

3. osigurati točnost i cjelovitost podataka koje unosi u evidenciju izdanih certifikata,

4. u svaki certifikat unijeti osnovne podatke o sebi,

5. omogućiti svakoj zainteresiranoj osobi uvid u identifikacijske podatke davatelja usluga certificiranja i uvid u dozvolu za izdavanje kvalificiranih certifikata,

6. voditi ažurno točnu i sigurnosnim mjerama zaštićenu evidenciju certifikata koja mora biti javno dostupna,

7. voditi točnu i sigurnosnim mjerama zaštićenu evidenciju nevažećih certifikata,

8. osigurati vidljiv podatak o točnom datumu i vremenu (sat i minuta) izdavanja odnosno opoziva certifikata u evidenciji izdanih certifikata,

9. čuvati sve podatke i dokumentaciju o izdanim certifikatima najmanje 10 godina pri čemu podaci i prateća dokumentacija mogu biti i u elektroničkom obliku,

10. primjenjivati odredbe zakona i drugih propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka.

Članak 30.

Davatelj usluga certificiranja dužan je prekinuti uslugu certificiranja, odnosno izvršiti opoziv certifikata, onim potpisnicima:

1. koji su to izričito zatražili,

2. za koje je utvrđena netočnost ili nepotpunost podataka u evidenciji certifikata,

3. za koje je primljena službena obavijest o smrti,

4. za koje je primljena službena obavijest o gubitku poslovne sposobnosti.

Davatelj usluga certificiranja dužan je ažurno voditi evidenciju svih opozvanih certifikata.

Davatelj usluga certificiranja dužan je obavijestiti potpisnika o opozivu certifikata u roku od 24 sata od primljene obavijesti odnosno nastanka okolnosti zbog koje se certifikat opoziva.

Davatelj usluga certificiranja dužan je obavijestiti Ministarstvo o svakom opozivu certifikata odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od poslane obavijesti iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 31.

Davatelj usluga certificiranja koji izdaje kvalificirane certifikate mora čuvati svu dokumentaciju o izdanim i opozvanim certifikatima kao sredstvo dokazivanja i verifikacije u sudskim, upravnim i drugim postupcima, u roku od najmanje 10 godina od njihova izdavanja.

Članak 32.

Davatelj usluga certificiranja je dužan:

1. primijeniti organizacijske i tehničke mjere zaštite certifikata i podataka vezanih za potpisnike,

2. primijeniti sigurnosne sustave za pristup evidenciji certifikata i opozvanih certifikata koji će osigurati pristup samo ovlaštenim osobama, koji će moći osigurati provjeru točnosti prijenosa podataka i koji će moći osigurati pravodobni uvid u svaku moguću grešku tehničkih sredstava i opreme,

3. upoznati potpisnika sa svim tehničkim zahtjevima i organizacijskim postupcima potrebnim za usluge certificiranja.

Mjere i postupke iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje pravilnikom ministar gospodarstva.

Članak 33.

Davatelj usluga certificiranja je dužan o prekidu ugovora zbog mogućeg stečaja ili potrebe, odnosno namjere prestanka poslovanja obavijestiti svakog potpisnika i Ministarstvo najmanje tri mjeseca prije isteka ugovorom povjerenih mu usluga certificiranja.

Davatelj usluge certificiranja je dužan osigurati kod drugog davatelja usluga certificiranja nastavak obavljanja usluga certificiranja za potpisnike kojima je izdao certifikate, a ukoliko za to nema mogućnosti, dužan je opozvati sve izdane certifikate i o tome odmah obavijestiti Ministarstvo.

Davatelj usluga certificiranja koji prekida s obavljanjem usluga certificiranja dužan je dostaviti svu dokumentaciju u svezi s obavljenim uslugama certificiranja drugom davatelju usluga na kojega prenosi obveze s osnove obavljanja usluga certificiranja, odnosno Ministarstvu ako nema drugog davatelja usluga.

Ministarstvo mora odmah osigurati izvršenje opoziva svih certifikata koje je izdao davatelj usluga koji je iz bilo kojih razloga prekinuo obavljanje certificiranja, a nije osigurao nastavak obavljanja kod drugog davatelja usluga certificiranja i nije opozvao izdane certifikate.

Članak 34.

Davatelj usluga certificiranja mora omogućiti povezanost svoje evidencije izdanih i opozvanih certifikata s drugim davateljima usluga certificiranja uz primjenu raspoložive informacijske tehnologije i uz uporabu tehničkih i programskih sredstava čije je djelovanje u skladu s važećim međunarodnim normama.

Ministar znanosti i tehnologije, uz prethodno mišljenje ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, pravilnikom utvrđuje tehnička pravila za osiguravanje povezanosti evidencija izdanih i opozvanih certifikata davatelja usluga certificiranja u Republici Hrvatskoj.

Tehnička pravila iz stavka 2. ovoga članka moraju sadržavati trenutno dostupna znanstvena i tehnološka dostignuća te međunarodno prihvaćene norme i ne mogu se donositi na rok duži od dvije godine.

Davatelj usluga certificiranja sa sjedištem u inozemstvu

Članak 35.

Usluge certificiranja mogu obavljati i davatelji usluga certificiranja sa sjedištem u inozemstvu koji su za te poslove registrirani u jednoj od zemalja članica Europske unije.

Usluge certificiranja mogu obavljati i davatelji usluga certificiranja sa sjedištem u inozemstvu kada ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom za izdavanje kvalificiranih certifikata i kada su upisani u registar davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata.

Kvalificirani certifikati koje su izdali davatelji usluga certificiranja sa sjedištem u jednoj od zemalja članica Europske unije imaju istu pravnu snagu kao i kvalificirani certifikati izdani u Republici Hrvatskoj.

Kvalificirani certifikati koje su izdali davatelji usluga certificiranja sa sjedištem u inozemstvu izvan Europske unije imaju istu pravnu snagu kao i kvalificirani certifikati izdani u Republici Hrvatskoj:

– ako davatelj usluga certificiranja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom za izdavanje kvalificiranih certifikata i ako je registriran u Republici Hrvatskoj,

– ako domaći davatelj usluga koji je upisan u registar davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata jamči za takav kvalificirani certifikat,

– ako tako određuje bilateralni ili multilateralni sporazum između Republike Hrvatske i drugih zemalja ili međunarodnih organizacija,

– ako je kvalificirani certifikat ili davatelj usluga izdavanja kvalificiranih certifikata priznat na temelju bilateralnog ili multilateralnog sporazuma između Europske unije i trećih zemalja ili međunarodnih organizacija.

V. NADZOR

Članak 36.

Inspekcijski nadzor nad radom davatelja usluga certificiranja provodi Ministarstvo.

Nadzor nad radom davatelja usluga certificiranja u području prikupljanja, uporabe i zaštite osobnih podataka potpisnika mogu provoditi i državna te druga tijela određena zakonom i drugim propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

Članak 37.

U okviru inspekcijskog nadzora Ministarstvo nadzire rad registriranih, odnosno evidentiranih davatelja usluga certificiranja, te:

– utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

– nadzire pravilnost primjene propisanih postupaka i organizacijsko-tehničkih mjera te primjenu internih pravila koja su u svezi s uvjetima propisanima ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Ako registrirani, odnosno evidentirani davatelj usluga certificiranja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, državni službenik Ministarstva ovlašten za provedbu inspekcijskog nadzora donosi rješenje u upravnom postupku kojim se privremeno zabranjuje davanje usluga certificiranja.

Članak 38.

Davatelj usluga certificiranja je dužan radi provedbe inspekcijskog nadzora omogućiti državnim službenicima Ministarstva ovlaštenim za provedbu inspekcijskog nadzora neograničen uvid u podatke o poslovanju, uvid u poslovnu dokumentaciju, pristup registru potpisnika i pridruženoj računalnoj opremi i uređajima.

VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 39.

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:

– neovlašteno pristupi i uporabi podatke i sredstva za izradu elektroničkog potpisa i naprednoga elektroničkog potpisa.

Članak 40.

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj potpisnik, odnosno fizička osoba ili odgovorna osoba pravne osobe koja zastupa potpisnika, a koja:

1. nepažljivo i neodgovorno koristi sredstva i podatke za izradu elektroničkog potpisa (članak 26.),

2. davatelju usluga certificiranja u roku ne dostavi potrebne podatke i informacije o promjenama koje utječu ili mogu utjecati na točnost elektroničkog potpisa (članak 27. stavak 1.),

3. davatelju usluga certificiranja pravodobno ne dostavi zahtjev za opoziv certifikata (članak 27. stavak 2.).

Članak 41.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj davatelj usluga certificiranja koji:

1. izdaje kvalificirani certifikat koji ne sadrži sve potrebne podatke ili sadrži podatke koji nisu predviđeni (članak 11. stavak 2.),

2. ne provodi odgovarajuće zaštitne mjere kojima se onemogućuje neovlašteno pohranjivanje i kopiranje podatka za izradu elektroničkog potpisa (članak 17. stavak 1. točka 10.).

3. ne obavijesti potpisnika kojem izdaje certifikat o svim bitnim uvjetima uporabe izdanog certifikata (članak 17. stavak 1. točka 11.),

4. ne utvrdi pravovaljano identitet fizičke ili pravne osobe za koju izdaje kvalificirani certifikat (članak 29. stavak 1. točka 2.),

5. ne vodi ažurno i sigurnosnim mjerama zaštićenu evidenciju certifikata i ne omogući njihovu javnu dostupnost (članak 29. stavak 1. točka 6.),

6. ne vodi ažurno evidenciju svih opozvanih certifikata (članak 30. stavak 2.),

7. ne obavijesti u propisanom roku potpisnika o izvršenom opozivu certifikata (članak 30. stavak 3.),

8. ne obavijesti u propisanom roku Ministarstvo o izvršenim opozivima certifikata (članak 30. stavak 4.),

9. pravodobno ne obavijesti potpisnike kojima je izdao certifikate i Ministarstvo o mogućem stečaju ili drugim okolnostima koje mogu dovesti do prekida obavljanja usluga certificiranja (članak 33. stavak 1.).

VII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 42.

Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 20. stavak 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 43.

Ministar gospodarstva donijet će pravilnik iz članka 7. stavka 2., članka 11. stavka 4., članka 12. stavka 2., članka 16. stavka 3., članka 19. stavka 4. i članka 32. stavka 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 44.

Ministar znanosti i tehnologije donijet će pravilnik iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 45.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. travnja 2002.

Klasa: 650-05/01-01/01
Zagreb, 17. siječnja 2002.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.